Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Bruxellesu je nakon Europskoga vijeća izvijestio o sastancima koji su održani

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Bruxellesu je nakon Europskoga vijeća izvijestio o sastancima koji su održani

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Bruxellese nakon Europskoga vijeća u petak, izvijestio je o sastancima koji su održani. Kazao je da je fokus mahom bio na aktivnostima Europske unije, slijedom ruske agresije na Ukrajinu - aktivnosti koje se mogu poduzimati na političkom, diplomatskom, gospodarskom i financijskom pogledu.

„I, naravno, pomoći Ukrajini kroz zbrinjavanje raseljenih osoba koje napuštaju Ukrajinu“, rekao je, dodavši da je u Hrvatskoj po zadnjim podacima oko 10 tisuća ukrajinskih izbjeglica. Premijer Plenković je izvijestio da je druga tema bila koordinacija aktivnosti između EU-a i SAD-a te je pokazano snažno političko jedinstvo. 
„Možemo reći da su sastanci NATO-a, G7 i Europskog vijeća, s gostovanjem predsjednika Bidena, bila snažna potpora radu različitih institucija u ovim okolnostima koje su sve samo ne uobičajene“, naglasio je.

Podsjetio je na sinoćnju raspravu o predstojećem summitu EU-Kina, u užem institucionalnom formatu, te raspravu nakon hrvatske inicijative o Bosni i Hercegovini. 
„Usvojeni su zaključci, nekoliko važnih poruka. Unatoč političkoj krizi koja traje u BiH, poruka privrženosti EU-a za Europsku perspektivu BiH, kao i drugih zemalja regije. Ali, i jedan snažan signal političkim liderima u BiH da se maksimalno angažiraju kako bi se brzo došlo do sporazuma i kompromisa oko ograničene ustavne i izborne reforme, koja je vitalna za kvalitetno funkcioniranje zemlje i za njenu stabilnost“, kazao je.

Sve je to, nastavio je, dio onih reformi koje BiH treba napraviti sukladno mišljenju Europske komisije u vidu stjecanja kandidatskog statusa. Izdvojio je da je posebna vrijednost na najvišoj razini što je EU spremna i dalje se angažirati te dati svoju političku težinu da se u dijalogu s liderima, prije svega u Federaciji BiH, hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka u danima pred nama postigne kompromis. 
„Na taj način, s aspekta Hrvata u BiH, a i pozicije koju mi imamo – da sva tri konstitutivna naroda budu ravnopravna, naravno s ostalima, i da se omogući da i Hrvati biraju svoje predstavnike u najviša tijela BiH“, istaknuo je Plenković.

Usvojen Strateški kompas

Vezano za današnje rasprave, kazao je da je usvojen Strateški kompas – dokument koji je prihvaćen na razini ministara vanjskih poslova početkom tjedna. 
„Dakle, okvirni dokument za područje obrane i sigurnosti sljedećih nekoliko godina, gdje će Unija jačati tu svoju dimenziju, osobito nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Više je nego jasno da će se više ulagati u obrambene sposobnosti, bolje koordinirati aktivnosti, dizati tehnološka baza vojne industrije na razini EU-a i s te strane osnaživati obrambena dimenzija koja je, možemo reći, doživjela svoju evoluciju, osobito zadnjih 20-ak godina. Sada će taj proces biti znatno brži“, poručio je.

Plenković je naglasio da je tu uvršteno pitanje konstitutivnih naroda kada je riječ o BiH. „Poslali smo jasnu poruku prepoznavanja ustavne arhitekture BiH“, dodao je. 
Izvijestio je da je današnji dan mahom bio posvećen pitanju energetike. U fazi pred nama slijedit će niz koraka – osigurati alternativne pravce opskrbe energentima, bolje međusobno povezivanje, poduzimanje mjera kako zbog rasta cijena energenata pomoći građanima i gospodarstvu. U tom je kontekstu premijer Plenković podsjetio na paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu koji je Vlada već donijela.

