Hrvatski i srpski gospodarstvenici složni: Trebaju nam kraći opskrbni lanci

Hrvatski i srpski gospodarstvenici složni: Trebaju nam kraći opskrbni lanci

"Optimizacija prometa na graničnim prijelazima, posebice kada je riječ o veterinarskim i fitosanitarnim inspekcijama, prioritetno je pitanje za poslovne zajednice dviju zemalja. Na granici sa Srbijom postoji samo jedna granična postaja, i to cestovna na Bajakovu, što opterećuje cestovni promet i rezultira dugim čekanjima poduzetnika s obje strane granice", objasnila je Mirjana Čagalj , potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.

Stoga se razgovaralo o mogućnosti izgradnje granične kontrolne stanice za željeznički promet. GKP provodi kontrolu životinja i robe koja se uvozi iz trećih zemalja na jedinstveno tržište EU. Odluku o njihovom raspoređivanju na vanjskim granicama EU donosi Europska komisija, koja im daje i odobrenje za rad, u našem slučaju Državni inspektorat RH. Prijelaz Tovarnik - Šid razmatra se kao mjesto željezničkog GKP-a. I premda su Carinska uprava i Ministarstvo unutarnjih poslova pokazali dobru volju i to potvrdili na sastanku, zeleno svjetlo na kraju daje EK.

"Suradnja dviju komora i nadležnih tijela jasan je znak koliko je pitanje olakšavanja robne razmjene i prometa važno za dvije zemlje, ali i cijelu regiju. Svakako da nam je važno rasteretiti Bajakovo koji sada je jedina ulazna točka za mnoge poduzetnike“, istaknuo je Čagalj.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet, Nenad Đurđević, savjetnik predsjednika PKS; Izvor: HGK; Snimila: Foto Rahel 

S druge strane, domaći proizvođači svinjskog mesa traže izlaz jer je u Srbiji još uvijek na snazi ​​zabrana uvoza svinjskog mesa iz cijele Hrvatske zbog afričke svinjske kuge.

"Za Mađarsku, koja je bila u sličnoj situaciji kao i mi, Srbija je već prije nekog vremena ukinula zabranu uz uvjet da se priloži izjava da meso ne potječe iz ugroženog područja. Naši proizvođači apeliraju na donositelje odluka u Republika Srbija da i nama ublaži zabranu, odnosno da dopusti uvoz svinjskog mesa iz Hrvatske pod uvjetom da je termički obrađeno na temperaturi od najmanje 80 °C.Sam ovaj ustupak bio bi od velike važnosti mnogim proizvođačima", rekao je Josip Zaher , savjetnik predsjednika HGK, dodavši kako vjeruje da će biti uho s druge strane za ovaj izazov kao i za carinsko-administrativne poteškoće u poslovanju sa Srbijom.

"Pojačane kontrole na granici sa Srbijom, u odnosu na druge zemlje izvan EU, a posebno u posljednja tri mjeseca, rezultirale su značajnim povećanjem troškova za pojedine tvrtke i blokadom brojnih kamionskih isporuka. Sadašnji inspekcijski pristup utječe na prodaju i povećava administrativne troškove tvrtki i onih koje predlažu korištenje alternativnih faktora procjene definiranih u suradnji s tvrtkama tijekom tzv. analize rizika“, apelirao je Zaher.

Hrvatska je osmi najveći ekonomski partner Srbije. Prema podacima DZS-a za prošlu godinu, ukupna robna razmjena između Hrvatske i Srbije u prvih 10 mjeseci iznosila je 1,945 milijuna eura. Od toga se na izvoz odnosilo 1,052 milijuna eura, a na uvoz 894 milijuna eura. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine izvoz je smanjen za 6 posto, dok je uvoz smanjen za 27 posto.

"Smatramo da je skraćivanje opskrbnih lanaca, odnosno nearshoring, neophodno kako bi se ostvario puni potencijal suradnje naše dvije zemlje. Analizirali smo statističke podatke prema kojima teretna vozila na ulazu i izlazu iz Srbije u čekanju stvaraju višemilijunske troškove godišnje. Stoga ističem da postoji zajednički interes tvrtki za izgradnju željezničke granične kontrolne postaje. Naše dvije komore radit će na iznalaženju alternativnih rješenja kako bismo što više unaprijedili gospodarske odnose", rekao je Nenad Đurđević, savjetnik predsjednika PKS.

Razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Hrvatske i Srbije u prvih 10 mjeseci 2023. iznosila je 439 milijuna eura - oko petine ukupne razmjene. Od toga na izvoz otpada 223 milijuna eura, a na uvoz 216 milijuna eura. Suradnja u ovom sektoru nastavlja se između HGK i PKS na projektu „Smart Agro 2023“. Cilj projekta je poboljšati tržišnu poziciju poljoprivredne proizvodnje u obje zemlje. Projekt je prijavljen za financiranje u okviru programa Interreg VI-A IPA Hrvatska-Srbija, a nositelji provedbe su Županijska komora Vukovar i Regionalna gospodarska komora Južnobačkog upravnog okruga.

" Projekt Pametna poljoprivreda educira poljoprivrednike o korištenju naprednih tehnologija za optimizaciju proizvodnje i održivost. HGK i PSK analizirat će stanje u poljoprivredi, organizirati konferencije, sajmove i edukacije kako bi potaknuli primjenu pametnih rješenja. Jedno od naših dugogodišnjih Terminski ciljevi su osnivanje poljoprivrednih edukacijskih centara pri HGK i PKS“, rekao je Vladimir Džaja , predsjednik Županijske komore Vukovar.

Budući da Hrvatska i Srbija imaju dobre gospodarske odnose iu građevinskom sektoru, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore Branimir Kos govorio je o važnosti arbitraže kao mehanizma za rješavanje sporova u građevinarstvu, najčešće prema FIDIC ugovorima. Uvjeti.

"Potičemo da se takva praksa nastavi. Arbitraža je, naime, vrlo učinkovit mehanizam rješavanja sporova jer se arbitražni postupci završavaju mnogo brže od postupaka na državnim sudovima, što je iznimno važno i za izvođače i naručitelje radova. HGK kontinuirano unapređuje arbitražni postupak i poduzima aktivnosti u cilju još učinkovitijeg rješavanja sporova, a radi se i na donošenju pravilnika o uspostavi nacionalne liste rješavatelja sporova prema različitim uvjetima iz ugovora“, pojasnio je Kos.

Kao područja s najvećim potencijalom za buduću suradnju definirana su područja energetike, kemijske i metaloprerađivačke industrije, prometa i marketinga naftnih derivata, dok prometna povezanost, trgovina i poljoprivreda ostaju jedni od najvećih prioriteta bilateralnih odnosa.

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.