Galapagos, posljednji ostaci raja na Zemlji

Na Galapagosu - posljednji ostaci raja - Arhipelag kao živi muzej i prikaz evolucije."Sada ćemo raspršiti neotrovni aerosol koji je odobrila SZO po kabini", najavljuje stjuardesa nakon slijetanja na Galapagos, prije nego što neka vrsta plina prođe pored spremnika iznad glave - objavio je portal rtvslo https://www.rtvslo.si/okolje/na-galapagosu-zadnji-ostanki-raja/687376

Nijedna mjera opreza nije suvišna, ekvadorske vlasti shvaćaju krajnje ozbiljno zaštitu arhipelaga koji predstavlja jedno od posljednjih mjesta na Zemlji gdje još postoje određene životinjske vrste koje su drugdje već izumrle. Uvid u Zemlju kakva je bila prije pretjerane ljudske intervencije. Otok na kojem žive ljudi i životinje i gdje ne poznaju neprijatelja, pa su i potpuno pitomi. Proces putovanja na Galapagos dosta je kompliciran, a aerodromske vlasti dosljedne su u provođenju svih mjera, kojima prvenstveno žele spriječiti unošenje stranih vrsta na otočje i potencijalno onečišćenje.

Iguana s opuncijom. Foto: MMC RTV SLO/Kaja Sajovic

U zračnoj luci u Quitu, gdje se ukrcavamo, poseban je red za Galapagos, gdje se ispunjava formular za upis, a zatim se posebno pregledava sva prtljaga.Prije slijetanja serviraju nas dugačke upute kako se pridržavati svih pravila i kako je na otočju sve strogo kontrolirano. I ne šale se, ima dosta priča o tome kako su oni turisti koji se nisu mogli suzdržati pa su mazili morske lavove ili kuckali po oklopima 140 godina starih kornjača brzo izbacivani iz skupina.

Gdje je Darwin razvio teoriju prirodne selekcije

Po slijetanju, tabla ispred zgrade zračne luke želi vam dobrodošlicu u "prvu ekološku zračnu luku na svijetu", što u praksi izgleda znači da uopće ne vjeruju u bežičnu vezu.Zgrada radi na solarne panele, prtljaga se ručno iskrcava iz aviona, a električni su i autobusi koji voze od zračne luke do luke suncem opaljenim krajolikom pokraj napuštene američke vojne baze.Nakon što vlasti zračne luke prikupe vašu ulaznicu od 100 USD, spremni ste za početak (pod nadzorom!) istraživanja ovog mitskog mjesta u Tihom oceanu koje je toliko fasciniralo Charlesa Darwina da je svoju teoriju evolucije i prirodne selekcije djelomično zasnovao upravo ovdje.Oko Galapagosa nema ničega, arhipelag tik ispod ekvatora, tisuću kilometara od kopna, koji se sastoji od 19 otoka, u svojevrsnoj je prirodnoj izolaciji, pa su se životinje morale prilagoditi i razviti drugačije nego bilo gdje drugdje.“Ovo je jedan od najraznolikijih ekosustava na svijetu, ovdje imamo neke životinjske i biljne vrste koje nećete vidjeti nigdje drugdje ”, objašnjavaju nam po dolasku.

Pikaia Lodge je prvi smještajni kompleks u arhipelagu bez ugljičnog otiska. Foto: MMC RTV SLO/Kaja Sajovic

Avantura, ekologija, luksuz

U luci, gdje brodom prelazimo tjesnac Itabaca, koji povezuje otočić Baltra, na kojem se nalazi aerodrom, sa središnjim otokom Santa Cruz, promatra nas velika iguana, koju odmah pokušavam ovjekovječiti. .

Morska iguana na ulazu u nacionalni park Galapagos. Foto: MMC RTV SLO/Kaja Sajovic

"Smirite se, vidjet ćete ih puno", šali se Cristian Puente, ekvadorski kuhar koji posljednjih šest godina radi na Galapagosu u boutique hotelu Pikaia Lodge.Otvoren 2014., Pikaia Lodge s 14 soba daleko je najluksuznije odmaralište na otoku, smješteno 450 metara nadmorske visine na rubu jednog od ugašenih vulkanskih kratera s otvorenim pogledom na otok ispod. To je također prva ugljično neutralna instalacija u arhipelagu." Avanturizam, ekologija, luksuz – to je bila vizija dizajnera (ekvadorsko-švicarskog investitora Herberta Freija, op.a.). Turizam, poštovanje prirode. A Galapagos je apsolutno idealno mjesto za to", kaže Puente .

