Nedavno je CNN opširno izvijestio o novoj studiji ispitivanja učinkovitosti kolonoskopije. Odmah moram reći da ako potražite kliničke članke o kolonoskopiji naići ćete na niz pozitivnih detalja u vezi s tom metodom. Studije objavljene ranije procijenile su veće koristi kolonoskopija, izvještavajući da bi ovi postupci mogli smanjiti rizik od smrti od raka debelog crijeva za čak 68%!
Kako tvrdi autorica CNNova priloga Brenda Goodman kolonoskopije su zastrašujući obred inicijacije za mnoge odrasle osobe srednje dobi. Obećanje je bilo da ako podnesete neugodnost i invazivnost kamere koja putuje dužinom vašeg debelog crijeva jednom svakih deset godina nakon 45. godine, imate najbolje šanse za otkrivanje - i možda sprječavanje - kolorektalnog karcinoma. To je drugi najčešći uzrok smrti od raka u Sjedinjenim Državama. Oko 15 milijuna kolonoskopija se obavi u SAD-u svake godine. Međutim, sada, značajna studija sugerira da bi koristi kolonoskopija za probir raka mogle biti precijenjene. Studija je pronašla samo skromne koristi za skupinu ljudi pozvanih na postupak (https://edition.cnn.com/2022/10/09/health/colonoscopy-cancer-death-study )
Ovo nije prvi puta da se vrijednost jedne metode ili postupka u medicini dovodi u pitanje. Spomenimo napise u posljednje vrijeme o štetnosti kompjuterizirane tomografije, ultrazvuka, mamografije, cijepljenja te neučinkovitosti digitorektalnog pregleda s obzirom na smrtnost raka prostate itd. Naravno, trebat će mnogo vremena i podataka da se utvrdi ispravnost primjene ovih metoda te korekcija postojeće medicinske edukacije i paradigme. Opet ponavljam, važno je ne ignorirati probleme već biti otvoren za svaku korisnu informaciju.
Istraživač studije dr. Michael Bretthauer, gastroenterolog koji vodi skupinu za kliničku učinkovitost na Sveučilištu u Oslu u Norveškoj, rekao je da je rezultate smatrao razočaravajućima. Ali kao istraživač, mora slijediti znanost, „pa mislim da je moramo prihvatiti“, rekao je. „Možda smo pretjerali s tom porukom posljednjih 10 godina i moramo je malo smanjiti.“ Kada su autori studije ograničili rezultate na ljude koji su zapravo podvrgnuti kolonoskopiji – oko 12 000 od više od 28 000 koji su pozvani – postupak se pokazao učinkovitijim.
U 10 godina nakon uključivanja, skupina pozvana na kolonoskopije imala je 18% manji rizik od raka debelog crijeva od skupine koja nije bila podvrgnuta probiru. Sveukupno, skupina pozvana na probir također je imala malo smanjenje rizika od smrti od raka debelog crijeva, ali ta razlika nije bila statistički značajna - što znači da bi mogla biti jednostavno posljedica slučajnosti. Moguće je da će, budući da rak debelog crijeva može sporo rasti, više vremena (npr. 5-godišnje praćenje) pomoći u poboljšanju rezultata i pokazati veće koristi za probir kolonoskopijom. Obično bi se takvi razočaravajući rezultati iz tako velike i snažne studije smatrali dovoljno konačnima da promijene medicinsku praksu. Ali ova studija ima neka ograničenja za koja stručnjaci kažu da ih treba riješiti prije nego što liječnici i pacijenti odustanu od kolonoskopija za probir raka.
„Ti drugi testovi djeluju putem kolonoskopije“, rekao je poznati gastroenterolog Jason A. Dominitz. „Oni identificiraju ljude s visokim rizikom koji bi imali koristi od kolonoskopije, zatim se radi kolonoskopija i uklanjaju polipi, na primjer, što sprječava da pojedinac uopće dobije rak debelog crijeva ili identificira rak debelog crijeva u izlječivoj fazi. “Polipi su benigne izrasline koje se mogu pretvoriti u rak. Obično se uklanjaju kada se otkriju tijekom probirne kolonoskopije, što može smanjiti rizik od kolorektalnog karcinoma u budućnosti. U Španjolskoj i SAD-u su u tijeku studije koje uspoređuju kolonoskopiju s testovima stolice kako bi se utvrdilo koji je najučinkovitiji.
U SAD-u, prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, otprilike 1 od 5 odraslih osoba u dobi između 50 i 75 godina nikada nije bilo testirano na rak debelog crijeva. Ako se osjećate nesigurno u vezi s kolonoskopijom, Američka radna skupina za preventivne usluge kaže da niz metoda i režima djeluje na otkrivanje raka debelog crijeva. Preporučuje se probir testovima koji provjeravaju krv i/ili stanice raka u stolici svake jedne do tri godine, CT debelog crijeva svake pet godina, fleksibilna sigmoidoskopija svake pet godina, fleksibilna sigmoidoskopija svakih 10 godina u kombinaciji s testovima stolice za godišnju provjeru krvi ili kolonoskopija svakih 10 godina. Godine 2021. radna skupina snizila je preporučenu dob za početak rutinskog probira na rak debelog crijeva s 50 na 45 godina jer rak postaje sve češći kod mlađih odraslih osoba. Kada je riječ o raku debelog crijeva, rekao je Dominitz, testovi mogu biti učinkoviti samo ako su ljudi spremni na to.
Neke se stvari koje danas primjenjujemo u medicini čine neprikosnovenima poput npr. pitanja značaja i uloge kolesterola. No prisjetimo se koliko nam se činila heretičnom pomisao da čir na želucu može biti posljedica bakterijske upale! Danas se čitava paradigma pristupa liječenju te bolesti korjenito promijenila. Stoga ako kažemo da je ovaj ili onaj postupak štetan ili nepotreban razmotrimo to trezveno i ne odbacujmo a priori mogućnost da je to doista tako. Kroz povijest puno je takvih primjera.
https://epoha.com.hr/zdravlje/medicina/dr-kresimir-pavelic-kontroverze-oko-koristi-kolonoskopije/
