Rusi gađaju ukrajinske gradove; Putin: Integracija Bjelorusije s Rusijom ubrzava se zahvaljujući Zapadu

Predsjednik Vladimir Putin rekao je u petak da politički pritisak Zapada ubrzava integraciju Bjelorusije sa susjednom Rusijom, koja se odvija različitim intenzitetom već više od dva desetljeća.

Politički i društveni pritisak bez presedana tzv. kolektivnog Zapada tjera nas da ubrzamo proces ujedinjenja, da zajedno minimiziramo štetu od nezakonitih sankcija, da jednostavnije ovladamo proizvodnjom traženih proizvoda, da razvijemo nove kompetencije i proširujemo suradnju s prijateljskim zemljama", rekao je Putin na bilateralnom forumu.

Susjedne zemlje potpisale su 1997. Ugovor o uniji Rusije i Bjelorusije kako bi se obnovile veze nakon raspada Sovjetskog Saveza, a s konačnim ciljem stvaranja zajedničke države.

Međutim, entuzijazam bjeloruskog autokratskog predsjednika Aleksandra Lukašenka za većom političkom integracijom nije bio stalan jer se Lukašenko bojao gubitka svojih ovlasti i moći.

Lukašenko je postao privrženiji Moskvi krajem 2020., kada je Putin pružio političku i financijsku potporu Minsku u gušenju protuvladinih prosvjeda potaknutih spornim predsjedničkim izborima za koje oporba kaže da su bili namješteni.

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu prošlog je tjedna rekao da dvije zemlje moraju poduzeti hitne zajedničke mjere za poboljšanje svojih obrambenih sposobnosti i borbene spremnosti postrojbi.

Prema Ugovoru o Uniji, svaka država ostaje suverena, ali građanima druge države daje pravo na boravište i državljanstvo.

Unija promiče gospodarsku integraciju, a potpisnice su dužne jedna drugoj pomoći u slučaju napada treće zemlje, ali su napori za uspostavom zajedničke valute propali prije gotovo dva desetljeća.

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) obustavila je u petak svoje projekte za jačanje vladavine prava i demokracije u Ukrajini.

Zbog ruskog stajališta se nije mogla postići jednoglasnost 57 zemalja članica OESS-a nužna za donošenje odluke o nastavku aktivnosti, rekao je u četvrtak navečer poljski ministar vanjskih poslova Zbigniew Rau, predsjedatelj organizacije.

OESS je bio uključen u projekte vezane uz slobodu medija, zaštitu okoliša i trgovinu ljudima.

Pružao je i podršku ljudima kojima je bila potrebna pomoć u jeku rata.

Krajem veljače, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, OESS je odlučio povući svoje nenaoružane promatrače iz istočne Ukrajine koji su nadzirali prekid vatre između ukrajinskih snaga i proruskih separatista.

Europski operateri spremni su odmah provesti dugoročni plan za uključivanje baltičkih država, koje se oslanjaju na rusku elektroenergetsku mrežu, u sustav Europske unije u slučaju da ih Moskva prekine, rekla su Reutersu tri izvora upoznata s tim pitanjem.

Zabrinutost zbog ovisnosti o Rusiji za bilo koji oblik energije porasla je diljem Europe zbog smanjenja isporuke ruskog plina nekim zemljama nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Baltičke zemlje su nervozne jer se Litva sukobila s Rusijom zbog blokiranja izvoza dobara u moskovsku eksklavu Kalinjingrad.

Trideset godina nakon odvajanja od bivšeg Sovjetskog Saveza i 17 godina od pridruživanja Europskoj uniji, baltičke države Estonija, Latvija i Litva ovise o Rusiji u osiguravanju stabilne opskrbe električnom energijom.

Baltičke države imaju dugogodišnji plan postati dijelom europske decentralizirane mreže elektroenergetskih operatera, poznate kao ENTSO-E, do 2025. godine

Ruski predsjednik Vladimir Putin podigao je uloge u ekonomskom ratu sa zapadom, uredbom kojom preuzima punu kontrolu nad naftnim i plinskim projektom Sahalin-2 na ruskom dalekom istoku, što je potez koji bi mogao izbaciti Shell i japanske investitore.

Uredba potpisana u četvrtak stvara novu tvrtku koja će preuzeti sva prava i obveze tvrtke Sakhalin Energy Investment Co, u kojoj Shell i dvije japanske tvrtke Mitsui i Mitsubishi imaju nešto manje od 50 posto dioničkog udjela.

Dokument na pet stranica, objavljen nakon što je zapad nametnuo sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu, kaže da će Kremlj odlučiti mogu li strani partneri ostati u projektu.

Državna tvrtka Gazprom već ima 50 posto i jednu dionicu u Sahalinu-2 koji čini oko 4 posto svjetske proizvodnje prirodnog ukapljenog plina (LNG).

Taj potez Moskve povećava rizike s kojima se suočavaju zapadne tvrtke koje su još uvijek u Rusiji.

