Muzej Albertina, od 9. travnja, posluje u još jednoj zgradi - novi, treći, izložbeni prostor otvara se u Klosterneuburgu

Muzej Albertina, od 9. travnja, posluje u još jednoj zgradi - novi, treći, izložbeni prostor otvara se u Klosterneuburgu

Muzej Albertina od 9. travnja posluje u još jednoj zgradi. Novi, treći izložbeni prostor otvara se u Klosterneuburgu, više o tome javnosti će biti obznanjeno na press konferenciji uoči otvorenja zakazanoj za 8. travnja.
Treća lokacija - ALBERTINA KLOSTERNEUBURG - otvorit će svoja vrata javnosti prvi put u osam godina, a riječ je o radovima isključivo iz vlastite zbirke suvremene umjetnosti muzeja.
Razlog otvaranja novog izložbenog prostora je u činjenici da Muzej ALBERTINA treba dodatni prostor za svoju Zbirku suvremene umjetnosti nakon 1945. godine, koja sada broji preko 65 000 objekata, kako bi mogao pokazati te predmete širokoj publici. Otvaranje lokacije Muzeja ALBERTINA u Klosterneuburgu stoga služi važnom cilju: činiti veći dio Zbirke suvremene umjetnosti nakon 1945. godine javno dostupnim.
"Nedavni dodaci i nove zgrade govore o tome kako se naše zbirke probijaju iz svoje arhitektonske ljuske; s muzejima, to je zapravo uobičajeno. Na kraju krajeva, misija muzeja je kontinuirano povećavati svoje zbirke i činiti ih dostupnima javnosti. Što znači da muzej koji dinamično raste treba novi dodatak svake nekoliko godina - ili, ako to nije moguće, nove lokacije kako bi mogao primiti rast svojih zbirki. Iz tog razloga otvaramo ALBERTINU KLOSTERNEUBURG za opću javnost 9. travnja", izjavio je generalni direktor Klaus Albrecht Schröder.
Nakon zatvaranja bivšeg Essl muzeja, 2017. godine Muzej ALBERTINA preuzeo je zgradu i u potpunosti je koristi: muzejski spremište i inventarni odjel za velike formate, radionice za restauraciju, Knjižnica suvremene umjetnosti, foto studio i radionica za okvire sve su smještene ovdje.
Kad je u pitanju suvremena umjetnost, ova lokacija je povezana s druga dva mjesta na fluidan način i može prikazati umjetnička djela koja nisu dio izložbi na druga dva mjesta niti su trenutno posuđena. To znači da umjetnička djela više ne moraju biti pohranjena izvan javnog pogleda u spremištima, već ostaju trajno dostupna.

Fokus prezentacije: Skulptura

Klosterneuburg će ugostiti prvu posvećenu prezentaciju skulptura muzeja: drugi gornji kat zgrade pozvat će opću javnost da otkrije važnu kolekciju skulptura Muzeja ALBERTINA. Ovdje će biti prikazani radovi Jannisa Kounellisa, Mimma Paladina i Gironcolija, kao i Roy Lichtenstein Studijska kolekcija i važna donacija koja obuhvaća grupe gipsanih predmeta Hansa Arpa. Monumentalna video-skulptura Marie-Jo Lafontaine također će biti izložena po prvi put. Osim toga, raznolikost muzejske kolekcije skulptura bit će predstavljena radovima Kennedyja Janka i Solija Kiani.
Muzejske zbirke moći će se razgledati od 9. travnja do 2. studenog 2024. Radno vrijeme: četvrtak do nedjelja, od 10 do 18 sati. Ukupna površina objekta iznosi 8 500 m2, a površina izložbenog prostora 2 800 m2, Prostor skladišta: 3 000 m2, Preostali prostor zgrade su radionice. Predviđena je kontinuirana zamjena posuđenih djela, a Izložena djela dolazit će iz prizemnog spremišta.

Financijska konstrukcija i infrastruktura 

Nisu korištene dodatne osnovne subvencije savezne vlade ili Donje Austrijske pokrajinske vlade. Rad bivšeg Essl muzeja kao ALBERTINA KLOSTERNEUBURG bit će financiran snažnim prihodima koje generira Muzej ALBERTINA uz podršku VERBUNDA.
Prednosti troškova izlaganja umjetničkih djela u Klosterneuburgu očite su: ne zahtijeva se dodatni organizacijski ili administrativni napor u pogledu upravljanja zbirkom, niti se troše visoki troškovi transporta i pakiranja niti dodatni troškovi osiguranja za prijevoze između našeg centralnog skladišta i savezne prijestolnice.
Nisu planirani odvojeni operativni troškovi vođenja lokacije kao muzeja, budući da su sve galerije već pet godina u upotrebi kao spremišta. Najnovije, radovi Ai WeiWeia (ukupno preko 42 tone) pohranjeni su na 2 800 m2 glavne izložbene površine više od godinu i pol.
Nagrađivana građevina Heinz Tesara, otvorena 1999. godine, više ne zadovoljava trenutne muzejske standarde. Stoga su poduzete arhitektonske mjere kako bi se osigurao siguran i posjetiteljima prijateljski rad muzeja, uključujući obnovu tehničke infrastrukture, osvjetljenja, sigurnosnih značajki i mjera pristupačnosti.
Drugi gornji kat bivšeg Essl muzeja nikada nije imao svoj sustav klimatizacije, zbog čega je ovaj kat posljednjih godina korišten kao spremište za pakirni materijal i klimatizirane kutije.
Zahvaljujući najnovijim naporima za obnovu sustava kontrole klime, olakšavanju neovisne proizvodnje električne energije putem instaliranja velikih fotonaponskih sustava na krovu, pretvaranju svih elemenata osvjetljenja u LED, i optimizaciji izolacije vanjskih zidova, ostvarile su se i nastavit će se ostvarivati značajne uštede u operativnim troškovima u usporedbi s prethodnim potrebama zgrade kao spremišta i, prije toga, kao muzeja.
Za investicije koje se posebno mogu pripisati radu lokacije kao muzeja (dodatne izložbene zidove, investicije u izložbenu arhitekturu itd.), nisu korištene subvencije.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.