Vrlo ograničene mogućnosti

Puenteov posao nije lak jer su kuhari ovdje vrlo ograničeni. S jedne strane, ovaj arhipelag možda je čak jedan od najbogatijih florom i faunom na svijetu, ali budući da ga 97 posto pokriva Nacionalni park Galapagos, praktički je sve zaštićeno.Tako smiju koristiti samo određenu ribu (uglavnom veliki iverak, ali i bakalar i mahi mahi), hobotnicu i jastoga koji je zbog toplog mora nešto žvakaće teksture, zabranjeno je skupljanje samoniklog bilja, a i nemoguće. uvoziti veliki broj sirovina, primjerice sjemenki, sireva i svježeg začinskog bilja.Uzgajaju, primjerice, kokoši i goveda te uzgajaju kavu i kakao na otocima. Slično su ograničeni u izgradnji bilo kakvih novih objekata kao iu zapošljavanju neotočana.

Cristian Puente u kuhinji hotela Pikaia Lodge. Foto: MMC RTV SLO/Kaja Sajovic

Lokalna pravila nalažu da tvrtke moraju zapošljavati lokalno stanovništvo, a neotočani mogu samo pod strogim uvjetima, s rokom od pet godina. Želite li kao nedomaći ostati na otocima i nakon tog roka, potrebno je dokazati da obavljaju neke prokleto nužne poslove da ih nitko od domaćih ne može zamijeniti.

Dosežu krajnju granicu turista

Unatoč izazovima s kojima se Puente suočava, kaže da želi ostati ovdje. Politička situacija u Ekvadoru trenutno je prilično nestabilna, u Quitu i Guayaquilu policija je na svakom koraku, a Galapagos je poput svojevrsnog sigurnog, idiličnog mjehura, gdje je najveća opasnost skliznuti u neko zaraslo grotlo ugašenog vulkana. No, sve je skupo, otprilike dvostruko više nego na kontinentu, a i ponuda je dosta prilagođena Amerikancima, koji čine najveći udio posjetitelja. Mnogo je i Britanaca i Nijemaca, dok većina Ekvadoraca otočje posjećuje u sklopu srednjoškolskih izleta, no inače je otočje za većinu jednostavno preskup.Ove godine izbrojano je 300.000 turista, što se, kako nam kažu, već približava gornjoj granici kada će biti potrebno početi ograničavati broj posjetitelja."Oprez, iguane prelaze cestu", pisalo je na prometnim znakovima dok se vozimo kroz nizinu Santa Cruza, kroz goli, suncem sprženi krajolik, prije nego što se krajolik promijeni u malo viši, pokraj nepostojećih i zaraslih kartera, lanca niskog drveća i podzemnih tunela lave.Naprijed-natrag vozač žestoko pritišće kočnicu kako ne bi pregazio jato kokoši. Nekada je vozio Formulu 1, nakon umirovljenja vozi za nas, smije se Puente.

Morski lav na otoku Santa Fe. Foto: MMC RTV SLO/Kaja Sajovic

Od iguana do kornjača

Unutar 45 minuta vožnje klima se potpuno mijenja, od sunčane do viših predjela koji kao da su trajno obavijeni maglom, s povremenim pljuskovima. Ovdje je raskošno rastinje, sa stablima banana i gorkih naranči, bambusom i grmljem kave, a klima je mnogo hladnija.

Na Galapagosu nalazimo jedinstvenu floru i faunu. Foto: MMC RTV SLO/Kaja Sajovic

Sa studenim arhipelag polako ulazi u kišnu sezonu, koja je zapravo najbolje vrijeme za promatranje životinja koje se inače skrivaju i traže hlad u toplijim mjesecima.U Puerto Ayori valovi udaraju o šetnicu, morski lavovi sunčaju se na molu, a divovske tropske ptice lete iznad njih, mladi morski psi kruže u moru ispod mola. Crnomorske iguane pužu iz mora i leže na obalu, dvoje spavaju isprepleteni u svojevrsnom životinjskom ljubavnom zagrljaju. Ni malo im ne smeta škljocanje fotoaparata."Ovdje se životinje ne plaše i ne bježe. S ribama možete mirno plivati, ptice ne lete kad im se približite, jer nemaju neprijatelja i nemaju loših iskustava s ljudima . Galapagos je živi dokaz da ljudi i životinje zapravo mogu koegzistirati," rekao nam je . objašnjava Soto , naš dolazni vodič , koji nas vodi prema istraživačkoj stanici Charlesa Darwina.Kompleks je svečano otvoren 1964. godine kako bi znanstvenici iz cijelog svijeta mogli koristiti stanicu za svoj istraživački rad na Galapagosu i za savjetovanje vlasti nacionalnog parka o tome kako najbolje provesti mjere za zaštitu arhipelaga i njegovih životinja.

