Nakon današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije. Osvrnuo se na potporu Europske komisije Hrvatskoj za ulazak u Schengen istaknuvši da bi se to trebalo ostvariti 2022. godine. "Vjerujem da ćemo to ostvariti, ispunili smo sve kriterije", poručio je. Odgovarao je i na pitanja novinara o drugim aktualnim temama – od situacije u parlamentarnoj većini i reforme zdravstva do ponovnog pokretanja proizvodnje u Imunološkom zavodu.
Istaknuvši da je glavna tema današnje sjednice bio prijedlog rebalansa proračuna, premijer Plenković kazao je da se očekuje deficit od 3,8 posto BDP-a, što ostavlja Hrvatsku u okvirima prihvatljivim za nastavak ispunjavanja kriterija za ulazak u europodručje.
Podsjetio je da je Hrvatska prošle godine u srpnju ušla u Europski tečajni mehanizam II, a u međuvremenu radi na ispunjavanju svih kriterija koji su dio Akcijskog plana.
"Vjerujem da će nam, u varijanti očekivanog gospodarskog rasta i širih odluka na razini Europske unije da se zbog pandemije Covida 19 uzme u obzir činjenica da će većina država umjesto uobičajene putanje rasta imati drugačiju situaciju zbog financiranja svih obaveza, biti dohvatljiv cilj članstva Hrvatske u eurozoni", kazao je.
Glavni fokus samog rebalansa, dodao je premijer, je na zdravstvu i izrazio uvjerenje da će Hrvatski sabor prihvatiti prijedlog Vlade što će omogućiti normalno funkcioniranje svih politika iz svih resora.
Oporba, očekivano, nije uspjela u inicijativi za izglasavanje nepovjerenja ministru Berošu
Osvrnuo se potom na glasanje u Hrvatskom saboru o povjerenju ministru zdravstva Viliju Berošu.
"Oporba, naravno, nije uspjela u inicijativi za izglasavanje nepovjerenju ministru Berošu, što je bilo očekivano", poručio je.
Od ostalih tema izdvojio je potporu Europske komisije Hrvatskoj za ulazak u Schengen.
"Vjerujem da ćemo to ostvariti, ispunili smo sve kriterije. Ta dva cilja dublje integracije, a po mom dubokom uvjerenju 2022. godina bi trebala biti godina kada bi Hrvatska ušla u Schengenski prostor, a nakon toga slijedi i europodručje, bit će najvažniji vanjsko-politički ciljevi u razdoblju pred nama", istaknuo je.
Dodao je da u tome Hrvatska ima snažnu potporu i Europske komisije i niza država članica.
Svaka ekipa za sebe na lokalnim izborima, dogovor da to neće utjecati na nacionalnu koaliciju
Odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuo se na pitanje stabilnosti vladajuće koalicije i odnosa sa strankom Reformista.
Premijer je podsjetio da je ovo druga Vlada u kojoj njegova stranka ima podršku Reformista i gospodina Čačića.
"Smatram da je to dobro i korisno i za Vladu i za njega, i za sjever Hrvatske pa i za, do jučer, njega kao župana Varaždinske županije", kazao je.
Podsjetio je da je i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti projekt Varaždinske bolnice, a Vlada podržava sve projekte važne za sjever Hrvatske, pa tako i za Varaždinsku županiju.
"Što se tiče našeg temeljnog programskog dogovora o temeljnim načelima razvoja Hrvatske, mi ni milimetra nismo iznevjerili ono zbog čega smo si dali ruku na početku", poručio je.
Govoreći o inicijalnom dogovoru, premijer Plenković istaknuo je da su se partneri u većini dogovorili da će "svaka ekipa igrati za sebe na lokalnim izborima" te da rezultati tih izbora, kakvi god bili, neće utjecati na suradnju na nacionalnoj razini.
"Kod nas se ništa nije promijenilo. Niti smo znali, niti smo mogli znati, niti je on mogao znati kome će u utakmici za župana dati povjerenje građani Varaždinske županije. Vjerujem da ćemo kroz dijalog koji će se voditi na razini Varaždinske županije u sljedećim danima vidjeti kakve će koalicije na razini županije dogovoriti. To je prije svega pitanje za njih u Varaždinskoj županiji"; kazao je predsjednik Vlade.
Tri temeljne točke reforme zdravstva – organizacijska shema, financijska shema i bolje upravljanje
Upitan o reformi zdravstva, premijer Plenković kazao je da Vlada radi cijelo vrijeme na tome.
Međutim, podsjetio je, temeljna zadaća ministra zdravstva Vilija Beroša, koji je praktički postao ministar zdravstva u vrijeme proglašenja pandemije, proteklih 15-ak mjeseci bila je borba protiv Covida 19.
Sada kada se polako bližimo fazi što većega cijepljenja naših sugrađana i padu broja zaraženih i hospitaliziranih, dodao je, ministar i njegov tim, ali i cijela Vlada, imaju više vremena za reformske zahvate u zdravstvu.
Naglasio je da je Vlada od listopada 2016. pred Sabor došla s 86 zakonskih akata iz resora zdravstva čime je već napravljen niz promjena u zdravstvenom sustavu.
Sada, dodao je, predstoje tri temeljne točke u okviru kojih treba pronaći rješenje problema u zdravstvu, a prije svega za generiranje troškova koji su veliko opterećenje za državni proračun – organizacijska shema cijelog zdravstvenog sustava, financijska shema i bolje upravljanje resursima.
Ministar Beroš danas je na sjednici Vlade iznio podatak o velikom broju građana koji pate od post-covid sindroma, a novinare je zanimalo kako se osjeća predsjednik Vlade, koji je i sam prebolio Covid te kada će primiti drugu dozu cjepiva.
Premijer Plenković kazao je da se osjeća odlično te da nema nikakvih problema. Što se tiče druge doze cjepiva, kazao je da čeka savjet liječnika, s obzirom da je prebolio koronu i primio prvu dozu krajem ožujka. Dodao je da je napravio serološko testiranje te da trenutno ima puno antitijela.
Što se tiče Zaključka o prihvaćanju Okvira i smjernica Plana provedbe revitalizacije proizvodnje Imunološkog zavoda, kojeg je danas usvojila Vlada, premijer Plenković pojasnio je da se radi o preduvjetu za daljnji rad tog zavoda.
"Svi su preduvjeti tu, ja vjerujem da će se to riješiti", poručio je.
U ovome trenutku, dodao je, ne može govoriti o točnom datumu pokretanja proizvodnje , ali i naglasio da je važno da su stvorene pravne, fizičke i materijalne pretpostavke da se Imunološki zavod iskoristi kako treba.
