Ileana Jurin Bakotić nova je ravnateljica Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek imenovala je Ileanu Jurin Bakotić ravnateljicom Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO.Jurin Bakotić novu dužnost preuzima 1. siječnja 2019. kada će na tom mjestu zamijeniti sadašnjeg ravnatelja Krešimira Dabu. Do dolaska na mjesto ravnateljice, šest godina radila je kao viša stručna savjetnica za pravne poslove u Ladu, a prije toga je radno iskustvo stjecala u odvjetničkom društvu s uredima u Rijeci i Zagrebu.
Jurin Bakotić ističe kako je svjesna da je pred njom iznimno izazovan i odgovoran posao te da će LADO nastaviti svoj smjer uspješnog očuvanja i predstavljanja hrvatske tradicijske kulture u domovini i svijetu, a posebna joj je čast preuzeti vodstvo ustanove koja u 2019. obilježava 70 godina od svog osnutka.
„Sedam desetljeća umjetničkog djelovanja ustanove kao što je LADO dokaz je važnosti predstavljanja i očuvanja nacionalnog identiteta kroz tradicijsku izvedbenu umjetnost na profesionalnoj razini. Kroz osvajanje nove, mlađe publike, prisutnost na najvažnijim kulturnim, gospodarskim i političkim događanjima, kao i kroz regionalne i lokalne projekte, edukacije i radionice, želimo i dalje doprinositi pozitivnom ugledu ne samo Lada, već i cijele zemlje˝, ističe Jurin Bakotić.
„I u budućnosti želimo otvarati vrata novih dvorana, posjetiti mjesta koja još nismo imali prilike posjetiti, educirati učitelje i odgojitelje i na taj način, posredno, obrazovati našu buduću publiku. Svjesni smo važnosti tehnološkog napretka koji ne možemo ignorirati i važnosti 'pakiranja' našeg proizvoda u produkcijski suvremeni rukopis, koji može privući suvremenu publiku, a u isto vrijeme obavljati našu zadaću čuvanja izvornost zvuka i plesova“, izjavila je Jurin Bakotić.
Uz svoj rođendanski koncert, Lado će u studenome nastupiti i s umjetnicima Ansambla Kolo iz Beograda
Dan otvorenog trga
Bogata nova sezona Filozofskog teatra: Norman Ohler, Evgenij Morozov, Javier Cercas, Žižekova Antigona
Nakon ljetne pauze, u Hrvatsko narodno kazalište uskoro se vraća popularni program Filozofski teatar. Nakon što se prvo izdanje nove sezone Filozofskog teatra održalo u rujnu u sklopu 52. BITEF-a u rasprodanom Narodnom pozorištu u Beogradu, došlo je vrijeme i za početak nove sezone Filozofskog teatra u Zagrebu.
Prvi gost Filozofskog teatra 14. listopada u HNK je njemački pisac i publicist Norman Ohler, najpoznatiji po bestseleru Potpuna ekstaza: Narkotici u Trećem Reichu, knjizi koja je dosad prevedena na 25 jezika, uključujući i ovogodišnje izdanje na hrvatskom jeziku u Nakladi OceanMore.
Nakon što je objavio tri hvaljena romana, sudjelovao u pisanju scenarija za Palermo Shooting s legendarnim Wim Wendersom, Norman Ohler je prije tri godine objavio svoju prvu nefikcijsku knjigu Potpuna ekstaza koja je, čim je objavljena na engleskom, postala bestseler na uglednoj listi New York Timesa. Ono što je šokiralo većinu čitatelja, pa i povjesničara, jest Ohlerovo detaljno istraživanje uloge narkotika u razvoju nacizma i Trećeg Reicha. Uz bogatu lepezu arhivskih dokumenata, Ohler pokazuje da je Njemačka u osvit Drugog svjetskog rata bila središte farmaceutske industrije, a preparati s kokainom i metamfetaminima bili su dostupni kućanicima i tvorničkim radnicima, ali i milijunima njemačkih vojnika. Nacistički režim propovijedao je arijevsku ideologiju tjelesne, mentalne i moralne čistoće, ali Norman Ohler doslovno ulazi pod kožu nacista i pokazuje da je Treći Reich bio zasićen drogama. Ušuljale su se u časničke redove, u politički i vojni vrh, a tijekom rata glavna figura ove knjige, sâm Adolf Hitler, postaje sve ovisnijim o bezbrojnim injekcijama koje je aplicirao njegov osobni liječnik Theodor Morell.
Odgovarajući na pitanje zašto upravo sa tom temom otvara novu sezonu Filozofskog teatra, dugogodišnji voditelj i urednik Srećko Horvat odgovara:Vjerujem da su mnogi u Hrvatskoj gledali njemačku seriju Babylon Berlin, koja ne samo da je na atraktivan način prikazala period Vajmarske republike pred uspon nacizma, već sadrži i relevantne pouke za naš današnji trenutak. Uz kazalište, cabaret i umjetnost, važnu ulogu u tom ključnom periodu dvadesetog stoljeća, imale su i droge. To je tema koja je i danas tabuizirana, ali je upravo zahvaljujući istraživačkom radu Normana Ohlera izašla na vidjelo i velika je sreća da je rasprodani autor, koji doslovce svaki dan gostuje u drugom gradu, našao vremena da posjeti i Zagreb.
Osim Normana Ohlera, Horvat najavljuje i druge intrigrantne goste Filozofskog teatra.
Već 4. studenog u Hrvatskom narodnom kazalištu nastupit će mračni prorok tehnologije Evgenij Morozov, bjeloruski istraživač tehnologije koji redovito predaje na Stanfordu i drugim svjetskim sveučilištima, te objavljuje o opasnostima monopolizirane Silicon Valey tehnologije u vodećim svjetskim novinama kao što su The Wall Street Journal, The Guardian, The New York Times i Financial Times. Biti će to večer, kaže Horvat, za sve koje zanima što uistinu stoji iza smart cities,Uber, AI, Google, Facebook,Cambridge Analytica, itd.
Idući gost 9. prosinca proslavljeni je španjolski pisac Javier Cercas, čije su knjige Prevarant, Brzina svjetlosti, Anatomija jedne pobune i Salaminski vojnici objavljene na hrvatskom jeziku u izdanju Frakture i vrlo brzo stekle vjeran krug čitatelja.
Za iduću godinu, u sklopu Filozofskog teatra, najavljena je i svjetska premijera Antigone Slavoja Žižeka u režiji Angele Richter, kao i dugo iščekivano ponovno gostovanje tog svjetski poznatog filozofa na daskama Hrvatskog narodnog kazališta.
