Ekonomske usporedbe - Što pokazuje usporedba sa Slovenijom?

U nas se gotovo uvriježio pojam „regije“ i pod tim pojmom smatramo zemlje bivše Jugoslavije. Međutim, prirodni ekonomski interesi i odnosi trebali bi biti (i jesu) više okrenuti prema zapadnim zemljama, prije svega članicama EU. Tako prirodnu ekonomsku a regiju Hrvatske zapravo  predstavlja prostor Slovenije, Mađarske, Austrije, Češke, južni dio Njemačke (pokrajine Bavarska i Baden Wuertenberg) ta sjeverni dio Italije (pokrajine Emilia-Romagna, Lombardija   Friuli-Venezia- Giulia). Sve više u taj ekonomski prostor ulazi i Poljska s obzirom na inicijativu „Tri mora“ i jačanje osovine Baltik-Jadran. U te se zemlje najviše izvozi, najrazvijeniji su međusobni gospodarski odnosi. Bilo bi razumno i primjereno da se naši mediji (svi od reda) više bave tim odnosima i da se uspoređujemo s tim zemljama i pokrajinama umjesto da se (stalno) nadmudrujemo kako „stojimo“, recimo, prema Srbiji.

Otvoreno je pitanje zašto se javno ne uspoređujemo, na primjer, sa susjednom Slovenijom?„ Razloga je više, a najčešće nam se prigovara da su te zemlje, posebno Slovenija, uspješnije obavile transformaciju od društvenog vlasništva u kapitalističke odnose i promjene u društvenim, a posebno u ekonomskim odnosima. Najnovija poruka nobelovaca za ekonomiju (Daron Acemoglu, James Robinson i Simon Johnson) svodi se na pitanje zašto su Poljska, Češka i Slovenija uspjele, a Hrvatska nije u mjeri koju se očekivalo. Tim pitanjima i razmišljanja priključila se i predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde (u intervjuu za 24ur nakon sjednice Vijeća ECB-a)  istaknuvši da vidi Sloveniju kao uzor privredne stabilnosti i inovativnosti. „ Slovenija, unatoč svojoj maloj veličini, ističe se kao primjer uspješne privredne politike unutar eurozone. Njen glas se čuje na evropskoj sceni, a istovremeno se brzo prilagođava globalnim promjenama i izazovima, što joj omogućuje konkurentnost u dinamičnoj evropskoj privredi“ – rekla je Lagarde.

Odnos razvijenosti Hrvatske i Slovenije 1990.

Odnos razvijenosti Hrvatske i Slovenije 1990-ih godina bio je oblikovan njihovom zajedničkom prošlošću u bivšoj Jugoslaviji, ali i različitim putem koji su zemlje krenule nakon stjecanja neovisnosti. Iako su obje zemlje imale slične startne pozicije u mnogim aspektima, Slovenija je brže i uspješnije provela tranziciju prema tržišnoj ekonomiji, što je dovelo do znatne razlike u razvijenosti u godinama nakon 1990.

Startna pozicija u Jugoslaviji (do 1990.): Slovenija je već u bivšoj Jugoslaviji bila najrazvijenija republika. Imala je viši BDP po glavi stanovnika, snažniju industrijsku bazu i razvijeniju infrastrukturu u usporedbi s ostalim jugoslavenskim republikama, uključujući Hrvatsku. Godine 1989., Slovenija je činila oko 16% jugoslavenskog BDP-a s oko 8% stanovništva, što pokazuje njezinu razvijenost i produktivnost. Hrvatska, iako druga najrazvijenija republika, imala je značajne regionalne razlike u razvijenosti (posebno između obalnih i kontinentalnih područja). Sektor turizma bio je već tada važan, dok je industrija bila manje konkurentna u odnosu na slovensku.

