Država izdaje narodne trezorske zapise, od 2024. poslodavci će moći neoporezivo nagraditi radnike s 564,5 eura više

Država izdaje narodne trezorske zapise, od 2024. poslodavci će moći neoporezivo nagraditi radnike s 564,5 eura više

Ministar financija Primorac najavio je da će država ovaj mjesec prvi put građanima ponuditi kupnju trezorskih zapisa, koji će nositi godišnju stopu prinosa od 3,75 posto. Kazao je i da će iznos neoporezivih primitaka koje poslodavac u jednoj godini može isplatiti svakom radniku, kada je riječ o prigodnim nagradama, nagradama za radne rezultate i troškove prehrane, od 1. siječnja 2024. porasti za 564,5 eura.

Ministar financija Marko Primorac održao je konferenciju za medije u Banskim dvorima na temu neoporezivih primitaka i trezorskih zapisa.

Govoreći o trezorskim zapisima, rekao je da je ciljani nominalni iznos izdanja trezoraca 440 milijuna eura pri čemu će prvi krug upisa biti namijenjen građanima, a drugi institucionalnim ulagačima.
Minimalno će se po ulagatelju moći upisati tisuću eura trezoraca. To će biti nominalna vrijednost jednog trezorskog zapisa koji će građani dobiti po dospijeću.
Datum izdanja je 23. studenoga ove godine, dospijeće je 21. studenoga 2024., pri čemu godišnja stopa prinosa iznosi 3,75 posto. No, s obzirom da je praksa da je dospijeće trezorskog zapisa 364 dana, stvarni prinos koji bi građani trebali ostvariti je 3,74 posto, kazao je Primorac. 
Prvi krug upisa počinje već 13. studenoga i traje do 20. studenoga u 11 sati. Pravo kupnje u prvom krugu imaju isključivo fizičke osobe, punoljetni hrvatski državljani u Republici Hrvatskoj i izvan nje, te strani državljani, rezidenti u Hrvatskoj. Pritom, jedan ulagatelj može podnijeti samo jednu ponudu za upis trezoraca.

Jedan trezorski zapis po cijeni od 963,95 eura

Za razliku od "narodnih" obveznica, kada se upisivao nominalni iznos i dobivala kuponska kamatna stopa, trezorci će se kupovati uz popust, po cijeni od 963,95 eura za jedan zapis, a po dospijeću građani će dobiti 1.000 eura za jedan zapis (nominalni iznos) odnosno ostvarit će prinos od 3,75 posto godišnje, pojasnio je ministar. 
Zainteresirani ulagatelji u prvom krugu će trezorske zapise moći upisati putem mreže poslovnica Financijske agencije (Fina), njih 170 diljem Hrvatske. Drugi krug upisa namijenjen institucionalnim ulagačima bit će otvoren 21. studenoga, od 9 do 11 sati.
Kada je pak riječ o uplati iznosa, građani za trezorce vrijedne do 10 tisuća eura na šalteru Fine neće plaćati naknadu za platni promet, a za iznad toga hoće, u skladu s uvjetima te agencije. Ako uplatu žele obaviti na šalteru banke ili putem internet bankarstva, uvjeti ovise o pojedinoj banci, napomenuo je ministar. 
Zakonskim izmjenama, koje se primjenjuju od 1. siječnja iduće godine, ulaganja u trezorske zapise neće se oporezivati porezom na dohodak, rekao je Primorac.

Preporuka da trezorce kupuju građani koji ih mogu držati do dospijeća

Ministar je pobrojao razloge izdanja ovih trezorskih zapisa, nakon što je država ranije ove godine po prvi puta izdala i "narodne" obveznice.
Tako je apostrofirao zaostajanje depozitnih kamatnih stopa za drugim članicama EU-a, a kao ciljeve je naveo i povećanje participacije građana u javnom dugu, odnosno širenje baze investitora u njega, kao i povećanje razine financijske pismenosti.

Istaknuo je i da Ministarstvo financija ima mogućnost prihvatiti veću ili manju ponudu od predviđenih 440 milijuna eura, pa tako ako potražnja bude veća, spremno je i povećati nominalni iznos alokacije, kazao je Primorac.
Kao i kod "narodnih" obveznica, preporuka je da u trezorske zapise ulažu oni građani koji ih neće morati prodavati, već će ih moći držati do dospijeća.

"U tom su slučaju apsolutno sigurni da će po dospijeću ostvariti predviđeni prinos. Trgovina je moguća, no u tom slučaju ne garantiramo", poručio je ministar.

Odgovarajući na pitanje novinara o predviđenoj godišnjoj stopi prinosa na trezorce, Primorac je ocijenio da je prinos "tržišan", a ponuda dobra, daleko bolja od onog što građani mogu ostvariti prije svega putem štednih računa, no da opet s druge strane nije pretjerana, u smislu da bi se mogla okarakterizirati kao neko predizborno "potkupljivanje" građana.

Što se tiče povećanja neoporezivih iznosa naknada i primitaka, ministar Primorac je kazao da se prigodna nagrada diže na neoporezivi iznos od 700 eura, naknada za rezultate na 1120 eura, a paušalna nagrada za troškove hrane ide na 1200 eura. Naknada za korištenje privatnog automobila u poslovne svrhe diže se s 40 na 50 centi, dok se dnevnice za rad u zemlji dižu s 26,55 eura na 30 eura.

Izmjene pravilnika o porezu na dohodak - veći iznosi potpora, naknada i nagrada

Predstavljajući prijedlog izmjena pravilnika o porezu na dohodak, kojim se propisuju iznosi neoporezivih primitaka, koji je Ministarstvo financija uputilo u javno savjetovanje, Primorac je istaknuo da je građanima lani po različitim osnovama neoporezivih primitaka isplaćeno 1,6 milijardi eura, dok je ove godine do listopada taj iznos dosegnuo 1,3 milijarde eura.

