Ovogodišnji 32. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) u ponedjeljak je počeo s radom, a glavne su mu teme bile gastronomski potencijal Hrvatske i potreba stvaranja kvalitetnog kadra.
Na kongresu HOK-a, koji je završio u utorak 26. studenoga, održale su se i brojne panel rasprave s predstavnicima državnih institucija, stručnjaka i ugostitelja. Jedna od njih bila je na temu perspektiva u ugostiteljstvu s naglaskom na stvaranje kvalitetnih domaćih radnika ulaganjem u unaprjeđenje sustava strukovnog obrazovanja.
Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec najvećim je problemima ugostitelja-obrtnika označio visoku stopu PDV-a, rad na crno te loše strukovno obrazovanje na čemu, kako tvrdi, HOK sustavno radi već 25 godina.
"Za poboljšanje situacije na tržištu obrtnici traže jedinstveni model obrazovanja koji ima daleko više prakse od ovog klasičnog, ali i daleko više prakse od eksperimenta koji se trenutno provodi u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Djeca moraju imati priliku naučiti struku, a što se tiče fiskalnog dijela, zahvalni smo što će sve bonuse koje je imala strana radna snaga imati i radnici s kontinenta. Inzistiramo i da definicija hrane uđe u zakon, a ne da netko izmišlja jelo pa nitko ne zna što je to točno. Inzistiramo i da se poštuje Zakon o hrani pa da bezalkoholna pića, napitci, vino, pivo uđu u tu priču, a posebno kada govorimo o prirodnim sokovima, jer će svi s većom količinom šećera imati dodatni porez", upozorio je Ranogajec.
Bila je to prilika da Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, istakne kako resorno Ministarstvo u potpunosti podržava nastojanja Hrvatske obrtničke komore u podizanju kvalitete strukovnog obrazovanja i kako se sljedeće godine osigurao dvostruko veći iznos stipendija za učenike u Jedinstvenom modelu obrazovanja, kao i potpore majstorima mentorima. To će svakako doprinijeti kvaliteti, ali i atraktivnosti obrazovanja za obrtnička zanimanja.
Zaključak je bio da je jako važno ulaganje u naše učenike i međuresorna suradnja svih institucija s predstavnicima gospodarstva. Isključivo je tako moguće postići sklad između potreba tržišta rada i učenika koji završavaju srednjoškolsko strukovno obrazovanje.
