Anton Kikaš – ljubav prema Hrvatskoj potvrđuje djelima, od 1991. do filma o 1100 godina hrvatske državnosti

Anton Kikaš – ljubav prema Hrvatskoj potvrđuje djelima, od 1991. do filma o 1100 godina hrvatske državnosti

Od pomoći Hrvatskoj u najtežim danima njezina stvaranja do financiranja dokumentarnog filma o jedanaest stoljeća hrvatske povijesti, kanadski Hrvat Anton Kikaš desetljećima potvrđuje svoju povezanost s domovinom. Nakon zagrebačke premijere filma „Od kralja Tomislava do danas – 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva” krenuo je na turneju po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, s namjerom da ga približi što većem broju ljudi, osobito mladima i hrvatskom iseljeništvu.

Malo je ljudi koji su tijekom desetljeća toliko dosljedno pokazivali privrženost Hrvatskoj kao kanadski Hrvat Anton Kikaš. Njegova povezanost s domovinom potvrđena je brojnim aktivnostima i potporom Hrvatskoj u najtežim danima njezina stvaranja, ali i kasnijim angažmanom na očuvanju hrvatske kulture, povijesti i nacionalnog identiteta. Najnoviji je primjer toga financiranje dokumentarnog filma „Od kralja Tomislava do danas – 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva”, s kojim je nakon zagrebačke premijere krenuo na turneju po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Od Vukovara, Osijeka, Rijeke, Zadra i Splita do Međugorja, Mostara, Kiseljaka i Viteza, Kikaš osobno prati projekcije filma, susreće se s publikom i predstavlja projekt koji za njega ima mnogo dublje značenje od samoga filmskog ostvarenja. Želja mu je da dokumentarac postane dio srednjoškolskog obrazovnog programa iz povijesti te da ga, putem Hrvatske radiotelevizije, mogu pogledati i Hrvati diljem svijeta. O njegovoj inicijativi već su izvještavali brojni mediji, no za ostvarenje tih ciljeva potrebna je i institucionalna potpora. Riječ je o projektu koji zaslužuje pozornost nadležnih ministarstava kulture i obrazovanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Kikašev primjer ujedno je snažna poruka o tome kako se ljubav prema domovini ne iskazuje samo riječima nego i konkretnim djelima, ulaganjem vlastitih sredstava, vremena i energije u očuvanje nacionalne baštine.

Izložba koja je potaknula filmski projekt

Ideja za film nastala je nakon Kikaševa posjeta velikoj povijesnoj izložbi „U početku bijaše kraljevstvo” u zagrebačkim Klovićevim dvorima. Impresioniran bogatstvom povijesne građe, dokumenata i svjedočanstava o hrvatskoj prošlosti, počeo je razmišljati o tome kako takav sadržaj trajno sačuvati i predstaviti široj javnosti.

U razgovoru za emisiju „Kulturni mozaik” Radija Mir Međugorje ispričao je kako je na izložbi proveo tri do četiri sata, razgledavajući predstavljenu povijesnu građu. Upravo ga je to iskustvo potaknulo da financijski podupre nastanak dokumentarnog filma. Režiju potpisuje Jakov Sedlar, a scenarij Hrvoje Hitrec i Anton Kikaš. Film traje 70 minuta, a kroz povijesne dokumente, artefakte, znamenite spomenike i kulturnu baštinu donosi pregled hrvatske povijesti i razvoja državnosti tijekom jedanaest stoljeća. Kikaš je u razgovoru za Radio Mir otvoreno rekao da film doživljava kao svoje životno djelo. Posebno ga raduje mogućnost da se hrvatska povijest približi generacijama koje tek upoznaju vlastito nacionalno i kulturno nasljeđe.

Od Zagreba do Hercegovine i Središnje Bosne

Zagrebačka premijera održana je 23. rujna u CineStaru, pred publikom u dvije pune dvorane. Nakon toga uslijedile su projekcije u nizu hrvatskih gradova, među kojima su Vukovar, Osijek, Rijeka, Zadar i Split. Turneja je nastavljena u Bosni i Hercegovini. U Međugorju je film prikazan 7. listopada u Dvorani Ivana Pavla II., a dva dana poslije i u Mostaru, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače. Tijekom boravka u Mostaru Kikaš je posjetio i Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, čiji je član i dugogodišnji podupiratelj. Tom mu je prilikom uručena zahvalnica za potporu radu i projektima Društva.

Početkom studenoga stigao je i u Središnju Bosnu. Film je 3. studenoga prikazan u Kiseljaku, u organizaciji tamošnje podružnice HKD-a Napredak, a 5. studenoga i u Vitezu. Tijekom boravka susreo se s predstavnicima lokalnih institucija, kulturnih udruga i Matice hrvatske, razgovarajući o očuvanju hrvatske povijesti, kulture i nacionalnog identiteta. Posebno je istaknuo važnost Kiseljaka i Viteza za Hrvate u Središnjoj Bosni, prisjetivši se teških iskušenja kroz koja su te sredine prošle tijekom novije povijesti. „Kiseljak i Vitez za mene su središta hrvatstva u Središnjoj Bosni. Ponosan sam na križni put koji su ove dvije sredine podnijele kroz sva zbivanja u novijoj povijesti i vjerujem da se nešto takvo više neće ponoviti”, poručio je Kikaš nakon projekcija.