- Ruski dekret zapravo izvlašćuje strane udjele u Sakhalin Energy Investment Company, što je dodatna eskalacija već postojećih napetosti, rekla je Lucy Cullen, glavna analitičarka iz konzultantske tvrtke Wood Mackenzie.

Mnoge zapadne tvrtke već su otišle iz Rusije, dok su druge najavile odlazak, ali potez ruskog predsjednika Vladimira Putina dodatno komplicira već ionako složen proces onima koji žele otići. Moskva priprema zakon, koji bi uskoro mogao biti usvojen, a koji bi omogućio državi da zaplijeni imovinu zapadnim kompanijama koje odluče povući se.

Shell, koji je već otpisao vrijednost sve svoje imovine u Rusiji, prije nekoliko mjeseci jasno je dao do znanja da namjerava izaći iz Sahalina-2 i da je u pregovorima s potencijalnim kupcima. U petak je rečeno da procjenjuje rusku uredbu.

Izvori su rekli da Shell vjeruje da postoji rizik da Rusija nacionalizira imovinu u stranom vlasništvu, dok je Putin više puta izjavio da će Moskva odgovoriti Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima zbog zamrzavanja ruske imovine i drugih sankcija.

Sahalin-2, u kojem Shell ima 27,5 posto minus jednu dionicu, jedan je od najvećih svjetskih LNG projekata s proizvodnjom od 12 milijuna tona.

Izvozi najviše u Japan, Južnu Koreju, Kinu, Indiju i druge azijske zemlje.

Japanski Mitsui ima 12,5 posto udjela, a Mitsubishi 10 posto.

Japan, koji jako ovisi o uvozu energije, ranije je objavio da neće odustati od svojih interesa u projektu.

- Uredba ne znači da će japanski uvoz LNG-ja odmah postati nemoguć, ali je potrebno poduzeti sve moguće mjere za nepredvidive situacije, rekao je japanski ministar industrije Koichi Hagiuda.

On je zatražio od američkih i australskih kolega alternativnu opskrbu.

Kanada na istočnoj obali ima dovoljno plina samo za jedan LNG terminal, a u najkraćem bi roku povećala isporuke u Europu iz pogona španjolskog Repsola, izjavio je kanadski ministar za zaštitu okoliša Steven Guilbeault.

U svibnju Ottawa je objavila da pregovara o povećanju izvoza u Europu s domaćom energetskom kompanijom Pieridae Energy, koja je predložila izgradnju LNG postrojenja u Novoj Škotskoj, i s LNG pogonom u vlasništvu španjolskog Repsola. Kanadska ministrica vanjskih poslova Mélanie Joly rekla je da su razgovarali s europskim saveznicima, uključujući Španjolsku i Njemačku, o povećanju izvoza s istočne obale.

Ministar za zaštitu okoliša upozorio je pak da su kapaciteti za izvoz LNG-a s istočne obale Kanade prilično ograničeni.

б Kako sada stvari stoje, pristup raspoloživoj količini plina imalo bi samo jedno postrojenje, rekao je Guilbeault u srijedu, dodavši da ideja o gradnji novih plinovoda u Kanadi nije baš "jako realna". U najkraćem bi se roku vjerojatno mogao aktivirati Repsolov projekt jer zahtijeva minimalni broj dozvola - pogon je već tu, a plinovod je u neposrednoj blizini, kazao je.

Slovenski premijer Robert Golob upozorio je, vezano uz ruski utjecaj na Balkanu, kako zemlje tog područja moraju "skovati planove" kako se suprotstaviti očitom ruskom utjecaju na tamošnju javnost i "informacijskom ratu" koji dolazi iz Moskve.

U razgovoru za britanski BBC, Golob je, na marginama jučer završenog samita NATO-a u Madridu, kazao kako su dijelovi tamošnjeg stanovništva naklonjeni stajalištima Moskve i zato s vladama na Balkanu treba poraditi kako ih približiti europskom stajalištu".

- No, naklonost stanovništva prema Rusiji moramo ukalkulirati, a ne ignorirati, te naći makar krhku ravnotežu, rekao je slovenski premijer i upozorio na dosadašnje pogreške u odnosu Zapada prema Rusiji, iz čega, kako je dodao, treba izvući pouke.

Ukrajina sada ima "vrlo jasnu europsku perspektivu", ali put do članstva u Europskoj uniji traži vrijeme i veliki napor, rekla je predsjednica Europske komisije obraćajući se ukrajinskom parlamentu.

Europski čelnici prošli su tjedan dali Ukrajini status kandidata, formalno otvarajući proces za koji se vjeruje da će trajati godinama prije nego ta zemlja postane članica Unije koja danas ima 27 država. Obraćajući se video vezom ukrajinskim zastupnicima, Ursula von der Leyen je naglasila napredak koji je zemlja učinila na putu za EU, dok se brani od ruske agresije koja je počela 24. veljače.

- Ukrajina sada ima vrlo jasnu europsku perspektivu. I Ukrajina je zemlja koja će se pridružiti Europskoj uniji, nešto što je izgledalo gotovo nezamislivo prije samo pet mjeseci, poručila je parlamentarcima i ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskiju.

