U Madridu je završio sastanak NATO-a na kojem je, među ostalim, Ukrajina dobila jamstva za veću financijsku i vojnu pomoć. Ruska agresija traje već 127 dana - Rusi su se povukli sa Zmijskog otoka.
Biden najavio još 800 milijuna dolara vojne pomoći Ukrajini
15:55
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u četvrtak u Madridu da će sljedećih dana objaviti dodatnu pomoć od 800 milijuna dolara za oružje Ukrajini te naglasio da će NATO braniti svaki pedalj svoga teritorija.
Podržavat ćemo Ukrajinu koliko god bude trebalo, izjavio je Biden na konferenciji za novinare nakon završetka samita NATO-a, koji je nazvao povijesnim.
Biden je istaknuo da je ruska agresija na Ukrajinu dovela do većeg jedinstva unutar NATO-a i da članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora ostaje neupitan. Članak 5 sadrži načelo da je napad na jednu članicu NATO-a, napad na sve njih. Branit ćemo svaki pedalj teritorija NATO-a, rekao je Biden.
Dodao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin želio dobiti finlandizaciju NATO-a, a dobio je natoizaciju Finske.
Na samitu je donesena povijesna odluka o primanju Finske i Švedske u NATO-u, koje su dugo gajile tradiciju neutralnosti, ali ih je ruska invazija na Ukrajinu nagnala da zatraže članstvo u NATO-u.
Johnson: Izdvajanja za obranu dosegnut će 2,5 posto BDP-a do kraja desetljeća
15:53
Britanska izdvajanja za obranu dosegnut će 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do kraja ovog desetljeća, izjavio je u četvrtak premijer Boris Johnson obećavši jačanje proračuna za obranu nakon ruske invazije na Ukrajinu.
- Zemlje... shvaćaju da moraju trošiti više. U našem slučaju, to znači ispuniti i biti spremne premašiti cilj koji smo si postavili prije deset godina, rekao je Johnson na konferenciji za novinare na samitu NATO-a u Madridu.
- Logičan zaključak ulaganja koje predlažemo poduzeti... jest da ćemo do kraja desetljeća dostići 2,5 posto BDP-a za obranu.
Britanska izdvajanja za obranu trebala bi ove godine dosegnuti 2,3 posto BDP-a zbog povećane vojne potpore Ukrajini, objavila je vlada u utorak.
Ranije ovog tjedna ministar obrane Ben Wallace rekao je da Britanija mora povećati ulaganja u obranu kako bi se uhvatila u koštac s prijetnjama ne samo iz Rusije nego i iz Kine i drugih zemalja. Kazao je da se ulaganja moraju povećati od 2024. godine, kada će trebati razmotriti trenutni paket izdvajanja.
Papa implicitno optužio Rusiju za agresiju, imperijalizam u Ukrajini
13:11
Papa Franjo implicitno optužio Rusiju za "oružano osvajanje, ekspanzionizam i imperijalizam" u Ukrajini, nazvavši sukob "okrutnim i besmislenim agresivnim ratom".
Papa je u razgovoru s izaslanstvom pravoslavnih čelnika u Rimu rekao da je to sukob kršćana koji su se okrenuli jednih protiv drugih.
I u Rusiji i Ukrajini su većinom pravoslavni kršćani, ali u Ukrajini postoji značajna katolička manjina.
- Pomirenje među razdvojenim kršćanima, kao sredstvo doprinosa miru među narodima u sukobu, ovih dana je pravo vrijeme za njegovo razmatranje budući da je naš svijet poremećen okrutnim i besmislenim ratom u kojem se mnogi, mnogi kršćani bore jedni protiv drugih, rekao je Papa.
Papa je također rekao svojim pravoslavnim posjetiteljima, očito misleći na Rusiju, da svi trebaju "priznati da oružana osvajanja, ekspanzionizam i imperijalizam nemaju nikakve veze s kraljevstvom koje je Isus proglasio".
Bio je to drugi dan zaredom da je Papa govorio o sukobu u Ukrajini. U srijedu je osudio bombaški napad na trgovački centar u gradu Kremenčuku, posljednji u nizu "barbarskih napada" na Ukrajinu.
Švedska namjerava poslati dodatno protuoklopno oružje Ukrajini
13:10
Švedska namjerava Ukrajini poslati više naoružanja, uključujući protuoklopno oružje i opremu za čišćenje mina, reklo je ministarstvo obrane u Stockholmu nakon vladine odluke.
Ukupna vrijednost paketa podrške iznosi otprilike 500 milijuna švedskih kruna (nešto više od 351 milijun kuna).
Švedska, koja se poput susjedne Finske prijavila za članstvo u NATO savezu sredinom svibnja, Ukrajini je poslala raznu vojnu opremu u četiri navrata.
