Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić najavio je da paušalnim obrtnicima koji ostvaruju godišnje prihode do 40.000 eura od 1. siječnja 2027. godine neće rasti porezna i druga davanja prema državi. Riječ je o izmjenama koje su dio Vladina paketa protuinflacijskih mjera, a uskoro će biti upućene u javno savjetovanje.
Prema novom prijedlogu, osim prva tri porezna razreda, povećanja davanja bit će pošteđena i četvrta te peta skupina paušalnih obrtnika. To znači da će ista porezna opterećenja zadržati svi paušalni obrtnici s godišnjim prihodima do 40.000 eura, što prema procjenama Ministarstva financija obuhvaća 83,4 posto svih paušalnih obrtnika u Hrvatskoj.Za obrtnike u šestom poreznom razredu godišnja će davanja za porez i doprinose porasti za 1.336 eura odnosno 30 posto, na ukupno 5.728 eura. U najvišem poreznom razredu, za prihode između 50.000,01 i 60.000 eura, godišnje će obveze porasti za 3.033 eura ili 66 posto te iznositi 7.605 eura.
Cilj je pravedniji porezni sustav
Ćorić je istaknuo kako postoje velike razlike između poreznog opterećenja paušalnih obrtnika i zaposlenih u radnom odnosu, zbog čega se posljednjih godina kontinuirano povećavao broj paušalnih obrta. Prema njegovim riječima, dio njih zapravo predstavlja prikriveni nesamostalni rad.Naglasio je da će hrvatski porezni sustav i nakon izmjena ostati među najpovoljnijima u Europskoj uniji za ovaj oblik poslovanja. Dodao je kako je od najave novih mjera u sustav paušalnog obrtništva ušlo još oko 1.750 novih obrtnika.
Prema riječima ministra, osnovna svrha paušalnog oporezivanja bila je pojednostavnjenje poslovanja, a ne stvaranje porezno povlaštenog oblika rada u odnosu na druge poduzetnike. Smatra da predložene izmjene pridonose većoj pravednosti sustava, dok je onima koji smatraju da su im priznati troškovi preniski poručio da mogu prijeći na vođenje poslovnih knjiga.
Posebno je zahvalio Hrvatskoj obrtničkoj komori na konstruktivnim prijedlozima i argumentima, od kojih su neki uvršteni u konačni prijedlog.
Porez na prekomjerne profitne marže
Predstavljene su i pojedinosti o uvođenju poreza na prekomjerne profitne marže, koji će se odnositi na oko 1.800 srednjih i velikih tvrtki, uz izuzeće poduzeća koja više od polovice prihoda ostvaruju izvozom.Dobit ostvarena tijekom 2026. uspoređivat će se s prosjekom iz prethodne tri godine. Dopušteno odstupanje iznosit će 15 posto zbog mogućeg rasta produktivnosti, dok će se prekomjerna profitna marža oporezivati stopom od 50 posto.Ćorić je naglasio da porez ima preventivni karakter jer se odnosi na tekuću godinu, pa tvrtke do njezina kraja imaju mogućnost smanjiti profitne marže i izbjeći dodatno porezno opterećenje. Dodao je kako su tijekom izrade prijedloga provedene opsežne konzultacije s Hrvatskom udrugom poslodavaca te su uvaženi brojni prijedlozi vezani uz utvrđivanje porezne osnovice.
Bez promjena za većinu malih iznajmljivača
Najavljene izmjene za male iznajmljivače ostaju nepromijenjene. U prvoj skupini turistički najrazvijenijih destinacija donja granica godišnjeg paušalnog poreza po krevetu povećava se sa 100 na 150 eura, dok će u drugoj skupini porasti sa 70 na 100 eura.Ministar smatra da su takvi iznosi opravdani s obzirom na cijene turističkog smještaja u najatraktivnijim destinacijama.
Ukidanje poreza na mirovine
Vlada ostaje pri planu ukidanja poreza na dohodak od mirovina. Tom će mjerom biti obuhvaćeno oko 541.000 umirovljenika, kojima će na raspolaganju ostati gotovo 180 milijuna eura više.Budući da je riječ o prihodu lokalnih jedinica, Ministarstvo financija najavljuje da će tijekom iduće godine raditi na modelu kojim će se lokalnoj samoupravi u najvećoj mogućoj mjeri nadoknaditi izgubljeni prihodi.
Očekuje se daljnje usporavanje inflacije
Govoreći o inflaciji, Ćorić je izrazio očekivanje da će se njezino usporavanje nastaviti i tijekom srpnja, unatoč rastu cijena goriva uzrokovanom novim napetostima na Bliskom istoku. Cilj Vlade ostaje da inflacija u Hrvatskoj do prvog tromjesečja 2027. bude na razini prosjeka europodručja.Podsjetio je kako su odlukom Vlade maloprodajne cijene goriva za sljedeća dva tjedna povećane pa će litra osnovnog benzina stajati 1,62 eura, dizela 1,75 eura, a plavog dizela 1,21 euro. Komentirajući najave mogućeg poskupljenja roba i usluga zbog viših cijena goriva, ministar je ocijenio da kratkotrajni rast cijena energenata nije dovoljan razlog za značajnije povećanje cijena. Dodao je kako se na svjetskom tržištu već bilježi pad cijena nafte te očekuje da će se, ako dođe do smirivanja geopolitičkih napetosti, za dva tjedna ponovno sniziti i cijene goriva u Hrvatskoj.
Istaknuo je i da se trenutačno ne razmatra aktiviranje modela "plivajućeg" PDV-a. Kada je riječ o trošarinama, prostor za njihovo dodatno smanjenje u nacionalnom dijelu gotovo je iscrpljen kod dizela, dok kod benzina još postoji nekoliko eurocenti mogućnosti. Od kolovoza će, uz odobrenje Europske komisije, biti moguće koristiti i europski dio trošarina u trajanju od šest mjeseci, ali samo ako se za to ukaže stvarna potreba.
