|
Proračun unije za razdoblje 2028 – 2034. trebao bi iznositi 1,27 % bruto nacionalnog dohotka EU-a, a servisiranje duga za fond za oporavak NextGenerationEU (NGEU, 0,11 % BND-a) treba ostati izvan gornjih granica proračuna, navodi se u privremenom izvješću Parlamenta donesenom s 370 glasova za, 201 protiv i 84 suzdržanih.
Zastupnici su predložili povećanje od otprilike 10 % u odnosu na Komisijin prijedlog iz srpnja 2025. To povećanje bilo bi ravnomjerno raspoređeno na tri proračunska naslova koji podupiru prioritete EU-a (ne uključujući upravu i agencije) te bi ublažilo inflacijske pritiske.
Riječ je o nominalnom povećanju od 175,11 milijardi EUR (u stalnim cijenama iz 2025.), odnosno 197,30 milijardi EUR (u tekućim cijenama) u odnosu na prijedlog Komisije, ne uključujući otplatu NGEU-a. Drugim riječima, Parlament predlaže proračun u ukupnom iznosu od 1,78 bilijuna EUR (u stalnim cijenama iz 2025.), odnosno 2,01 bilijuna EUR u tekućim cijenama, za financiranje političkih prioriteta i strateških ciljeva EU-a.
Zastupnici su u izvješću istaknuli da novi dugoročni proračun EU-a mora ostati investicijski alat koji podupire politike EU-a, ali i građane, regije, poduzetnike te mala i srednja poduzeća, te istodobno osigurati dodanu vrijednost EU-a u odnosu na nacionalnu potrošnju. Odlučno su se usprotivili svim pokušajima ponovne nacionalizacije, odbijaju pristup „à la carte” i upozoravaju da bi Komisijin model „jedan plan po državi članici” mogao oslabiti politike EU-a, smanjiti transparentnost i uzrokovati natjecanje među krajnjim korisnicima.
Povećana namjenska sredstva za ključne programe
Zastupnici žele snažne politike s dostatnim financijama te odvojena namjenska sredstva za politike u okviru planova za nacionalno i regionalno partnerstvo, uključujući zajedničku poljoprivrednu i ribarstvenu politiku, najudaljenije regije, koheziju, Europski socijalni fond i unutarnje poslove. Usto su naglasili da bi regionalna i lokalna tijela trebala sudjelovati u svim fazama planiranja i provedbe programa.
Pozdravili su prijedlog Komisije da se dvostruko više sredstava izdvoji za konkurentnost, obranu, inovacije, digitalnu i zelenu tranziciju, infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje i kulturu. Usto su pozvali da se poveća potpora za ključne programe poput Europskog fonda za konkurentnost (ECF), Obzora Europa, Instrumenta za povezivanje Europe, programa Erasmus+ i AgoraEU te mehanizama za civilnu zaštitu, uz namjenska sredstva za mjere povezane s programom „EU za zdravlje” i programom LIFE u okviru ECF-a.
Zastupnici također podupiru povećanje sredstava za vanjsko djelovanje, no smatraju predloženi iznos nedovoljnim i traže povećanje sredstava za proširenje, razvoj, potporu za Ukrajinu, multilateralnu suradnju i humanitarnu pomoć.
Prijetnja transparentnosti i odgovornosti
Zastupnici su naglasili da pojednostavnjenje ne smije ugroziti transparentnost, odgovornost ni demokratski nadzor. Upozorili su i da bi raširena upotreba financiranja koje nije povezano s troškovima mogla otežati pravilno provođenje revizije. U izvješću je također istaknuto da su poštovanje vrijednosti EU-a i vladavine prava preduvjeti za pristup sredstvima Unije, no da treba izbjegavati penaliziranje krajnjih korisnika zbog toga što vlade njihovih zemalja krše vladavinu prava.
Prihodovna strana
U izvješću se podsjeća da je Parlament snažno predan uvođenju novih vlastitih sredstava za otplatu instrumenta NGEU i financiranje proračuna. Podupire se Komisijin pristup koji uključuje širi paket sredstava i naglašava da zajedno s novim proračunom treba usvojiti i nove izvore prihoda, koji će godišnje donositi otprilike 60 milijardi EUR. Ako neki prijedlozi budu odbačeni, zastupnici pozivaju da se razmotre alternative, primjerice pristojba na digitalne usluge, pristojba na usluge internetskih igara na sreću, proširenje mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama ili pristojba na kapitalne dobitke od kriptoimovine.
|
