Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovat će na obilježavanju 75. obljetnice oslobođenja nacističkog logora Auschwitz-Birkenau koja se održava danas, 27. siječnja, u gradu Oświęcim u Poljskoj,.
Uz predsjednika Vlade bit će ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer, posebni savjetnik predsjednika Vlade akademik Zvonko Kusić te Sara Lustig.Međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta želi se podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata. Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2005. godine donijela je rezoluciju o obilježavanju tog datuma kada je oslobođen velik broj zatvorenika iz zloglasnog logora Auschwitz
Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Računa se da je u njemu ubijeno 5,29 do 6 milijuna [1] Židova, odnosno trećina svih Židova koji su prije rata živjeli u svijetu. Demografska slika u Europi se bitno promijenila, pogotovo u Istočnoj i Srednjoj Europi, gdje su židovske zajednice prestale postojati. Najveći dio preživjelih je odlučio emigrirati u SAD, odnosno u Palestinu, gdje je stvorena židovska nacionalna država Izrael.Romi su druga grupa koja je bila objekt genocida. Broj njihovih žrtava teško je procijeniti: iznose se brojke između 220.000 i 800.000, što iznosi između četvrtine i polovice njihovog ukupnog broja u Europi.Sa svim drugim grupama koje su sustavno istrebljivane, broj žrtava holokausta (u širem smislu riječi, ne uključujući samo Židove) obično se procjenjuje na devet do 11 milijuna, iako neke procjene idu i do 26 milijuna.Slično kao i Prvi svjetski rat, Holokaust je predstavljao veliki šok za tadašnju zapadnu civilizaciju. Mnogi su se teško mirili s time da je ubijanje u takvom opsegu i s takvom razinom bešćutnosti moguće u 20. stoljeću, pogotovo kada je izvršeno u tako naprednoj, prosvijećenoj i civiliziranoj državi kao što je Njemačka. Još se teže bilo pomiriti s činjenicom, da su u svrhu tog projekta korištena najmodernija dostignuća znanosti.
Zato se Holokaust često opisuje kao jedinstveni događaj u svjetskoj povijesti, odnosno odgovornost za njega se pripisuje ograničenom broju ljudi – najčešće samom Adolfu Hitleru i uskom krugu njegovih pristaša – i specifičnom spletu okolnosti za koje je malo vjerojatno, da će se ikada ponoviti. Iznose se međutim i teze da Holokaust ne bi bio moguć, barem ne u tako masovnom opsegu, da nacisti nisu uživali prešutnu ili otvorenu podršku nežidovskog stanovništva, čak i u okupiranim zemljama poput Poljske, motiviranu pohlepom i otvorenim ili latentnim antisemitizmom.Dan sjećanja na holokaust danas se obilježava u SAD-u i u svim europskim državama. Veliki značaj ima United States Holocaust Memorial Museum otvoren u Washingtonu u travnju 1993., na dan početka ustanka u Varšavskom getu.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Holokaust#Suvremeno_zna%C4%8Denje