„Očekujemo i od Europske komisije i odgovarajućih agencija na razini EU-a da u sljedećim tjednima donesu pred različite formacije Vijeća, a u konačnici i pred Europsko vijeće, konkretne prijedloge o kojima ćemo dalje raspravljati i odlučivati“, rekao je predsjednik Vlade.

Povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku

Odgovarajući na pitanje novinara o usklađenosti vezano za pitanje cijene električne energije, premijer Plenković je kazao da su usvojeni Zaključci koji će biti objavljeni.

„To su sve načelni dogovori o onome što je EK već napravila sa svojim komunikacijama što bi bilo korisno i dobro učiniti u ovim okolnostima glede različitih formi subvencioniranja. Hrvatska je to već poduzela. Prema tome, sukladno različitim položajima država članica, ne možemo naći rješenje koje odgovara svakome – netko ima ogromnu ovisnost o ruskim energentima, netko ima puno manju“, istaknuo je.

Novinare je zanimao LNG terminal, domaća proizvodnja i punjenje skladišta Okoli.

„Što se tiče LNG terminala, u fazi smo ispitivanja dizanja postojećih 2,6 milijardi kubičnih metara plina na 2,9. Smatramo da se s postojećom infrastrukturom našeg LNG-a, dakle broda i svih postrojenja koje tamo postoje, to može napraviti. Ono što ćemo činiti, to je prije svega sada na Komisiji da podupire sa sredstvima, da vidimo može li se i na koji način povećati investiranje u povećavanje tih kapaciteta plinovoda, sve je to međusobno povezano. Što se tiče skladišnih kapaciteta, i na tome moramo raditi, znate kakav je ritam u uobičajenim okolnostima punjenja i pražnjenja tih skladišnih kapaciteta, oni se pune kada nije sezona grijanja – od travnja do listopada, a prazne se od studenog do kraja ožujka. U ovom trenutku glavna zadaća svih koji su za to nadležni bit će osigurati dovoljno plina za iduću sezonu grijanja“, kazao je Plenković.

Naglasio je da je izgradnja LNG terminala na Krku bila od strateškog značaja jer bez te mogućnosti diverzificiranog pravca opskrbe plinom objektivno bismo u ovakvim situacijama bili u znatno zahtjevnijim okolnostima nego što smo danas.

„Često u Hrvatskoj kažem – rasprava u energetskom sektoru o LNG terminalu trajala je 40 godina, mi smo to realizirali“, dodao je.

Jedno od pitanja je bilo kakvo raspoloženje vlada o mogućim odgovorima Rusiji ako upotrijebi kemijsko oružje ili taktičko nuklearno.

„Svi su svjesni da je normalna reakcija bilo koga tko racionalno razmišlja – već ovo što se sada događa s konvencionalnim naoružanjem je strašno u Ukrajini, a korištenje biološkog, kemijskog oružja, da ne govorimo o daljnjim kapacitetima, to bi bilo još gore. Svi se naravno tome protive“, rekao je.
 
 Na pitanje novinara o dronu te izjavama predsjednika Republike Zorana Milanovića, premijer Plenković je ponovio da svi eksperti govore da je letjelica bila naoružana i da je oružje koje je bilo na njoj najvjerojatnije bila aviobomba.

„Koje je bilo punjenje u toj bombi, to će reći eksperti, a ne ja. Bilo bi bolje da je on umjesto da se čudi je li netko na summitu NATO-a čuo ili nije čuo za pad drona u zadnjih dva tjedna 'digao' koji telefon, napisao koje pismo i objasnio o čemu se radi, pa bi se manje iščuđavao jučer ovdje u Bruxellesu“, poručio je.

Upitan za izbjeglice iz Ukrajine čiji broj raste, premijer je kazao da je odmah osnovana radna skupina koju čine sve sastavnice državne uprave i drugih institucija koje se time trebaju baviti te podsjetio na sastanak sa svim županima.

„Samo su dvije stvari stopostotne - da će doći još veći broj ljudi i da će ostati dulje. Nažalost, velika tragedija ukrajinskog naroda koja se zbiva je takvih razmjera da će i Hrvatska dati svoj doprinos putem solidarnosti“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.