Zašto je važno da Hrvati u Crnoj Gori sačuvaju svoj kulturno-povijesni identitet

Zašto je važno da Hrvati u Crnoj Gori sačuvaju svoj kulturno-povijesni identitet

Zašto je važno da Hrvati u Crnoj Gori sačuvaju svoj kulturno-povijesni identitet - (Piše: Božidar Proročić, književnik i publicist)

Hrvatska nacionalna zajednica vjekovima je u Crnoj Gori najviše rasprostranjena na području Crnogorskog primorja. Vjekovna prisutnost na obalama Jadranskog mora oblikovala je njihovu kulturu, jezik, običaje, identitet i integritet. Vjekovi su prolazili mijenjali su se oni koji su gospodarili Jadranom pa i Bokom od Venecije, preko Austro-ugarske monarhije do Italije. Svaka od ovih država je i ostavila tragove svoje materijalne ali i kulturne baštine. Kako se u Jugoslaviji interpretiralo pitanje Boke kotorske najbolje ilustrira sljedeći citat iz knjige Zorana Lakića (Narodna vlast u Crnoj Gori 1941-1945., Cetinje-Beograd, 1981., str. 108.-109.): ,,Poslije proklamacije Savezničke komande za Bliski istok kako je 8. septembra 1943. godine Italija prihvatila bezuvjetnu kapitulaciju, prestao je postojati okupatorski sistem u Crnoj Gori; odluka o aneksiji Boke kotorske izgubila je važnost, pa je ovaj kraj ponovno postao dio Crne Gore. ” Do tada Boka kotorska nikada nije bila u sastavu Crne Gore, a ni Crna Gora kao takva nije postojala u prvoj Jugoslaviji, ali po Lakićevu mišljenju, Boka je ponovo postala dio Crne Gore. A riječ je o 1943. kada se još uvijek koristio termin ,,Crna Gora i Boka kotorska”! Kraj rata hrvatski narod u Boki dočekao je sa strahom. Tako, primjera radi prema izvješću Kotarskog komiteta Kotor Komunističke partije Jugoslavije od novembra 1944. u Kotoru su ,,mase očekivale da će izdajnici i profašisti biti progonjeni od nas, pa i oni koji nemaju nekih težih grijeha i da će biti osjetljivija razlika između poštenih i nepoštenih.” I, zaista, u godinama poslije rata stradali su mnogi ugledniji građani hrvatske nacionalnosti u Boki.

Iako su bokeljski Hrvati danas u manjini oni velikim dijelom baštine ogromno kulturno-povijesno naslijeđe

Završetak II Svjetskog rata bilo je surovo obračunavanje s dobrim dijelom onih koji su se osjećali Hrvatima. U tom pogromu stradali su brojni svećenici, intelektualci, mornari, pripadnici običnog naroda. No povijest je takva i teško je njene grijehe i greške ispravljati ali ih moramo objektivno sagledati i dati puni doprinos u reafirmaciji i očuvanju zajednice Hrvata u Crnoj Gori. Spomenička kulturna baština Boke kotorske je ogromna.

U sam grad Kotor je smješteno 60 posto pokretnog i nepokretnog spomeničkog blaga Crne Gore. Iako su bokeljski Hrvati danas u manjini velikim dijelom baštine ogromno kulturno-povijesno naslijeđe. Na području Boke kotorske nalazi se veliki broj spomeničko-kulturnog blaga s izrazito kulturno-povijesnim, umjetničkim i arhitektonskim vrijednostima, koje obogaćuju kulturnu baštinu cijele Crne Gore. Pored toga tu je autentična književnost, crkve, katedrale, palače, Bokeljska mornarica, Fašinada, Bokeljska noć, karnevali, fešte, i jezik kao stup nacionalne Hrvatske zajednice. Hrvatski Identitet, kultura, etnički identitet nisu nepoznati pojmovi i ne tumače se uvijek na isti način. Kada je u pitanju antropologija i interkulturalni pogled na svijet, postoje različiti pokušaji objašnjenja kulture i kulturnog identiteta. U ovom tekstu kulturni identitet Hrvata opisujem kao poimanje (mladih) kroz znanje koje proizlazi iz znanja o kulturi kojoj pripadaju. Ovaj oblik samopoimanja kompleksna je veza između unutrašnjih (kognicija, motivacija, emocija) procesa pojedinca i njegovog ponašanja. Jedan od ključnih elemenata kulturnog identiteta jeste njegova esencijalizacija, odnosno shvaćanje svog (hrvatskog) identiteta kao neodvojivog dijela vlastitog (njihovog) bića. Ali čovjek nije samo individua za sebe. On je i društveno biće, u njegov identitet ugrađene karakteristike koje su dio i kolektiva kojem pripada. Prvi kolektiv kojem čovjek pripada jeste obitelj, a potom šira društvena (kulturna) zajednica. Kroz jaku obitelj od samog rođenja jezik kojim nas uči naša majka (materinji) je onaj jezik koji je prva stepenica u izgradnji vlastitoga (hrvatskog) identiteta.

Povijesni identitet mladih Hrvata i njihova budućnost u Crnoj Gori

Svaka priča o identitetu mladih Hrvata počinje pitanjem ,,Tko sam ja? ”, kao da se čini da je identitet u stvari pitanje osobnosti i karakteristika osobnosti. Ipak, to je samo dio problematike identiteta. Neka od pitanja koja se također tiču identiteta, a mogu i ne moraju biti ekskluzivno vezana s osobnošću su i ,,Odakle dolazim? ”, ,,Kuda idem? ”, ,,Kojoj grupi pripadam”, ,,Kakav je moj odnos s drugim ljudima u Crnoj Gori i svijetom oko mene?, ,,Koliko već tu postojim” itd. Mladi Hrvati u Crnoj Gori, mogu biti ponosni na svoje korijene. Posebno je važno da se čuvaju od bilo kog oblika asimilacije ističući svoje podrijetlo i identitet i izgrađivati ga je prirodni dio procesa. Jer mladi Hrvati su kao i svi drugi narodi u Crnoj Gori progresivni nositelji naprednih ideja svakog modernog društva pa samim tim i Crnogorskoga. Budućnost mladih Hrvata u Crnoj Gori, i njihov identitet se ne gradi, nego se prepoznaje što potvrđuje činjenica da se uvijek iznova najviše (hrvatski identitet) pojavljuje onda kada pokušavaju da ga zatru nacionalisti raznih boja i opredijeljena. Hrvatska nacionalna zajednica mora biti jedinstvena u svom opredijeljenu kako identitetskom tako i kulturološkom ali prije svega i političkom djelujući kroz svoju nacionalnu partiju koja može biti najbolji reprezent njihovih interesa u Crnoj Gori. Nacionalni identitet mladih i budućnost Hrvata je istodobno i sveukupni element njihovih individualnih posebnosti, kao i zajednički nazivnik, zahvaljujući kojem kao nacija gaje osjećaj pripadnosti i Hrvatskoj i Crnoj Gori šaljući jednu jaku jedinstvenu i snažnu poruku: HRVATSKO SRCE ZA CRNU GORU zar ima ljepše i značajnije poruke od ove koja nas spaja i vezuje u našim zajedničkim pregnućima ka jedinstvenoj Europi.

 

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.