Prenosim članke iz inozemnog znanstvenog tiska na temu kolesterola iz prehrane. Istraživanja pokazuju da kolesterol iz prehrane ima mali utjecaj na razine kolesterola u krvi. Kolesterol je sterol koji sintetiziraju životinjske stanice. To je i sastojak prehrane, prisutan u hrani životinjskog podrijetla. Njegova glavna funkcija je održavanje integriteta i fluidnosti staničnih membrana te kao preteča sinteze tvari koje su vitalne za organizam, uključujući steroidne hormone, žučne kiseline i vitamin D. Iako se visok unos kolesterola u prehrani smatrao faktorom rizika za kardiovaskularne bolesti, nedavni dokazi upućuju na to da on ne povećava značajno razinu kolesterola, lipoproteina niske gustoće u cirkulaciji (https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6682969/ ).
Kolesterol stabilizira stanične membrane, podržava proizvodnju steroidnih hormona poput kortizola, testosterona i estrogena te pomaže u prirodnim procesima ozdravljenja tijela. Također pomaže u proizvodnji vitamina D kada je koža izložena sunčevoj svjetlosti, bori se protiv upale i štiti živce. Međutim, pravi problem možda nije ono što jedemo, već kako naše tijelo obrađuje i upravlja kolesterolom. „Kolesterol sam po sebi nije štetan; problem nastaje kada se LDL kolesterol (lipoprotein niske gustoće oksidira“. LDL također poznat kao „loš“ kolesterol proizvode jetra i šalju se u područja tijela koja trebaju stanoviti popravak. Djeluje kao sredstvo za zacjeljivanje i regeneraciju stanica. Kada kolesterol stupi u reakciju s kisikom (oksidira) postaje štetan.
Ovaj proces uključuje reaktivne vrste kisika (ROS) ili slobodne radikale, koji oštećuju LDL čestice i čine ih štetnima. Oksidirani LDL izaziva upalu i nakupljanje plaka u arterijama, što doprinosi aterosklerozi – ključnom pokretaču srčanih bolesti. Postoji i lipoprotein visoke gustoće (HDL), koji je poznat kao „dobri“ kolesterol jer pomaže u uklanjanju viška kolesterola iz krvotoka, prenoseći ga u jetru na obradu.
Kolesterol u krvi i prehrana
O kolesterolu u prehrani raspravlja se od 1960-ih kada su smjernice prvi put preporučile ograničavanje unosa kolesterola. Međutim, istraživanja krajem 1990-ih osporila su ovaj savjet, pokazujući malu ili nikakvu korelaciju između kolesterola u prehrani i razine kolesterola u krvi. Kada se unos kolesterola poveća, tijelo to kompenzira smanjenjem apsorpcije i smanjenjem proizvodnje kolesterola, pri čemu jetra igra središnju ulogu u ovom balansiranju. Ovi mehanizmi sugeriraju da sama prehrana nije glavni pokretač razine kolesterola u krvi. „Za većinu ljudi, količina pojedenog kolesterola ima samo skroman utjecaj na količinu kolesterola koji cirkulira u krvotoku“, rekao je dr. Garrett Garner, medicinski direktor u SimpleFixu, platformi online ljekarne.
Zanimljiva je anegdotalna studija 88-godišnjeg muškarca koji je jeo 25 jaja dnevno (oko 4500 miligrama kolesterola), a ipak je održavao normalnu razinu kolesterola u krvi i nije imao značajnu aterosklerozu. Njegovo se tijelo prilagodilo smanjenjem apsorpcije kolesterola, povećanjem proizvodnje žučnih kiselina (spojeva koji razgrađuju masti radi lakše probave) i smanjenjem vlastite proizvodnje kolesterola.
Iako je ovo dramatičan slučaj i ne odnosi se na većinu ljudi, studija iz travnja 2024. ispitivala je učinke konzumiranja 12 ili više obogaćenih jaja tjedno u odnosu na manje od dva jaja tjedno. Ukupno je uključeno 140 sudionika koji su imali ili su bili u visokom riziku od kardiovaskularnih bolesti. Tijekom četiri mjeseca studija nije pronašla razlike u LDL ili HDL kolesterolu ili drugim ključnim biljezima kardiovaskularnog zdravlja između dvije skupine.
Uloga jetara i rješavanje temeljnog uzroka
Budući da prehrana igra manju ulogu u upravljanju kolesterolom nego što se obično vjeruje, bitno je usredotočiti se na sposobnost jetara da regulira razinu kolesterola. „Ako imate problem s kolesterolom, to obično uključuje ili brzinu kojom jetra proizvodi kolesterol ili brzinu kojom uklanja kolesterol iz krvotoka“. rekla je dr. Gabrielle Lyon, certificirana obiteljska liječnica. Jetra su glavni organ koji kontrolira kolesterol i ključna za održavanje stabilne razine kolesterola. Međutim, na te procese utječu genetika, prehrana, način života i temeljna zdravstvena stanja. Umjesto fokusiranja na snižavanje razine kolesterola, važnije je pozabaviti se temeljnim uzrocima. Moguće su tri tri ključne strategije u rješavanju temeljne neravnoteže kolesterola. 1. Smanjivanje upale. Visoka razina upale potiče jetra da oslobađaju više LDL-a u oštećena tkiva. Kako bi se smanjilo sistemsku upalu, dobro je jesti tzv. protuupalnu prehranu bogatu omega-3 mastima (npr. masna riba i lanene sjemenke) i antioksidansima (npr. bobičasto voće, kurkuma i zeleni čaj) te eliminirati hranu koja potiče upalu poput rafiniranih šećera, trans masti i ultraprerađene hrane. 2. Poboljšanje funkcije jetara. Osiguravanje optimalnog funkcioniranja jetara podržat će sposobnost učinkovite regulacije razine kolesterola. Sljedeći dodaci prehrani podržavaju funkciju jetara: čičak podržava detoksikaciju jetara i pomaže u borbi protiv oksidativnog stresa, kurkumin smanjuje upalu jetara i potiče protok žuči, N-mliječni acetilcistein pojačava glutation (primarni antioksidans jetre).
Održavanje kolesterola pod kontrolom također zahtijeva tjelesnu aktivnost i praćenje drugih životnih navika, kao što su redovito vježbanje kako bi se poboljšalo metabolizam masti u jetrima i povećale koncentracije HDL (dobri) kolesterola; održavanje dobre hidratacije kako bi se podržala proizvodnja žuči i izlučivanje kolesterola; upravljanje stresom kako bi se snizila razina kortizola, koji inače može potaknuti upalu, promijeniti metabolizam masti i poremetiti ravnotežu kolesterola; izbjegavanje pušenja kako bi se smanjio oksidativni stres i upala, koji oboje doprinose neravnoteži kolesterola; održavanje tjelesnu aktivnost kako bi se podržalo cjelokupno kardiovaskularno zdravlje i regulacija kolesterola; svjesnost genetskih čimbenika, jer oni mogu utjecati na metabolizam kolesterola i zahtijevaju personaliziraniji pristup liječenju.
Umjesto da se eliminira jaja i životinjske masti, potrebno je usvajanje uravnoteženog pristupa prehrani što omogućuje tijelu da prirodno regulira kolesterol. To znači davanje prioriteta hrani bogatoj hranjivim tvarima uz izbjegavanje prekomjernog unosa bilo koje pojedine skupine namirnica. Istovremeno, rješavanje temeljnih čimbenika - poput upale i funkcije jetara - pomaže tijelu da učinkovitije upravlja kolesterolom.
