Stagnacija broja izdanih građevinskih dozvola

Stagnacija broja izdanih građevinskih dozvola

Posljednja dva mjeseca prošle godine bila su obilježena padom broja izdanih građevinskih dozvola na godišnjoj razini (u prosincu za 2,5%) pod utjecajem smanjenog broja izdanih građevinskih dozvola za zgrade (u prosincu za 7,5%), dok je broj izdanih dozvola za ostale građevine u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca bilježio kontinuitet rasta (u prosincu za 21,1%). Time je nastavljeno kolebljivo kretanje u izdavanju građevinskih dozvola koje je obilježilo prošlu godinu, s izrazitim zastojem između travnja i srpnja. Kolebljivo je bilo i kretanje predviđene vrijednosti građevinskih radova sadržane u izdanim građevinskim dozvolama, osobito kod dozvola za zgrade, dok se u kretanju predviđene vrijednosti radova na ostalim građevinama u posljednjih šest mjeseci uspostavio jasan trend porasta vrijednosti radova. Stoga pad broja izdanih građevinskih dozvola uz rast u njima predviđene vrijednosti radova kod ostalih građevina upućuje na pokretanje većih infrastrukturnih investicijskih projekata koji bi se trebali realizirati u narednom razdoblju.

U takvim je okolnostima prošle godine ukupno izdano 9406 građevinskih dozvola, što je 12 dozvola ili 0,1% manje nego u 2017. godini. Stagnacija ukupnog broja izdanih dozvola rezultat je manjeg broja izdanih građevinskih dozvola za ostale građevine (pad za 1,9%) uz blagi rast broja izdanih dozvola za zgrade (za 0,2%). Time je ukupan broj izdanih dozvola i broj dozvola za zgrade nakon dvoznamenkastog rasta u 2016. i 2017. godini doveden na razinu stagnacije uz zaustavljanje trogodišnje tendencije rasta kod dozvola za ostale građevine. Riječ je o dosezanju razine investicijskih namjera u skladu s trenutnom dinamikom gospodarskog rasta, pa pri povećanoj bazi pomaci više nisu toliko izraziti.

Nešto jasniju, ali i optimističniju sliku o izdanim građevinskim dozvolama, a time i o budućoj investicijskoj aktivnosti, pružaju podaci o predviđenoj vrijednosti radova koji petu godinu zaredom bilježe rast. Tako je u 2018. godini predviđena vrijednost radova povećana za 9,3%, što je relativno visoko, ali ipak niže nego u 2017. kada je rast iznosio 11,6%, ili u 2016. kada je zabilježen rast od 11,7%. Pritom je ukupna vrijednost radova u iznosu od 28,4 milijarde kuna najviša od 2010. godine. Strukturno je u dozvolama izdanim u 2018. godini snažno porasla vrijednost radova na ostalim građevinama (za 56,0%), dok je istodobno vrijednost radova na zgradama, prvi put nakon četiri godine dvoznamenkastog rasta, pala za 9,4%. Stoga se struktura predviđenih radova u 2018. znatnije promijenila u smjeru smanjivanja udjela visokogradnje i rasta udjela niskogradnje na koju se sada odnosi 40,8% ukupno predviđenih radova (u 2017. godini taj je udio iznosio 28,6%). Promjene su vidljive i unutar predviđene vrijednosti radova na nestambenim zgradama gdje su u dozvolama izdanim u 2018. godini dominirali radovi na novim industrijskim zgradama i skladištima s 31,7% ispred hotela i sličnih zgrada s 18,2% ukupne predviđene vrijednosti radova, pri čemu je, u odnosu na prethodnu godinu, udio vrijednosti industrijskih zgrada i skladišta povećan za 11,3 postotna boda pri rastu broja izdanih građevinskih dozvola za tu namjenu za 23,1%.

Pomalo neočekivano, unatoč nastavku gospodarskog rasta, pozitivnim kretanjima na tržištu rada obilježenim rastom zaposlenosti i padom nezaposlenosti te rastu stambenih kredita i provedbi poticajnih državnih mjera u stanogradnji u prošloj su godini ipak smanjeni broj i površina stanova u izdanim građevinskim dozvolama. Tako je u 2018. godini u građevinskim dozvolama predviđena gradnja 11.719 stanova, što je 6,3% manje nego u 2017. godini, pri čemu je korisna površina stanova smanjena za 3,2%. Zanimljivo je da u posljednje dvije godine raste prosječna površina stana koja je prošle godine dosegnula dosad rekordnu razinu od 96,4 četvorna metra. To potvrđuje činjenicu da je izgradnja novih stanova znatnim dijelom usmjerena prema zahtjevnijim kupcima koji mogu platiti kvalitetnije objekte veće površine na atraktivnijim lokacijama. U skladu s tim je u 2018. godini u odnosu na prethodnu godinu broj izdanih građevinskih dozvola za zgrade s jednim stanom porastao za 4,0%, za zgrade s dva stana za 3,9%, dok je istodobno broj izdanih dozvola za zgrade s tri i više stanova smanjen za 12,1%.

Unatoč višegodišnjim pozitivnim pomacima u kretanju građevinskih dozvola, osobito kod predviđene vrijednosti radova, pretkrizne vrijednosti dosegnute su samo kod broja izdanih građevinskih dozvola za ostale građevine. Svi drugi važni pokazatelji iz izdanih građevinskih dozvola nalaze se i dalje znatno ispod pretkrizne razine, pa je tako ukupan broj izdanih građevinskih dozvola u 2018. godini bio 23,4% manji nego u 2008. godini, broj izdanih dozvola za zgrade bio je 28,4% manji, broj dozvola za stanove manji je 52,3%, dok je istodobno predviđena vrijednost radova bila 31,3% manja (28,3% manja kod zgrada i 35,3% manja kod ostalih građevina). To upućuje na činjenicu da prostor za daljnji rast izdavanja građevinskih dozvola nije iscrpljen, osobito jer se predviđa nastavak rasta gospodarstva i investicijske aktivnosti velikim dijelom oslonjene na učinkovitije korištenje raspoloživih sredstava iz fondova EU.

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.