Početak tranzicije (1990. - 1995.): Slovenija: Slovenija je relativno mirno prošla kroz proces stjecanja neovisnosti s desetodnevnim ratom u lipnju 1991. godine. To joj je omogućilo da brže krene s ekonomskom tranzicijom i reformama. Uvođenje tržišnih reformi i privatizacija bili su sustavniji i učinkovitiji nego u Hrvatskoj. Do 1995. Slovenija je već ostvarivala gospodarski rast, iako je tranzicija bila izazovna. Održala je jake izvozne veze s Europskom unijom, što je omogućilo brzi gospodarski oporavak. Hrvatska: Hrvatska je, nasuprot Sloveniji, bila znatno pogođena Domovinskim ratom (1991. – 1995.), što je usporilo njezinu ekonomsku tranziciju. Velik dio infrastrukture bio je uništen, a gospodarstvo je bilo preopterećeno ratnim troškovima. Inflacija je u prvoj polovici 1990-ih bila iznimno visoka, a privatizacija je često bila netransparentna, što je usporilo gospodarski rast i dovelo do gubitka mnogih radnih mjesta. Hrvatska je do 1995. godine bila u znatno lošijoj gospodarskoj situaciji u usporedbi sa Slovenijom, ponajviše zbog posljedica rata.

Gospodarski oporavak i integracija u EU (1995. - 2004.): Slovenija je brzo integrirala svoje gospodarstvo u europsko tržište. Njena industrija, posebice sektori poput farmaceutike i automobilske industrije, značajno su rasli tijekom kasnih 1990-ih. Slovenija je 2004. godine postala članica Europske unije, što je dodatno ojačalo njen gospodarski rast i omogućilo pristup europskim fondovima. Održavala je stabilnu fiskalnu i monetarnu politiku te je vrlo rano stabilizirala inflaciju. Hrvatska: Nakon rata, Hrvatska se suočila s izazovnim oporavkom. Privatizacija i ekonomske reforme bile su sporije, a gospodarski rast se počeo jače osjećati tek krajem 1990-ih. Do 2000-ih godina, Hrvatska je krenula s ozbiljnijim pristupanjem Europskoj uniji, ali je proces bio sporiji nego u Sloveniji. Hrvatska je članica EU postala tek 2013. godine. Turizam se počeo oporavljati i ponovno postajati jedan od glavnih izvora prihoda za Hrvatsku, no industrijski sektor nije bio toliko konkurentan kao slovenski.

Razvoj do 2020-ih: Slovenija: Nakon ulaska u EU, Slovenija je uvela euro 2007. godine, što joj je donijelo dodatnu stabilnost u trgovini i financijama. Njezin BDP po glavi stanovnika kontinuirano raste i jedan je od najviših u srednjoj Europi. Slovenija je razvila snažan izvozno orijentirani sektor, posebno u automobilskoj industriji, farmaceutskoj industriji (Krka) i naprednim tehnologijama. Hrvatska: Hrvatska je imala sporiji gospodarski razvoj, s bržim rastom tek nakon ulaska u EU 2013. godine. Turizam je ostao ključna gospodarska grana, ali nedostatak snažne industrijske baze i sporija privatizacija usporili su njen gospodarski razvoj u odnosu na Sloveniju. Tek 2023. godine Hrvatska je uvela euro kao službenu valutu, desetljeće kasnije nego Slovenija.

Zaključak: 1990. godina: Iako su Hrvatska i Slovenija bile među najrazvijenijim republikama bivše Jugoslavije, Slovenija je bila ispred Hrvatske, s jačom industrijskom bazom i višim BDP-om po glavi stanovnika. Razdoblje 1990.-1995.: Slovenija je prošla mirniju tranziciju i ranije provela potrebne ekonomske reforme. Hrvatska je bila znatno pogođena ratom, što je usporilo njen gospodarski rast. Razdoblje nakon 1995.: Slovenija se brzo integrirala u EU i postala jedna od razvijenijih zemalja srednje Europe, dok je Hrvatska postepeno hvatala korak, ali s većim izazovima zbog posljedica rata i sporijih reformi. Razlika u razvijenosti između Hrvatske i Slovenije, koja je bila manja prije 1990., značajno se povećala tijekom 1990-ih godina, ponajviše zbog različitih političkih i gospodarskih okolnosti nakon stjecanja neovisnosti.