Ta je oprema uključivala tisuće protuoklopnih bacača, osobnu zaštitnu opremu, hranu, opremu za razminiranje, vatreno i protubrodsko oružje.
Šveđani su Ukrajini također pružili i financijsku potporu.
Putin kaže da je Rusija otvorena za dijalog o neširenju nuklearnog oružja
13:08
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da je Moskva otvorena za dijalog o strateškoj stabilnosti i neširenju nuklearnog oružja.
Unatoč ruskoj invaziji na Ukrajinu, i Moskva i Washington naglasili su važnost nastavka komunikacije o pitanju nuklearnog oružja.
Dvije zemlje daleko su najveće svjetske nuklearne sile s ukupno oko 11.000 nuklearnih bojevih glava.
Rusija je otvorena za dijalog o osiguranju strateške stabilnosti, očuvanju režima neširenja oružja za masovno uništenje i poboljšanju situacije u području kontrole naoružanja, kazao je Putin na pravnom forumu u rodnom gradu Sankt Peterburgu.
Rekao je da će napori zahtijevati mukotrpan udruženi rad i ići u smjeru sprječavanja ponavljanja onoga što se danas događa u Donbasu.
Ruski čelnik tvrdi da je Moskva napala Ukrajinu kako bi zaštitila od progona etničke Ruse i govornike ruskog jezika u istočnoj regiji Donbas. Te je tvrdnje ponovio u četvrtak optužujući Ukrajinu za zločine protiv čovječnosti.
Ukrajina i zapad kažu da je ruska invazija na susjeda bila ničim izazvan čin agresije s ciljem zauzimanja ukrajinskog teritorija i svrgavanja predsjednika Volodimira Zelenskija.
Ruske snage napustile su Zmijski otok
11:33
Ruske snage povukle su se sa Zmijskog otoka kod ukrajinske obale u Crnom moru kao "znak dobre volje", priopćilo je ministarstvo obrane.
Dodaju kako taj potez pokazuje da Rusija ne ometa napore Ujedinjenih naroda da organiziraju humanitarni koridor za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.
Zmijski otok, koji je Rusija zauzela prvog dana invazije, stekao je svjetsku slavu kada su ukrajinski graničari koji su se tamo nalazili odbili zahtjev ruskog ratnog broda za predaju.
Rafinerija nafte u središtu ruskih napada na Lisičansk
09:55
Rusija koristi topništvo kako bi pokušala blokirati ukrajinski grad Lisičansk, posljednji dio istočne regije Luhansk pod kontrolom Kijeva, objavila je ukrajinska vojska u jutarnjem pregledu stanja u četvrtak. Ukrajinski glavni stožer objavio je da se napadi događaju oko rafinerije nafte u gradu.
Proruski separatisti u međuvremenu su ustvrdili da su preuzeli kontrolu nad područjem oko tvornice, prema objavi njihova predstavnika Rodiona Mirošnika na Telegramu.
Ukrajinska vojska optužila je Rusiju za granatiranje civilne infrastrukture, ali te tvrdnje nisu mogle biti neovisno potvrđene.
Separatisti su rekli da se kijevske snage povlače prema sjeverozapadu a da su ruski vojnici već napredovali do predgrađa Lisičanska.
Ukrajinski glavni stožer naveo je da se bore vode zapadno od grada i da ruske snage još uvijek pokušavaju uspostaviti kontrolu ključne ceste između Lisičanska i grada Bakhmuta.
Izvijestili su o napadima sjeveroistočno od Bakhmuta i rekli da su ukrajinske snage uspjele zaustaviti rusku ofenzivu južnije, gdje su moskovske snage pretrpjele značajne gubitke.
Nisu navedeni drugi detalji.
Borbe su se također vodile u istočnoj regiji Doneck, a obranjeni su i prethodno zauzeti položaji u gradu Harkivu na sjeveroistoku zemlje, priopćila je vojska.
Amnesty: Ruski zračni napad na kazalište u Mariupolju bio je ratni zločin
07:00
Amnesty International je zaključio da je ruski zračni napad na kazalište u ukrajinskom gradu Mariupolju u ožujku bio ratni zločin.
Ta organizacija za ljudska prava tri je mjeseca prikupljala dokaze o zločinu, a svoje je nalaze iznijela u izvješću.
Među iznesenim dokazima su 52 izjave svjedoka, od kojih su 28 dali ljudi koji su bili u kazalištu ili u blizini kazališta u vrijeme napada.
Johnson: To što je Putin učinio u Ukrajini je "zlo"
04:16
To što je ruski predsjednik Vladimir Putin učinio u Ukrajini je "zlo", rekao je u srijedu britanski premijer Boris Johnson, dok je britanska vlada objavila da će Kijevu dati dodatnu vojnu pomoć vrijednu miijardu funti.