Jedan od najvažnijih projekata postaje je njihov program očuvanja populacije golemih kornjača, jedne od najvećih atrakcija arhipelaga, ali su u jednom trenutku bile na rubu izumiranja.Budući da ove kornjače mogu preživjeti i do godinu dana bez hrane i pola godine bez vode, bile su idealna hrana za mornare na dugim putovanjima koji su plovili ovim vodama.Vjeruje se da su mornari ponijeli više od 100.000 kornjača s arhipelaga za svježu hranu na brod. "Uglavnom, žive su ih gomilali na hrpu i onda ih samo skidali s nje za svaki obrok. Bili su poput živog hladnjaka", objašnjava Soto.Osim toga, prije izuma električne energije kornjačino ulje se koristilo kao ulje za rasvjetu svjetiljki, a prije izuma plastike korištenje kornjačinih oklopa u razne svrhe također je bilo široko rasprostranjeno.

Stoljeća kornjače

U postaji Charles Darwin uspjeli su uspješno obnoviti desetkovanu populaciju kornjača programom valenja jaja u kontroliranim uvjetima na točno određenoj temperaturi, s preciznim oznakama s kojeg je otoka koja došla, tako da se nakon izleganja transportiraju natrag u desnu mjesto.

Danas na arhipelagu ima više kornjača nego ikad prije (više od 6000 samo na Santa Cruzu), a u divljini se mogu naći samo na Sejšelima.Prometne znakove s iguanama u ovom dijelu Santa Cruza zamijenili su znakovi s kornjačama koje vrve zelenilom i pašnjacima gdje se izležavaju uz stoku. Ženke su manje, mužjaci su veći."Za razliku od ljudi, koji se boraju s godinama, za kornjače vrijedi suprotno - što su starije, to im je oklop glatkiji", objašnjavaju. Jedna takva diva polako prelazi put ispred nas.Njezina vanzemaljska glava poput vanzemaljaca polako viri iz oklopa, a vrat joj se uzdiže oko metar uvis, poput neke debele zlokobne zmije. Procjenjuje se da je star oko 150 godina.Santa Cruz je središnji otok na kojem se smjestila velika većina turista koji mogu birati grešno skupa krstarenja arhipelagom ili se odlučiti za jednodnevne izlete brodom.

Otok morskih lavova

Otok Santa Fe popularan je izbor zbog kombinacije morskih lavova i iguana. Nakon otprilike tri i pol sata vožnje stižemo na obalu otoka. More je potpuno tirkizno, izdaleka možemo vidjeti morske lavove kako se valjaju plažom po bijelom pijesku.Kad se približimo s gumenjakom, čujemo njihovo glasno blejanje. To je vrijeme kada ženke obično kolju svoju mladunčad, a mužjaci su posebno zaštitnički nastrojeni. Na arhipelagu ih ima oko 40.000, doplivale su južno od Kalifornije i prilagodile se okolišu Galapagosa.

Naša im prisutnost nimalo ne smeta, plivaju, rone, u jednom trenutku gotovo akrobatski sinkronizirano prođu pored nas poput jata dupina, kasnije možemo roniti s njima i gledati ih kako kljucaju pravo u nas prije nego krenu prekrasna elegantna pirueta prema nama ispred vatre.Silazimo s broda i krećemo ravno prema morskim lavovima. Na jednoj stijeni dočekuje nas osušena koža mrtvog mladunčeta, na drugoj stijeni sunce prži na uočljivoj mrlji krvi." Navodno se ženka sterilizirala jutros ili sinoć", objašnjava Soto. Naturalizam tu nije kraj. " Iguane jedu tek otopljena legla morskih lavova."Oni su još jedna atrakcija arhipelaga, a svoju boju prilagođavaju prema otoku na kojem žive. Na Santa Feu su u bež nijansama, na Isla Plazi žuta i crna, a na Isabeli genetski najstarija, ali i najrjeđa i najugroženija ružičasta.I možda nigdje nećete dobiti izravniji uvid u teoriju evolucije i opstanka najjačih nego kad vam se pogled protegne preko krajolika visokih opuncija, jedinih kaktusa ove sorte na svijetu koji su narasli do visine drveća, ali samo na onim otocima Galapagosa gdje žive iguane i divovske kornjače, prirodni neprijatelji, zbog kojih su iz samozaštitnih poriva potjerani u visine.Neki uspoređuju Galapagos s Havajima, kakvi bi mogli biti da su na sličan način zaštićeni od ljudske intervencije. Havaji se od toga nisu uspjeli zaštititi, ali Galapagos jest.