Ekonomske sličnosti i razlike između Hrvatske i Slovenije?

Hrvatska i Slovenija imaju različite gospodarske strukture. Slovenija se ističe većim izvoznim kapacitetima, višim BDP-om po glavi stanovnika i nižom stopom nezaposlenosti, dok se Hrvatska snažno oslanja na turizma i suočava s većim izazovima u vanjskotrgovinskom poslovanju (znatno veći deficit u robnom izvozu) I nedostatkom stručne radne snage (veći odljev u inozemstvo).

Ekonomski pokazatelji Hrvatske i Slovenije mogu se usporediti kroz niz ključnih mjera kao što su BDP, stopa rasta gospodarstva, nezaposlenost, inflacija i vanjska trgovina.

Slovenija i Hrvatska imaju mnogo sličnosti zbog zajedničke povijesti i blizine, no razlike u ekonomskom razvoju, strukturi gospodarstva i monetarnim politikama čine njihove gospodarske modele različitim. Slovenija se pokazala uspješnijom u industrijskoj diversifikaciji i privlačenju stranih investicija, dok je Hrvatska snažnije usmjerena prema turizmu. Ove razlike i dalje oblikuju njihove ekonomske politike i budući razvoj.

Sličnosti: Zajednički povijesni kontekst: Obje zemlje su bile dio Jugoslavije i prošle su kroz proces tranzicije s planirane na tržišnu ekonomiju početkom 1990-ih, nakon stjecanja neovisnosti 1991. godine. Članstvo u Europskoj uniji: Hrvatska i Slovenija članice su Europske unije (Slovenija od 2004., Hrvatska od 2013.), što je oblikovalo njihove ekonomske politike i omogućilo pristup EU fondovima. Turizam: Turizam igra značajnu ulogu u gospodarstvima obje zemlje. Iako je u Hrvatskoj turizam izrazito dominantan, Slovenija također privlači sve veći broj turista, osobito u vezi s prirodnim ljepotama i eko-turizmom. Mala i otvorena gospodarstva: Obje zemlje imaju relativno mala i otvorena gospodarstva, snažno usmjerena na izvoz te su dio globalnih lanaca opskrbe. Geografska blizina velikih tržišta: Blizina velikih europskih tržišta, poput Njemačke, Italije i Austrije, pogoduje rastu izvoza u obje zemlje.

Razlike: Veličina i struktura gospodarstva: Slovenija ima manje stanovništvo (oko 2,12 milijuna) u usporedbi s Hrvatskom (oko 3,85 milijuna), ali ima nešto razvijenije gospodarstvo s višim BDP-om po glavi stanovnika. BDP po glavi stanovnika u Sloveniji je u 2023. iznosio 32.610 eura, dok je u Hrvatskoj taj iznos bio 22.110 eura (2024). Slovenija ima više diversificirano gospodarstvo s jačom industrijskom bazom, uključujući proizvodne sektore poput automobilske industrije i farmaceutske industrije (npr. Krka). Hrvatska se više oslanja na turizam (oko 20% BDP-a dolazi iz tog sektora), dok je u Sloveniji taj postotak manji. Valuta i monetarna politika: Slovenija je uvela euro 2007. godine, dok je Hrvatska uvela euro tek 2023. godine. To je Sloveniji omogućilo raniju integraciju u eurozonu, što je stabiliziralo njenu monetarnu politiku i smanjilo valutni rizik u odnosima s inozemstvom. Nezaposlenost: Hrvatska povremeno ima višu stopu nezaposlenosti, osobito među mladima. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti u Sloveniji je niža nego u Hrvatskoj, što ukazuje na bolje tržište rada. Investicijska klima i reforme: Slovenija se smatra zemljom s boljim poslovnim okruženjem i bržim reformama nakon neovisnosti. Njena privatizacija državnih poduzeća bila je učinkovitija, dok se u Hrvatskoj proces privatizacije odvijao sporije i bio je često obilježen korupcijskim skandalima. Javni dug: Hrvatska ima relativno veći javni dug u odnosu na BDP nego Slovenija. Slovenija je uspjela održati stabilniju fiskalnu politiku tijekom posljednjih godina, dok je Hrvatska, zbog naslijeđa iz tranzicije i sporog oporavka nakon financijske krize, imala veće poteškoće u smanjenju svog javnog duga.

