Arheološka građa iz drugih institucija koja se nalazi na konzervatorsko-restauratorskoj obradi u Arheološkom muzeju Zagrebu nije oštećena u potresu

Arheološka građa iz drugih institucija koja se nalazi na konzervatorsko-restauratorskoj obradi u Arheološkom muzeju Zagrebu nije oštećena u potresu

Arheološka građa koja potječe iz muzejskih i znanstvenih ustanova iz cijele Hrvatske, a nalazi se na konzervatorsko-restauratorskoj obradi u Arheološkom muzeju Zagrebu nije oštećena u potresu. U konzervatorsko-restauratorskim specijaliziranim laboratorijima Arheološkog muzeja u Zagrebu trenutno se nalaze predmeti izrađeni od različitih materijala iz 20-tak hrvatskih institucija koji potječu iz raznih perioda - od pretpovijesti pa sve do novog vijeka.
 

Arheološki muzej u Zagrebu ima izuzetno dugu tradiciju konzerviranja i restauriranja arheološke baštine koja traje praktično od samog njegovog osnutka pa sve do danas. Iako se konzervatorsko-restauratorska djelatnost primarno povezuje sa zaštitom i vraćanjem izvornog sjaja predmetima arheološke baštine, razvojem metoda obrade te raznih dijagnostičkih metoda, muzejski laboratorij sve više postaje i mjesto raznih analitičkih i arheometrijskih istraživanja.

Danas je konzervatorsko-restauratorski odjel muzeja sa svojim specijaliziranim laboratorijima nezaobilazna karika kako u zaštiti, tako i u proučavanju i interpretaciji arheološke baštine. Naime, arheološki predmeti pronađeni tijekom terenskog istraživanja u pravilu moraju proći adekvatnu konzervatorsko-restauratorsku obradu kako bi ih se zaštitilo od daljnjeg propadanja te, vraćanjem izvornog oblika, omogućila njihova daljnja stručna odnosno znanstvena determinacija i prezentiranje javnosti.

S obzirom na specifičnost arheološke građe, proces konzervatorsko-restauratorske obrade je svojevrsni nastavak arheoloških terenskih istraživanja u kontroliranim laboratorijskim uvjetima što se naročito odnosi na tzv. in situ blokove u kojima se izrazito krhki i fragmentirani predmeti ili skupina njih dopremaju u muzejski laboratorij zajedno s okolnom zemljom gdje se pažljivo obrađuju uz pomoć specijalnih alata i opreme.
Kako bi se prikupilo što je moguće više informacija o predmetima, tijekom konzervatorsko-restauratorske obrade uobičajeno se koriste razne dijagnostičke metode poput makroskopskog i mikroskopskog pregleda, radiografije te istražnog čišćenja, a u pojedinim slučajevima provode se i kompleksnija multidisciplinarna arheotehnološka istraživanja s ciljem determinacije izvornih arheoloških materijala i određenih tehnoloških procesa. Dio navedenih istraživanja provodi se u laboratorijima unutar odjela, posebice u muzejskom analitičkom SEM-EDS laboratoriju, dok se kompleksnija istraživanja poput utvrđivanja porijekla sirovina, analiza organskih materijala, metalografije i sl. provode u suradnji s brojnim drugim specijaliziranim ustanovama u zemlji i inozemstvu.

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.