Državni tajnik SAD-a Marco Rubio među prvima je održao govor na tradicionalnoj međunarodnoj konferenciji u Münchenu, u kojem je nastojao ublažiti oštrinu prošlogodišnjega govora američkog potpredsjednika Vancea. Razlika između uglađenih riječi državnoga tajnika i onoga što se u novije vrijeme događa u odnosima između SAD-a i većine europskih država bila je očita.
„Naš cilj nije kraj prekooceanskoga savezništva. To nije ni naš cilj ni naša želja. Za nas Amerikance dom je možda na zapadnoj polovici svijeta, ali mi ostajemo zauvijek djeca Europe“, rekao je Rubio u emotivnom zanosu. No takav ton nije kod svih američkih predstavnika na skupu bio dobro primljen. Primjerice, senatorica Jeanne Shaheen podsjetila ga je da je nedavno boravila u Danskoj, gdje ljudi danas, kako je rekla, „imaju više povjerenja u Kinu nego u SAD, jer im predsjednik Donald Trump namjerava oduzeti Grenland“.
Njemački kancelar Friedrich Merz u svojem je govoru naglasio da se „američko vodstvo više ne može uzimati zdravo za gotovo, nego se Europa mora pripremiti da se sama održava svojom snagom i čvrstinom“. Politički analitičari koji su pratili konferenciju ocijenili su da su brojni američki predstavnici „jasno izražavali želju za snažnijom Europom, ali pod američkim uvjetima“. Njihova poruka europskim sudionicima bila je sažeta: „Pridružite se kampanji Donalda Trumpa za preoblikovanje svijeta u korist Washingtona ili mu se maknite s puta.“
Bilo je uočljivo, iako neizrečeno, da u novoj američkoj nacionalnoj sigurnosnoj strategiji Europska unija nema osobito važnu ulogu. Na to je upozorila i zamjenica francuskoga ministra vanjskih poslova Alice Rufo, izrazivši zabrinutost zbog takvih poruka.Opći je dojam da je nastup Marca Rubija bio dvoznačan te da potvrđuje kuloarske priče o odnosima SAD-a i EU-a. Nakon što je u Münchenu nazdravljao prijateljstvu između SAD-a i EU-a, već sljedećega dana otputovao je u Slovačku, a potom u Mađarsku — države koje ne podupiru Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije.
U Bratislavi je Rubio izrekao ono što u Münchenu nije: „Želimo surađivati s Europom. Želimo surađivati s našim saveznicima. Želimo biti vaš partner“, rekao je slovačkom premijeru Robertu Ficu. Tom je prigodom najavljena dublja suradnja u gradnji nuklearnih elektrana i civilnoj uporabi nuklearne energije kako bi države EU-a i NATO-a bile manje ovisne o ruskoj energiji. Slovački premijer pritom je najavio i kupnju američkih borbenih zrakoplova F-16.
Ako je nakon posjeta Slovačkoj još bilo dvojbi o njezinu vanjskopolitičkom usmjerenju, posjet Mađarskoj razjasnio je sve već na početku. „Naš predsjednik Donald Trump duboko je privržen uspjehu mađarskoga premijera Viktora Orbána“, rekao je Rubio. Trump je 5. veljače javno podupro Orbána u nastojanju da osvoji i peti mandat na čelu vlade.
Rubio je pritom naglasio da je odnos koji SAD ostvaruje preko Mađarske u srednjoj Europi „ključan za američke nacionalne interese u nadolazećim godinama“, dodavši da je „vaš uspjeh i naš uspjeh“. Takve poruke teško mogu pridonijeti jedinstvu Europske unije, koje je danas potrebnije nego ikada. Zbog osobnog odnosa s premijerom Orbánom, predsjednika Trumpa, kako je istaknuto, zanima suočava li se Mađarska s financijskim teškoćama, preprekama u gospodarskom razvoju ili čimbenicima koji ugrožavaju njezinu stabilnost.
I Mađarska je, poput Slovačke, izrazila interes za proširenje nuklearnih kapaciteta uz američku pomoć. Orbán nije štedio pohvalama te je izjavio da „bez predsjednika Trumpa ne bi bilo izgleda za postizanje mirovnog sporazuma o završetku rata u Ukrajini u skoroj budućnosti“. Dodao je kako od Trumpova preuzimanja dužnosti suradnja sa SAD-om nije imala nijedan spor, za razliku od razdoblja administracije američkih demokrata.
Sve u svemu, to su jedine opipljivije novosti s europskoga puta američkoga državnog tajnika. Osim retoričkoga ublažavanja tonova, za Europu, Europsku uniju i NATO nije postignuto ništa bitno. Rubio je bio konkretniji i izravniji u Bratislavi i Budimpešti nego u Münchenu.
Ukrajina je pritom ostala po strani. Njezin predsjednik Volodimir Zelenski, koji je aktivno sudjelovao na münchenskoj konferenciji, vratio se razočaran, ili barem suzdržan. Želio je doznati kada bi Ukrajina mogla postati članica Europske unije te je predložio da SAD pruži Ukrajini dvadesetogodišnja sigurnosna jamstva protiv ruske agresije. Budući da nije dobio konkretne odgovore, poručio je: „Ako to ne postignemo, Rusija će nas pokušati slomiti. Ukrajina će učiniti sve da bude spremna za ulazak u EU.“
Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas izjavila je da države članice zasad nisu spremne odrediti točan datum za prijem Ukrajine u EU te da je preostalo još mnogo posla.Kada se sve zbroji — ograničena ili nikakva pomoć SAD-a, spora potpora pojedinih članica EU-a te nejedinstvo unutar Unije, dodatno naglašeno protivljenjem Slovačke i Mađarske — stječe se dojam da sve ide u prilog agresorskoj Rusiji. Čini se da Europa još uvijek nedovoljno sagledava razmjere opasnosti koja bi nastupila kada bi Rusija uspjela pokoriti cijelu Ukrajinu.
