Nacionalni park Lovćen bio je 2. prosinca domaćin jedinstvenog i iznimno značajnog studijskog posjeta izaslanstva Nacionalnog parka Paklenica iz Republike Hrvatske. Ovaj je posjet, održan u duhu stručne razmjene, suradnje i međusobnog unapređenja, važan korak u povezivanju dvaju zaštićenih područja koja dijele slične izazove, ali i jednaku predanost očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti.
Izaslanstvo NP-a Paklenica činili su stručnjaci, zaposlenici i menadžerski kadar ovoga hrvatskog nacionalnog parka, poznatog po iznimnoj geomorfologiji, bogatoj biološkoj raznolikosti i dugoj tradiciji upravljanja prostorom u kojemu se isprepliću prirodna i kulturna baština. Njihov posjet imao je za cilj upoznavanje s dobrim praksama NP-a Lovćen, njegovim specifičnostima i izazovima te stvaranje temelja za buduće oblike prekogranične suradnje.
Studijska tura započela je na Ivanovim Koritima, simboličnom i funkcionalnom središtu Nacionalnog parka Lovćen, gdje je goste svečano pozdravila ravnateljica NP-a Lovćen, Kata Varagić. U svojoj dobrodošlici istaknula je da je ovaj posjet „primjer istinske profesionalne razmjene i prilika da se dvije institucije, koje dijele slične vrijednosti i odgovornosti, povežu na još dubljoj razini“. Naglasila je i da NP Lovćen predano radi na očuvanju ekosustava, revitalizaciji kulturne baštine i jačanju održivih modela upravljanja prostorom, te da je suradnja s NP-om Paklenica dragocjena zbog dugogodišnjeg iskustva hrvatskih partnera.
Nakon pozdravne riječi uslijedio je obilazak terena, pri čemu su predstavnici NP-a Lovćen gostima predstavili najvažnije prirodne i kulturne atrakcije. Prva stanica bio je katun Velji Bostur, jedno od autentičnih katunskih naselja Lovćena, važno za razumijevanje nekadašnjeg tradicionalnog gorštačkog života i očuvanja nematerijalne baštine. Gosti su upoznati s vrijednošću katuna kao kulturnog krajolika, procesima obnove i zaštite ovih prostora te njihovim turističkim potencijalom.
Posebna je pozornost posvećena flori Lovćena, koja predstavlja spoj endemičnih, reliktnih i subendemičnih vrsta Balkanskog poluotoka. U razgovoru su istaknuti izazovi pritiska turizma, klimatskih promjena i potrebe za aktivnim monitoringom, dok je izaslanstvo NP-a Paklenica predstavilo svoja iskustva u očuvanju osjetljivih planinskih ekosustava. Tijekom obilaska raspravljalo se i o bogatoj fauni Lovćena — posebno o važnosti staništa divokoze, ptica grabljivica i brojnih kukaca — kao i o potrebi planiranja koridora koji omogućavaju nesmetano kretanje divljih životinja.
Središnji dio posjeta bio je obilazak Mauzoleja Petra II. Petrovića Njegoša, gdje je goste dočekao čuvar–kustos Mauzoleja, Lazar – Lazo Radović, koji je na poseban način predstavio sakralnu i kulturnu vrijednost ove monumentalne građevine. Govorio je o povijesnom značenju Njegoševa djela, arhitektonskom nasljeđu Ivana Meštrovića te o specifičnom položaju Mauzoleja na Jezerskom vrhu.
U sklopu obilaska Mauzoleja, priče i tekstove o Lovćenu, njegovim legendama, toponimima i povijesnoj baštini predstavio je književnik i publicist Božidar Proročić. Kroz narativ koji spaja etnologiju, lokalnu mitologiju i kulturnu povijest, Proročić je gostima približio dušu Lovćena — Svete planine čiji se identitet gradi na spoju prirode, tradicije i simboličkih slojeva koji su obilježili crnogorsku duhovnost. Njegove priče o „planini nad planinama“, o skrivenim toponimima i drevnim legendama ostavile su snažan dojam na posjetitelje.
Razmjena iskustava bila je iznimno sadržajna — predstavnici NP-a Paklenica govorili su o dugogodišnjim modelima organizacije, izazovima masovnih posjeta te očuvanju klisura i špiljskih sustava. Na kraju posjeta istaknuli su da će im boravak na Lovćenu „ostati u trajnom i dubokom sjećanju“, kako zbog ljepote krajolika, tako i zbog srdačnog prijema, predanosti zaposlenika NP-a Lovćen i mogućnosti da upoznaju duhovnu i kulturnu baštinu Crne Gore.
Ovaj studijski posjet pokazao je da zaštićena područja regije ne trebaju funkcionirati izolirano, već kao dio šire mreže suradnje u kojoj se razmjenjuju znanja, metode i vizije. Lovćen i Paklenica danas su bliži nego jučer, a njihova buduća suradnja može biti primjer kako priroda povezuje ljude preko granica, vremena i kultura