Slovenija i Hrvatska imaju mnogo sličnosti zbog zajedničke povijesti i blizine, no razlike u ekonomskom razvoju, strukturi gospodarstva i monetarnim politikama čine njihove gospodarske modele različitim. Slovenija se pokazala uspješnijom u industrijskoj diversifikaciji i privlačenju stranih investicija, dok je Hrvatska snažnije usmjerena prema turizmu. Ove razlike i dalje oblikuju njihove ekonomske politike i budući razvoj.

Glavni ekonomsko-socijalni parametri HR i Slovenije za 2024.

Hrvatska

Gospodarski rast: Procijenjeni rast realnog BDP-a za 2024. iznosi 3,8% prema podacima Vlade RH, što Hrvatsku svrstava među najbrže rastuća gospodarstva europodručja.

Zaposlenost i plaće: zabilježena je rekordna zaposlenost i najniža stopa nezaposlenosti u povijesti Hrvatske. Stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 68,0%, što je porast za 3,4 postotna boda u odnosu na prvo tromjesečje 2023. Stopa anketne nezaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 5,5%, uz snažan rast plaća (13,5%) i mirovina (.11,5%).

Inflacija: Inflacija je tijekom 2024. godine iznosila oko 2,9%, s projekcijom povratka na ciljanu razinu od 2% u 2025. godini.

Fiskalna politika: Hrvatska je ostvarila suficit u povlačenju sredstava iz EU fondova, s neto plusom od 16,3 milijarde eura.

Slovenija

Gospodarski rast:  Očekuje se umjeren rast BDP-a od 1,6% u 2024., s ubrzanjem na 2,5% u 2025. i 2,6% u 2026. godini .

Zaposlenost i plaće: Tržište rada ostaje napeto s niskom stopom nezaposlenosti od oko 3,6%. Očekuje se rast zaposlenosti od 0,3% u 2024., uz snažan rast plaća, posebno u javnom sektoru

Inflacija: Inflacija je usporila na 2,1% u 2024., s očekivanim porastom na 3,2% u 2025. zbog ponovnog uvođenja naknada za električnu energiju i povećanja mrežnih tarifa .

Fiskalna politika:  Planirano je smanjenje proračunskog deficita na 2,4% BDP-a u 2024., uz dodatne mjere fiskalne konsolidacije u narednim godinama .

Usporedni pregled

Evo detaljnog pregleda odnosa izvoza i uvoza, utjecaja turizma na BDP te pozicije Hrvatske i Slovenije unutar Europske unije prema ključnim ekonomskim parametrima za 2024. godinu:

Odnosi izvoza i uvoza

Hrvatska. Izvoz: Ukupan izvoz Republike Hrvatske od siječnja do prosinca 2024., prema privremenim podacima, iznosio je 24,0 milijardi eura. U odnosu na 2023.porastao je 4,8 %. Uvoz: iznosio je 41,9 milijardi eura. U odnosu na prethodnu godinu rast iznosi 5,8 %. Pokrivenost uvoza izvozom  siječnja do prosinca 2024. bila je 57,37 %. Trgovinski deficit: Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 17,9 milijardi eura. eura .Najveći vanjskotrgovinski partneri su Njemačka, Italija, Slovenija, Mađarska i Austrija.