Kada je riječ o neoporezivim primicima u novcu, godišnji iznos koji će svim radnicima poslodavci moći isplatiti na ime prigodne nagrade od 1. siječnja iduće godine će porasti na 700 eura, što je 36,38 eura više od trenutnih 663,62 eura. U 2022. godini, izvijestio je Primorac, taj primitak, koji primjerice uključuje božićnicu, ostvarilo je 1,3 milijuna građana, u iznosu od 533,5 milijuna eura.

Nadalje, nagrada za radne rezultate, što se odnosi na dodatnu plaću ili dodatke plaći, raste s 995,43 eura na 1.120 eura od iduće godine, što je skok od 124,57 eura. Lani je takvu nagradu od svojih poslodavaca dobilo 969,7 tisuća građana, u ukupnom iznosu od 570,8 milijuna eura.

Naposljetku, novčana paušalna nagrada za troškove prehrane radnika trenutno iznosi do 796,44 eura, a od iduće godine raste do 1.200 eura, što je više za 403,56 eura. U 2022. ju je primilo oko 760 tisuća zaposlenika, u iznosu od 389,6 milijuna eura.

Dakle, u ove tri kategorije neoporezivih primitaka trenutno i do zadnjeg dana 2023. maksimalni godišnji neoporezivi iznos koji se može isplatiti radnicima iznosi 2.455,49 eura, a od 1. siječnja 2024. godine raste za 564,51 euro, na 3.020 eura, istaknuo je Primorac.

Neoporeziva naknada za korištenje privatnog automobila raste na 50 eurocenti

Porast će neoporezivi izdaci i u nekim drugim kategorijama, pa tako primjerice naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe od 1. siječnja 2024. raste na 0,50 eura po prijeđenom kilometru, što je 25 posto više u odnosu na trenutnih 40 eurocenti.

Nadalje, dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu od iduće godine će biti neoporezive do iznosa od 30 eura, u odnosu na trenutnih 26,55 eura.

Potpora radniku zbog invalidnosti trenutno iznosi 331,81 euro, za smrt u užoj obitelji 398,17 eura, za dugotrajno bolovanje 331,81 euro, dok potpore djetetu umrlog radnika dosežu 232,27 eura.

Od iduće godine neoporezivo će se na ime tih potpora moći isplatiti do 560 eura u svakoj od kategorija.

Rast neoporezivih primitaka i za "jubilarne" nagrade

Između ostalog, raste i neoporezivi iznos otpremnine radnika prilikom odlaska u mirovinu, s trenutno maksimalnih 1.327,24 eura na 1.400 eura od iduće godine.

Kada je riječ o mogućim neoporezivim primicima radnika za navršeni radni staž, nagrada za navršenih 10 godina raste s trenutnih 199,09 eura na 280 eura od 1. siječnja 2024., za 15 godina gornji limit se diže s 265,45 na 336 eura, za 20 godina s 331,81 na 392 eura, dok će se za 25 godina radnog staža radnicima od iduće godine moći neoporezivo isplatiti do 448 eura, u odnosi na trenutnih 398,17 eura.

Nadalje, neoporezive nagrade za navršenih 30 godina rastu s 464,53 na 504 eura, za 35 godina s 530,90 na maksimalnih 560 eura, a za 40 godina sa 663,62 na 672 eura.

Primanja i stipendije učenika i studenata

Od izmjena će profitirati i učenici i studenti, pri čemu iznos godišnjih neoporezivih primitaka za rad preko učeničkih i studentskih udruga od 1. siječnja 2024. raste na 3.360 eura, s trenutnih 3.185,38 eura.

"Ukoliko učenik ili student ostvari iznos veći od toga, ne može više biti olakšica roditeljima na poreznoj kartici", naglasio je Primorac.

No, ako iznad tog iznosa od 3.360 eura godišnje učenik ili student koristi pravo na osnovni osobni odbitak od 560 eura mjesečno, godišnje može zaraditi 10.080 eura bez oporezivanja, napomenuo je ministar.

Značajno će porasti i neoporezivi iznos za stipendije, s 232,27 na 560 eura mjesečno, a za stipendije za izvrsna postignuća s 530,90 na 840 eura mjesečno od početka 2024. godine.

Rastu i neoporezivi iznosi za stipendije sportaša, također s 232,27 na 560 eura mjesečno, a u istim relacijama rasti će i neoporezive naknade koje se isplaćuju športašima amaterima prema posebnim propisima.

Naposljetku, za nagrade za športska ostvarenja neoporezivi iznos će porasti s 2.654,48 eura na 2.800 eura od nove godine, izvijestio je Primorac.

Vlada nije sudjelovala u odabiru tvrtki koje su radile vještačenje

Upitan o jučerašnjoj odluci Visokog kaznenog sud da je knjigovodstveno-financijsko vještačenje KPMG-a Poljska izbačeno iz spisa, ministar je kazao da je Vlada na traženje DORH-a osigurala određeni iznos sredstava za provođenje tog vještačenja koje se pokazalo sporno. To, dodao je, nije bilo na inicijativu Vlade niti je ona sudjelovala u odabiru tvrtki koje su radile vještačenje, nego je to bila inicijativa DORH-a.

"Mi ćemo biti tu, ako bude potrebno, da kao Vlada osiguramo neke dodatne uvjete ili bilo što drugo. Naravno da smo DORH-u, kao instituciji u čijoj je nadležnosti ovo pitanje, na raspolaganju", rekao je Primorac.

Izvor: Hina/Vlada

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.