Europska povjerenica za proširenje Marta Kos u prvom izvješću prikazuje dobre i slabe strane pripremljenosti država kandidata.
U kabinetu europske povjerenice Marte Kos pripremljeno je prvo izvješće o napretku država kandidata za članstvo na njihovu putu u Europsku uniju, iz kojega se vide dobre i slabe strane pripremljenosti te razlike u konkretnim koracima Crne Gore i Albanije, kao i ostalih država kandidata sa zapadnog Balkana, Gruzije, Ukrajine i Moldavije.
Tijekom ove godine veći su pomak ostvarile Crna Gora i Albanija, dok kod ostalih država kandidata gotovo da nije bilo konkretnijih napredaka.
Proširenje Europske unije i dalje predstavlja prioritetnu zadaću Europske komisije, u dodatno zaoštrenim geopolitičkim okolnostima nastalim ponovnim izborom Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a. Naime, unatoč Trumpovim nastojanjima za mirno razrješenje rata u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin pojačao je agresiju na Ukrajinu te nastoji ostvarivati utjecaj u Moldaviji, Gruziji i državama zapadnog Balkana.
Doista, Crna Gora je nakon više godina zastoja ove godine nastavila zatvaranje pregovaračkih poglavlja, odnosno klastera, dok je Albanija otvorila većinu od ukupno šest klastera. Crna Gora izrazila je spremnost da do kraja sljedeće godine zaključi pregovore, dok Albanija očekuje to učiniti do kraja 2027. godine.
Ostale zapadnobalkanske države – Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija – kasne ili zaostaju godinu dana više, tako da su ostale na istom mjestu na kojem su bile pri zatvaranju prvih poglavlja krajem prošle godine.
Marta Kos posjetila je Vojvodinu i uvjerila se, kako se navodi u izvješću koje će se čitati u Komisiji u utorak, da je Srbiju snažno potreslo rušenje nadstrešnice na željezničkoj postaji u Novom Sadu, kada je poginulo 16 ljudi. To je u cijeloj Srbiji izazvalo masovne prosvjede, na čijem su čelu bili studenti. U početku su studenti zahtijevali kažnjavanje odgovornih za nesreću, ali kako je reakcija vlasti i dalje bila mlaka, rasplamsao se bijes zbog sustavne korupcije i represije te ograničavanja slobode medija i vladavine prava. To je dovelo do još jače represije.
Povjerenica Kos o tome je govorila u više navrata, i u Srbiji i u državama EU-a, pritom redovito naglašavajući da „ono što zahtijevaju studenti, od Beograda očekuje i Bruxelles u okviru približavanja Srbije Europskoj uniji – riječ je o vladavini prava, borbi protiv korupcije i poštenim javnim natječajima“.
U subotu 1. studenoga studenti srpskih sveučilišta okupili su se u 11:52 ispred željezničke postaje u Novom Sadu, gdje su cijeli dan prosvjedovali i tražili prijevremene izbore. U isto vrijeme podršku srpskim studentima izrazili su hrvatski studenti u Zagrebu i slovenski studenti u Ljubljani.
Europska unija od samoga početka ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine poziva Srbiju da uskladi svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom EU-a, osobito na području sankcija protiv Rusije.
U još većem zaostatku na putu prema članstvu u EU-u nalaze se Moldavija i Ukrajina, koje su zahtjev za članstvo podnijele u proljeće 2022. godine, ali još uvijek čekaju početak sadržajne faze pristupnih pregovora, iako su već neko vrijeme spremne za taj korak. Prema riječima Marte Kos, izrečenima prošloga mjeseca na sastanku ministara vanjskih poslova u Luxembourgu, „Komisija je izvršila pregled usklađenosti cjelovitog nacionalnog zakonodavstva ovih dviju država s europskim zakonodavstvom, pa bi u studenome države članice EU-a u Vijeću EU-a mogle otvoriti svih šest klastera pregovora“. Međutim, to neće ići lako jer Mađarska blokira taj postupak zbog, kako tvrdi, neprimjerenog tretmana mađarske manjine u Ukrajini.
Poseban je slučaj Gruzije, koja ima status kandidata, ali je njezino pristupanje EU-u zastalo zbog preokreta u vanjskoj politici zemlje. Turska također ima status kandidata već 25 godina, ali zbog odstupanja od europskih vrijednosti pregovori s Turskom već su dulje vrijeme u zastoju.
Kada sve zbrojimo, vidimo da je za navedene kandidate – osim donekle Albanije i Crne Gore – put prema članstvu u Europskoj uniji još uvijek dug i neizvjestan.
Ivan Botteri