Slovenija. Izvoz: U 2024. godini iznosio je 61,5 milijardi eura, što je porast od 11,8% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz: Dosegao je 69,1 milijardu eura, s rastom od 21,1%. Trgovinski deficit: za 2024. godinu iznosio je 7,6 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom je 89,0%. Zanimljivo je da je Sloveniji najveći vanjskotrgovinski partner Švicarska (u izvozu i uvozu), a slijede Njemačka, Hrvatska , Italija i Austrija. Visoko mjesto u uvozu zauzimaju Kina i Indija, vjerojatno vezano za pretovar u luci Kopar.

Ako  to pretvorimo u izvoz po glavi stanovnika dobivamo ove rezultate: Hrvatska -6223,5 eura; Slovenija -  29.119,3 eura ili odnos 1 : 4,68.

Utjecaj turizma na BDP: Hrvatska - Doprinos turizma BDP-u: U 2023. godini turizam je činio 19,6% BDP-a, s prihodima od 14,6 milijardi eura. Turistički rezultati 2024.: Ostvareno je 21,3 milijuna dolazaka (+4%) i 108,7 milijuna noćenja (+1%). Prihodi su iznosili 14,9 milijardi eura.  Slovenija: Doprinos turizma BDP-u: U 2019. godini turizam je činio 8,5% BDP-a, dok je u 2020. pao na 5,3% zbog pandemije. Turistički rezultati 2024.: Zabilježen je porast dolazaka za 6,3% (6,58 milijuna turista) i noćenja za 4,5% (16,85 milijuna).

Javna zaduženost (dug opće države):Hrvatska: Oko 67% BDP-a. Slovenija: Oko 70% BDP-a. Iako su obje zemlje imale povećanje duga zbog pandemije i globalne krize, Slovenija ima nešto veću razinu zaduženosti u odnosu na BDP, ali je njeno gospodarstvo generalno stabilnije.

BDP po stanovniku je mjera ekonomske proizvodnje po osobi u zemlji i često se koristi kao pokazatelj životnog standarda u zemlji. Hrvatska je u 2024. ostvarila nominalno BDP u vrijednosti 85,5 milijardi eura odnosno 22.110 eura po stanovniku, uz realni rast BDP-.a od 3,8%. Slovenija ima BDP od 66,9 milijardi eura (uz usporeniji rast u 2024. od 1,6%), a po stanovniku 31.490 eura. Usporedba pokazuje da je Hrvatska u 2024. godini ostvarila značajan nominalni rast BDP-a, dok Slovenija i dalje ima viši BDP po stanovniku. Hrvatska je zabilježila snažan gospodarski rast, dok je Slovenija imala umjereniji rast u istom razdoblju.

PPP (paritet kupovne moći) po stanovniku je još jedna mjera životnog standarda koja uzima u obzir troškove života u zemlji. Prema najnovijim dostupnim podacima za 2024. godinu, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku izražen u paritetu kupovne moći (PPP) za Hrvatsku i Sloveniju iznosi:

Hrvatska: BDP po stanovniku (PPP): 45.702 dolara.

Slovenija: BDP po stanovniku (PPP): 57.980 dolara .

PPP po stanovniku ostalih zemalja Zapadnog Balkana je niži, s Bosnom i Hercegovinom na 17.899 dolara, Srbijom na 27.100 dolara, Crnom Gorom na 26.032 dolara, Kosovom na 14.351 dolara, Sjevernom Makedonijom na 19.783 dolara i Albanijom na 17.858 dolara.

Slično kao i BDP po stanovniku, Slovenija i Hrvatska imaju viši PPP po stanovniku u usporedbi s ostalim zemljama Zapadnog Balkana, što ukazuje na viši životni standard u tim zemljama.

Indeks ljudskog razvoja (HDI) mjeri ukupno blagostanje zemlje, procjenjujući čimbenike poput životne dobi, obrazovanja i životnog standarda. Uspoređuje zemlje širom svijeta, a Program za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) objavljuje ga svake godine.

