Domovinski pokret - župan

Rad od kuće- nova stvarnost

Rad od kuće- nova stvarnost

Neovisno o razvoju situacije s koronavirusom, poslodavci neće moći ignorirati rad od kuće, jer im uz sretne, zadovoljne i produktivne zaposlenike dolazi i optimizacija poslovanja i kakav-takav rast u novom normalnom okruženju.

Pandemija koronavirusa, htjeli mi to ili ne, zasigurno utječe na život u cijelosti. Novo normalno više nije novo, već normalno. Zima je pred vratima, nažalost, pokazatelji broja oboljelih ponovno se rapidno povećavaju na razini cijeloga svijeta. Odgovorno ponašanje je must have. Mnogobrojni poslodavci, a i zaposlenici našli su se u situaciji da su primorani raditi od kuće. Zakon o radu kakav danas imamo ne regulira dovoljno dobro rad od kuće, stoga je Vlada Republike Hrvatske najavila vrlo uskoro izmjene tog zakona.

Nas istraživače zanimalo je što o tome misle hrvatski građani, stoga smo u agenciji Valicon proveli istraživanje javnog mnijenja na temu rada od kuće. Istraživanje je pokazalo da je u razdoblju od početka krize izazvane koronavirusom gotovo 40% hrvatskih građana iskusilo kako je raditi od kuće, 60% njih navodi da im se sviđa rad od kuće, dok bi njih 73% željelo u budućnosti barem par dana tjedno raditi od kuće.

Naravno, svaka medalja ima dvije strane, pa tako i ova.

Glavni razlozi zbog kojih se ispitanima sviđa rad od kuće praktične su naravi: štedimo vrijeme, ne moramo putovati na posao i s posla, ne trošimo novac na prijevoz, možemo lakše organizirati svoje vrijeme, imamo više vremena biti s obitelji te možemo koristiti pauzu u vrijeme kada nam to odgovara.

Iako smo na samom početku zbijali šale na račun toga kako koristiti kućni prostor, većina zaposlenih prilagodila se znatno bolje nego što su očekivali. Zanimljivo je da oni mlađe dobi, od 18 do 44 godine znatno češće navode da se bolje hrane kada rade od kuće, moguće je da više sami kuhaju, a manje naručuju hranu, što potvrđuju i različite aktivnosti na društvenim mrežama koje su pune slika novopečenih kuhara i pekara.

U Hrvatskoj ne postoji konsenzus oko toga je li postojeće zakonsko rješenje dobro, ili treba oslabiti zakon i rješavanje problema prepustiti tržištu. S jedne strane, iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike dolaze ocjene da je postojeće zakonsko uređenje rada od kuće nedostatno. Također se spominje u kojem smjeru Vlada želi da se mijenjaju odredbe o radu od kuće u Zakonu o radu. S druge strane, sindikati poručuju kako Hrvatska prednjači u Europi po ugovorima na određeno vrijeme, aktualna rješenja u Zakonu o radu sasvim su dovoljno fleksibilna i ne treba ih učiniti još fleksibilnijima, pogotovo ne u vrijeme krize.

Kako još uvijek nije artikuliran Vladin prijedlog izmjena zakonskog rješenja o radu kod kuće, iz Vlade su najavili da će se više baviti pitanjem sredstava za rad, dakle, pitanjem kompjutera i korištenja interneta, a ne drugim stvarima. U ponedjeljak, 5. listopada, održan je prvi sastanak Vlade, sindikata i poslodavaca oko usklađivanja prijedloga izmjena Zakona o radu.

Ono što je zanimljivo kad je u pitanju opcija rada od kuće jest da čak 83% ispitanih (koji imaju iskustvo rada od kuće) smatra da su ili produktivniji ili jednako produktivni prilikom rada od kuće. Jedan od argumenata bolje radne produktivnosti kod kuće je i realno manje prekida i „upadica“ zbog sastanaka i/ili sitnog čavrljanja među kolegama koji znaju ometati ili usporavati rad.

Dok 31% ispitanika smatra da su produktivniji, polovica ih smatra da im je produktivnost rada od kuće nepromijenjena. Kad je u pitanju usklađivanje roditeljstva i posla prilikom rada od kuće, većina navodi da u njihovoj situaciji ne trpe ni djeca ni posao. Međutim, oni koji imaju djecu predškolske dobi (3-6 godina) znatno češće tvrde da trpe i djeca i posao prilikom rada od kuće.

Ima, naravno, i onih koji ne bi željeli raditi od kuće, 20% ispitanih, a među njima znatno je više žena. Glavni razlozi tome su nedovoljno kretanje i činjenica da se sve odvija unutar četiri zida – što navodi njih 60%, slijedi nedostatak komunikacije licem u lice s radnim kolegama.

Još neki od navedenih razloga su manjak socijalne interakcije s kolegama i prijateljima u vidu odlaska na piće nakon posla, te činjenica da se radno vrijeme produži.

Žene, primjerice, znatno češće spominju da se nedovoljno kreću, nadalje da nemaju mogućnost usklađivanja radnog i privatnog vremena te da nemaju mogućnost urediti se kao kad idu na posao.

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.