Ove godine se Zagrebački književni razgovori (ZKR) Društva hrvatskih književnika (DHK) održavaju, naravno u njihovim prostorima, od 5. do 8. listopada. Na 43. ZKF-u razgovarat će se o aktualnoj temi 'Srednja Europa: kulturološki ili geografski pojam?', a u DHK-u će govoriti niz uglednih gostiju iz Hrvatske i još mnogih zemalja, a to su Italija, Austrija, Crna Gora, Češka, Sjeverna Makedonija, Poljska i Ukrajina.
O navedenoj temi razgovarat će pročelnik Odsjeka za slavensku filologiju Jagiellonskoga sveučilišta u Krakovu Maciej Czerwiński (Poljska), Fulvio Senardi (Italija), književnik Florian Neuner (Austrija), književnica i dekanica Umjetničke akademije u Osijeku Helena Sablić Tomić, novinar i esejist Matija Štahan, izvanredna profesorica na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti te predstojnica Katedre za slovački jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zrinka Stričević Kovačević, povjesničar i redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Damir Agičić, urednik i profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Palacký u Olomoucu Jiri Hrabal, pisac, prevoditelj, nakladnik Sašo Ognenovski (Sjeverna Makedonija), Andrea Grill (Italija), književna znanstvenica i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać, ukrajinska književnica Daria Lisenko (Ukrajina) te prevoditelj i književnik Andy Jelčić. Ulaz na sve programe je slobodan, a predsjednik Povjerenstva za ZKR je Dubravko Jelačić Bužimski. Iz DHK-a dolazi i napomena da na financijskoj potpori zahvaljuju Ministarstvu kulture i medija RH, Gradu Zagrebu i Austrijskom kulturnom forumu.
Zagrebačke književne razgovore pokrenuo je pjesnik Slavko Mihalić
Spomenimo tradiciju Zagrebačkih h razgovora DHK: okrenuti su davne 1969. godine na inicijativu pjesnika Slavka Mihalića i jedna su od najdugovječnijih književnih manifestacija u Hrvatskoj, ali i šire. U 42 prethodna susreta na ZKR-u su sudjelovali pisci, književni kritičari, jezikoslovci, prevoditelji, kulturolozi, ljudi najširih pogleda na književnost iz Hrvatske i svijeta – sveukupno njih preko tisuću. Iz DHK-a poručuju: 'Raznolikost tema i različiti pristupi i danas Razgovore čine jednako zanimljivim, važnim i potrebnim, a radovi objavljeni u časopisima Most i Republika, ostaju kao trajna vrijednost na uvid budućim generacijama'.
Pozornost zainteresiranih posjetitelja, a zasigurno će ih biti, mogu privući i naslovi svakog pojedinih izlaganja od 5. do 8. listopada, jer to su, uz ostale: Treba li danas Srednju Europu približiti Europljanima?, Između Balkana i Srednje Europe, Čitanje Srednje Europe kao romana, zatim predstavljanje knjige Andree Grill itd, dok je za kraj, dakle subotu, predviđen okrugli stol o temi ' Srednja Europa sutra: modeli buduće suradnje'.
Zagrebački se književni razgovori po 43. put oslanjaju na prošlost i značenje književnosti u kulturi, ali u širem kontekstu, jer nude „vruću“ temu, te pokušavaju doći do spoznaje što nas čeka u budućnosti. Ima li bolje pozivnice za sve one koji vole književnost i kulturu ali i umjetnost u širem kontekstu, za one koji traže rješenja - jer razmjena mišljenja su uvijek plodonosna i dragocjena.