HDI se izračunava na temelju tri dimenzije: ugo i zdravo življenje: u obzir se uzima očekivana životna dob pri rođenju. Pristup znanju: uzima se u obzir stopa pismenosti odraslih i kombinirani bruto upisni koeficijent za osnovnu, srednju i visokoškolsku razinu obrazovanja. Dostojanstven životni standard: mjeri se BDP po stanovniku u kupovnoj moći (PPP).

HDI se široko koristi kao pokazatelj ukupnog blagostanja stanovništva zemlje. To je kombinirana, sastavljena mjera koja procjenjuje više čimbenika blagostanja i stoga se smatra sveobuhvatnijom mjerom od bilo kojeg pojedinačnog pokazatelja. Međutim, HDI je kritiziran zbog nepoznavanja drugih važnih čimbenika, poput nejednakosti, održivosti okoliša i političke slobode. Unatoč tim problemima, HDI je i dalje popularna i ključna mjera ljudskog razvoja.

Slovenija ima HDI od 0,918, dok je HDI Hrvatske 0,858.

Zašto uspoređujemo ekonomske pokazatelje među državama?

Usporedba ekonomskih kriterija poput BDP-a, nezaposlenosti, pariteta kupovne moći ili vanjskotrgovinske bilance među državama nije samo statistička vježba — ona ima konkretnu svrhu i široku primjenu u domaćem i međunarodnom kontekstu.

Mjerilo razvoja i uspjeha: Usporedbe omogućuju razumijevanje gdje neka država stoji u odnosu na druge. Primjerice, ako Hrvatska ima viši BDP po stanovniku od regionalnih susjeda, to može upućivati na višu razinu gospodarskog razvoja. S druge strane, slabiji rezultati signaliziraju potrebu za reformama ili promjenama u gospodarskoj politici.

Potpora strateškom planiranju: Ekonomski pokazatelji služe kao osnova za oblikovanje politika. Vlade analiziraju kako konkurentske zemlje ostvaruju brži rast, bolje upravljaju resursima ili privlače više stranih ulaganja, kako bi iz tih primjera izvukle pouke i prilagodile vlastite strategije.

Određivanje prioriteta u međunarodnim organizacijama: U kontekstu članstva u Europskoj uniji, Svjetskoj banci, MMF-u i sličnim institucijama, usporedbe ekonomskih pokazatelja određuju pravo pristupa fondovima, subvencijama ili kreditima. Zemlje slabijeg razvoja mogu dobiti veću pomoć kako bi se smanjile regionalne razlike.

Privlačenje investicija i jačanje imidža: Strani investitori redovito proučavaju makroekonomske pokazatelje kako bi odabrali stabilna i perspektivna tržišta za ulaganja. Zemlje koje u tim usporedbama stoje bolje, imaju veću šansu privući kapital, otvarati nova radna mjesta i jačati tehnološku infrastrukturu.

Politička i javna percepcija: Na unutarnjem planu, usporedbe služe i kao argument u političkim raspravama. Vlasti i oporba često koriste ekonomske podatke kako bi dokazali (ne)uspjeh određenih politika. Isto tako, građani na temelju tih pokazatelja formiraju percepciju o kvaliteti života i perspektivama u vlastitoj zemlji.

U konačnici, usporedbe ekonomskih kriterija nisu same sebi svrha — one su alat za bolje razumijevanje stvarnosti, donošenje učinkovitijih odluka i usmjeravanje društva prema održivom razvoju. U globaliziranom svijetu, nitko ne djeluje u izolaciji, a znanje o relativnom položaju u odnosu na druge postaje ključno za svaki napredak. Ovakve usporedbe koriste za bolje pozicioniranje vlastite zemlje na europskoj i međunarodnoj pozornici susjedstvu, ukazuju na sličnosti i razlike, što se odražava u stabilnosti gospodarskih sustava, ekonomskim prioritetima i budućim pravcima rasta i razvoja.