Broj blokiranih građana ne smanjuje se - mogu li se ovršeni izvući iz dužničkog ropstva

Broj blokiranih građana ne smanjuje se - mogu li se ovršeni izvući iz dužničkog ropstva

U Hrvatskoj više je od 240 tisuća blokiranih građana, s dugom od 18,2 milijarde kuna. Blokada radi ovrhe, odnosno neplaćenih računa, mnoge je odgurala na financijsku marginu. Iako se mijenjao stečajni zakon i uvdene eOvrhe, broj blokiranih najviše se smanjio nakon provedbe jednosatnog stečaja potrošača. Poseban su problem dugotrajno blokirani, koji ni nakon svih mjera ne mogu izaći iz problema. Kako im ponuditi izlaz?

Više od pola blokiranih građana u dugotrajnoj je blokadi i to zbog računa koje su morali platiti još prije više od godinu dana. Njih je 165 tisuća, a to je malo više od broja nezaposlenih građana, kojih je u Hrvatskoj registrirano 125 tisuća. 

- Potrošači kada jednom upadnu u stanje blokade, ne znaju sami sebi pomoć, ne znaju izaći iz tog problema, i onda se ta agonija samo produljuje, ističe Sandra Cindrić, ekspert za pravnu podršku iz Centra za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima.

Produljenje te agonije svakim danom sve je skuplje, jer troškovi rastu. Zato se blokirane potiče da svoj dug ipak ne ignoriraju. 

- Da nazovu svog ovrhovoditelja, vjerovnika, bez obzira je li ovrha već u Fini ili nije, i da taj dug probaju s vjerovnikom riješiti putem dogovora. Bilo obročna otplata, smanjenje kamata, svaki vjerovnik će pristati na to da se dio duga u smanjenom iznosu plati, dodaje Cindrić.

U tome im može pomoći u Udruga Padobran. Njima se, osim u poslovnici Fine, potrošač može obratiti i putem e-maila ili telefonom. Ponajprije se utvrđuje koliko je potrošač dužan, komu, te kakva mu je financijska situacija. No ako nema stalnog zaposlenja, teško će se iz dugova izvući. 

- U situaciji kada ste blokirani, i kada vam se na ukupni dug svaki mjesec obračunavaju zatezne kamate, vi ste zapravo u začaranom krugu i nemate izlaza iz te situacije, objašnjava Sabine Gradištanac Škrgatić, financijska savjetnica.

Oni koji imaju stalne prihode i koji su kreditno sposobni spasiti se mogu putem jednog zajma, kojim će otplatiti sva svoja dugovanja. No takav kredit za reprogram dugotrajno blokiranima banka možda neće odobriti. Kreditni savjetnik s dozvolom Ministarstva financija tu može priskočiti u pomoć. 

- Mi jednokratno podmirujemo kroz Ugovor o preuzimanju ispunjenja dužnikova dugovanja, i onda klijent kao takav ide u banku u drugom koraku, dodaje Gradištanac Škrgatić.

Naravno, ništa od toga nije besplatno, pa treba procijeniti može li iz dugova samostalno ili će ipak biti potrebna pomoć. Za potrošače koji se s ovrhama susreću povremeno ili gotovo nikad dobra je vijest da je produljen rok za podnošenje prigovora na rješenje o ovrsi. 

- Morao se produžiti rok prigovora, a to je plin, struja, sve ove naše režije, u tom slučaju će se morati produžiti rok za ulaganje prigovora na rješenju vjerodostojne isprave na najmanje 30 dana, rekla je Nada Kemec, Hrvatska javnobilježnička komora.

Novost je i način podnošenja prigovora. 

- Oni taj prigovor ne bi trebali obrazlagati, nego bi ga samo trebali uložiti. U tom čitavom postupku trebalo bi urediti Ovršni zakon a mi ćemo ponovno istaći Ovršnim zakonom ili bilo kojom izmjenom ne će se riješiti problem blokiranih građana, pojašnjava Kemec.

Blokiranih građana ipak je dva posto manje nego u isto doba lani. Sada ih je 240 tisuća.   

- Zapravo i nije veliki postotak, ali je svakako pohvalan, ja bih rekla, polako, ali sigurno idemo prema onome što se želi postići, kaže Sandra Cindrić, ekspert za pravnu podršku iz Centra za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima

Najveći pad broja blokiranih dogodio se nakon uvođenja postupka jednostavnog stečaja potrošača. Na njega je pristalo 50 tisuća potrošača i tako se riješilo dugova do 20 tisuća kuna. Najvažnije je pritom bilo koliki su prihodi blokiranih. 

- Ako su ti prihodi manji od 10 tisuća kuna, donijet će Rješenje o otvaranju zaključenja jednostavnog postupka stečaja potrošača, i odmah će ga osloboditi obveze. S druge strane, ako je imovina veća od 10 tisuća kuna, tada je postupak nešto duži, opisuje Cindrić.

Uz to dio ovrha je, kako se kaže službenim rječnikom, isknjižen. Vjerovnici su privremeno odustali od naplate, jer se u tri godine nisu uspjeli naplatiti.  

- Zapravo i ovrhovoditelj će razmisliti želi li ponovno pokrenuti ovrhu u odnosu na ovršenika za kojeg je ta osnova isknjižena, iz razloga što je svjestan da se već više od tri godine nije uspio temeljem te osnove naplatiti, a isto tako mora biti svjestan da je možda u međuvremenu došlo do zastare potraživanja, dodaje Sandra Cindrić.

Unatoč svim mjerama, ostaje problem onih koji ne mogu platiti račune, jer nemaju stalni prihod, jer su im prihodni nedovoljni, ili su zapali u dugotrajnu blokadu i iz nje se ne mogu izvući.

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.