Johnson je u razgovoru GB News na summitu NATO-a u Madridu na pitanje je li Putin bio zao, odgovorio kako misli da je ono što je učinio zlo. I mislim da iz toga vjerojatno slijedi da, ako ste ono što radite, svakako jest. Bio je to užasan čin neopravdane agresije protiv nedužnog stanovništva, dodao je.
Britanska vlada je u srijedu priopćila da će dati još 1 milijardu funti (1,2 milijarde dolara) vojne potpore Ukrajini, a NATO je u Madridu označio Rusiju kao najveću "izravnu prijetnju" zapadnoj sigurnosti.
Sredstva su namijenjena jačanju obrambenih sposobnosti Ukrajine, uključujući sustave protuzračne obrane, letjelice bez posade, opremu za elektroničko ratovanje i tisuće komada opreme za ukrajinske vojnike.
- Oružje, oprema i obuka Ujedinjenog Kraljevstva transformiraju obranu Ukrajine kako bise suprostavila ovom napadu. I nastavit ćemo čvrsto stajati iza ukrajinskog naroda kako bismo osigurali da Putin ne uspije u Ukrajini, rekao je premijer Boris Johnson.
Čelnica američkih obavještajaca: Putin još uvijek želi veći dio Ukrajine
02:17
- Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine, ali njegove su snage toliko iscrpljene borbama da u bliskoj budućnosti vjerojatno mogu samo postupno napredovati, rekla je u srijedu čelnica američkih obavještajnih službi.
Ravnateljica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, izlažući trenutnu procjenu američkih obavještajnih službi o ratu koji traje više od četiri mjeseca, rekla je da je konsenzus američkih obaviještajnih agencija da će se on nastaviti još "dugo vrijeme".
- Ukratko, slika je i dalje prilično mračna, a stav Rusije prema Zapadu postaje sve tvrđi, rekla je Haines na konferenciji ministarstva trgovine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ovog je tjedna rekao američkom predsjedniku Joeu Bidenu i drugim čelnicima skupine G7 da želi da se rat završi do kraja godine.
No komentari Avril Haines sugeriraju da milijarde dolara modernog oružja koje Sjedinjene Države i druge zemlje isporučuju ukrajinskim snagama možda neće omogućiti da one u skorije vrijeme preokrenu stanje. Rekla je da Putin i dalje namjerava zauzeti veći dio Ukrajine iako su ukrajinske snage u veljači odbile pokušaj Rusije da zauzme glavni grad Kijev, prisiljavajući Moskvu da reducira svoj cilj na zauzimanje cijele istočne regije Donbas.
- Mislimo da zapravo ima iste političke ciljeve kao i ranije, što znači da želi zauzeti veći dio Ukrajine, rekla je Haines. Ruske su snage, međutim, toliko oslabljene u više od četiri mjeseca borbe da je malo vjerojatno da će u skorije vrijeme postići Putinov cilj, rekla je Haines u svojoj prvoj javnoj ocjeni rata od svibnja.
Putin: Rusija će odgovoriti ako NATO postavi svoju infrastrukturu u Finsku i Švedsku
00:40
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će Rusija odgovoriti istom mjerom ako NATO rasporedi trupe i infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj nakon što se te zemlje pridruže vojnom savezu predvođenom SAD-om.
Rekao je kako je neizbježno da će se odnosi Moskve s Helsinkijem i Stockholmom pogoršati zbog njihovog članstva u NATO-u.
- Među nama je sve bilo u redu, ali sada bi moglo doći do nekih napetosti, a sigurno hoće, rekao je i dodao da je to neizbježno ako nam prijeti opasnost.
Putin je izjavu dao dan nakon što je Turska, članica NATO-a, odustala od veta na nastojanja Finske i Švedske da se pridruže savezu.
Broj poginulih u raketiranju trgovačkog centra u Kremenčuku porastao je na 20, a najmanje pet civila poginulo je u ruskim napadima na Harkiv i Mikolajiv.
U dosad najvećoj razmjeni ratnih zarobljenika, Rusi su oslobodili 144 ukrajinskih branitelja, među kojima su i oni iz mariupoljske čeličane Azovstalja.
Ukrajinski predsjednik najavio je mogućnost sudjelovanja na sastanku na vrhu zemalja G20, na kojem se očekuje i ruski predsjednik, a Sirija je priznala neovisnost odmetnutih ukrajinskih pokrajina Donecka i Luhanska.
IZVOR: HRT
POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/svijet/nastavljaju-se-snazne-borbe-na-istoku-ukrajine-0-8240125