U Kiseljaku je razgovarao s načelnikom Mladenom Mišurićem Ramljakom, a u Vitezu posjetio i ogranak Matice hrvatske. Ondje je s domaćinima razgovarao o važnosti očuvanja kulturne i povijesne baštine Hrvata Središnje Bosne. Zanimljivo je da je Kikaš iz Kanade do Središnje Bosne doputovao prevalivši oko 7000 kilometara. Njegov dolazak pokazuje koliko mu je važno osobno predstaviti film i susresti se s publikom kojoj je namijenjen.

Dvije velike želje: film u školama i na Hrvatskoj televiziji

U razgovoru za Radio Mir Međugorje Kikaš je posebno izdvojio dvije želje koje bi, prema njegovu mišljenju, filmu dale trajnu vrijednost i nakon završetka turneje. Prva je da dokumentarni film postane dio srednjoškolskog obrazovnog programa iz povijesti. Smatra da bi učenici u 70 minuta mogli dobiti vrijedan pregled hrvatske povijesti, upoznati važne događaje i osobe te bolje razumjeti povijesni put koji je hrvatski narod prošao do stvaranja samostalne države.

„Moja prva želja je i iznimno mi je važno, i učinit ću sve da ovaj film postane dio srednjoškolskog obrazovnog programa iz povijesti”, istaknuo je Kikaš. Druga je želja da film bez naknade prikaže Hrvatska radiotelevizija. Tako bi dokumentarac postao dostupan i Hrvatima koji žive izvan domovine, od Kanade i Sjedinjenih Američkih Država do europskih i drugih zemalja u kojima djeluju hrvatske zajednice.

„Ponuditi im ovaj film bez bilo kakve naknade”, rekao je Kikaš govoreći o svojoj namjeri da razgovara s predstavnicima HRT-a. Dodao je kako bi ostvarenje te želje za njega predstavljalo posebno veliko zadovoljstvo. Te dvije inicijative pokazuju da film ne promatra samo kao umjetničko ostvarenje ili projekt vezan uz obilježavanje povijesne obljetnice, nego i kao obrazovni i kulturni doprinos koji bi trebao ostati dostupan budućim generacijama.

Od domoljubne misije 1991. do očuvanja hrvatske baštine

Kikašev angažman na filmu teško je odvojiti od njegove životne priče. Rođen u Brotnju, u Hercegovini, poslovni i obiteljski život izgradio je u Kanadi, ali je tijekom desetljeća ostao snažno povezan s Hrvatskom i hrvatskim narodom. Široj javnosti poznat je po događajima iz 1991. godine, kada je sudjelovao u organiziranju dopreme naoružanja i opreme za obranu Hrvatske. Zrakoplov kojim je doputovao u Zagreb 31. kolovoza 1991. zaustavljen je na zagrebačkom aerodromu, a Kikaš je uhićen i odveden u Beograd. U zatočeništvu je proveo gotovo tri mjeseca, nakon čega je razmijenjen.

Njegova domoljubna misija iz 1991. bila je tema dokumentarnog filma Jakova Sedlara „Nisam se bojao umrijeti – domoljubna misija Antona Kikaša 1991.”.  Tijekom godina Kikaš je podupirao brojne projekte hrvatskih kulturnih, sportskih i humanitarnih institucija u domovini i iseljeništvu. Novi film nastavak je njegova dugogodišnjeg nastojanja da se hrvatska povijest, kultura i identitet sačuvaju i predstave novim generacijama. U nedavnom telefonskom razgovoru za naš portal osvrnuo se i na događaje nakon povratka u Kanadu, gdje se, kako nam je ispričao, suočio s optužbama da je „Kosovac”. Tvrdi da je na takve tvrdnje odgovorio ponudivši novčanu nagradu od nekoliko stotina tisuća dollara svakome tko bi mu predočio dokaze.

Od pomoći Hrvatskoj u najtežim danima njezina stvaranja do današnjeg ulaganja u filmsko dokumentiranje njezine povijesti, Kikašev se angažman mijenjao, ali je njegova temeljna odrednica ostala ista – nastojanje da pomogne Hrvatskoj i pridonese očuvanju njezine povijesti i identiteta.

Turneja filma „Od kralja Tomislava do danas – 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva” zato je mnogo više od niza filmskih projekcija. Ona je prilika za susrete, razgovore i podsjećanje na povijest koja povezuje Hrvate u domovini i iseljeništvu. Kikaševa želja da film uđe u škole i bude prikazan na nacionalnoj televiziji pokazuje da njegov cilj nije samo obilježiti prošlost nego osigurati da ona ostane dio znanja i kolektivnog sjećanja budućih generacija.

 
 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.