- Put je dug ali Europa će biti na vašoj strani na svakom koraku tog puta, koliko god bude trebalo, od ovih tamnih dana rata do trenutku kada ćete proći kroz vrata koja vode u našu Europsku uniju, kazala je, dodajući da su mnoge ključne reforme potrebne što prije.

Broj poginulih od ruskih projektila koji su jutros pogodili deveterokatnu stambenu zgradu i zgradu odmarališta u blizini ukrajinske crnomorske luke Odesa porastao je na 17, dok su deseci građana ranjeni, priopćile su ukrajinske vlasti. Jedan projektil pogodio je zgradu u gradu Bilhorod-Dnistrovskyi usmrtivši 14 ljudi, ranio ih je 30, a izazvao je i požar u trgovini do zgrade, navedeno je priopćenju ukrajinskog ministarstva za hitne slučajeve.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da "protjerivanje" Rusa sa Zmijskog otoka, strateške crnomorske ispostave, predstavlja stratešku pobjedu koja značajno ograničava djelovanje okupatora. 

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da se odlučilo povući sa Zmijskog otoka u "znak dobre volje" te da taj potez pokazuje da Rusija ne ometa napore Ujedinjenih naroda da organiziraju humanitarni koridor za izvoz pšenice iz Ukrajine. Ukrajina je pak objavila da je otjerala ruske snage s otoka topničkim i raketnim napadima, a predsjednik Zelenski pozdravio je stratešku pobjedu.

- To još ne jamči sigurnost i ne jamči da se neprijatelj neće vratiti. Ali to značajno ograničava djelovanje okupatora. Korak po korak, potisnut ćemo ih s našeg mora, naše zemlje i našeg neba, poručio je Zelenski u noćnom video obraćanju.

S druge strane, ukrajinske snage očajnički drže grad Lisičansk u regiji Luhansk, izloženi nadmoćnoj ruskoj vatrenoj moći. Grad je rusko topništvo granatiralo iz različitih smjerova, a ruska vojska mu se približavala s nekoliko strana, izjavio je regionalni guverner Luhanska Serhij Gaidaj ukrajinskoj televiziji.

Sjedinjene Američke Države nisu uočile da Kina sustavno izbjegava sankcije ili daje vojnu opremu Rusiji, rekao je visoki američki dužnosnik. To je izjavio referirajući se na mjere američkog ministarstva trgovine koje je u utorak dodalo pet kineskih tvrtki na trgovinsku crnu listu zbog navodne podrške ruskoj vojnoj i obrambenoj industriji. Pojasnio je da se poduzete mjere odnose na određene kineske tvrtke, a ne na vladu.

SAD je već upozorio na posljedice, uključujući sankcije, ako Kina ponudi materijalnu potporu ruskim ratnim naporima, no i apostrofirao da tek trebaju otkriti otvorenu kinesku vojnu i gospodarsku potporu Moskvi.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je pokretanje prijenosa električne energije u Rumunjsku početak procesa koji bi mogao pomoći Europi da smanji svoju ovisnost o ruskim ugljikovodicima. Zelenskijev komentar u noćnoj video poruci u četvrtak uslijedio je nakon objave premijera Denisa Šmihala da je izvoz započeo ranije tog dana, s količinom od 100 megavata, a četiri mjeseca nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Zelenski je ocijenio da je početak izvoza "još jedan značajan korak u našem kretanju prema Europskoj uniji".

- Zahvaljujući ukrajinskoj električnoj energiji, značajan dio ruskog plina koji koriste europski potrošači može se zamijeniti. To stoga nije samo pitanje zarade od izvoza za nas, već pitanje sigurnosti za cijelu Europu, ustvrdio je Zelenskij, podsjetivši i na povezivanje Ukrajine sa zajedničkim energetskim sustavom EU-a.

Naime, Ukrajina je sredinom ožujka postigla dogovor o pridruživanju Europskoj mreži operatora prijenosnog sustava za električnu energiju (ENTSO-E) kao promatrač, a nakon što je njena mreža povezana s mrežom EU-a. 
ENTSO-E je ovaj tjedan objavio da su dovršene pripreme za prvi izvoz iz Ukrajine, zajedno s električnom energijom iz Moldavije, počevši od 30. lipnja, korištenjem interkonekcije s Rumunjskom.

Uskoro će uslijediti trgovanje električnom energijom na drugim interkonekcijama između Ukrajine i Slovačke, Ukrajine i Mađarske, kao i između Moldavije i Rumunjske. U prvoj fazi kapacitet kojim će se trgovati bit će postavljen na 100 megavata, rečeno je. U ranijoj najavi, premijer Šmihal je rekao da bi izvozni potencijal Ukrajine prema Europi doseže 2,5 gigavata.ž

IZVOR: HRT

POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/svijet/ruske-snage-gadaju-ukrajinske-gradove-zelenski-strateska-pobjeda-na-zmijskom-otoku-8259470