Do 2030. povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 30 mlrd kn

Do 2030. povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 30 mlrd kn

U Strategiji poljoprivrede za razdoblje do 2030. godine, nastaloj u suradnji Ministarstva poljoprivrede, Svjetske banke i hrvatskih stručnjaka te predstavnika sektora, predviđeno je najmanje 7,5 milijardi eura za hrvatske poljoprivrednike.

Planira se otvaranje novih radnih mjesta u ruralnom gospodarstvu te transformacija šireg poljoprivredno-prehrambenog sektora u pokretača gospodarskog rasta. Ukratko, cilj i vizija je „proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima”.

Strategija na kojoj su radili domaći i inozemni stručnjaci izrađena je u suradnji s predstavnicima hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora, a napravljena je kroz proces planiranja koji uključuje ekonomsku analizu i najavljuje povećanje produktivnosti rada za čak 60% i vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna.

Prednosti i prilike za hrvatsku poljoprivredu

Prednosti i prilike za hrvatski poljoprivredni sektor, koje prepoznaje Strategija, proizlaze iz povoljnog zemljopisnog položaja i blizine velikog tržišta EU na koje naši izvoznici imaju neograničeni pristup. Istovremeno, raznoliki agroekološki uvjeti omogućavaju proizvodnju široke palete proizvoda, odnosno raznovrsnost ponude poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Hrvatska ima na raspolaganju relativno bogate prirodne resurse (poljoprivredno zemljište, voda) koji nisu u potpunosti iskorišteni, što ostavlja prostora za daljnji rast. Sektor poljoprivrede također može računati na razmjerno veliku potporu iz proračuna EU-a. Prilike za rast poljoprivrede proizlaze i iz uske povezanosti s nizom drugih djelatnosti, kao što je turizam, ali i rastući sektor biogospodarstva.
Brojne ciljane mjere za različite sektore

U stočarstvu se planiraju ulaganja u povećane proizvodne kapacitete malih i srednjih govedarskih i svinjogojskih farmi i potpore namijenjene djelatnostima kojima se povećava vrijednost proizvodnje. Taj sektor očekuju ulaganja u klimatski pametne i ekološki održive resurse, tehnologije i nova rješenja koja uključuju poboljšanje energetske učinkovitosti, nadzor otpada životinjskog podrijetla i onečišćenja, ali i poboljšane uvjete smještaja i selekciju životinja, uporabu obnovljivih izvora energije (primjerice solarni paneli) te ulaganja u digitalne tehnologije. Predviđena su plaćanja proizvođačima koji usvajaju bolje prakse upravljanja, osobito one kojima se poboljšava gospodarenje pašnjacima, smanjuje uporaba antibiotika i poboljšava zdravlje i dobrobit životinja.

Najavljeno je i olakšanje pristupa poljoprivrednom zemljištu za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva, posebno ona koja sudjeluju u ekološkim i/ili agroekološkim proizvodnim sustavima. Slični su strateški odabiri predviđeni i u ostalim sektorima (žitarica, povrća, voća, grožđa i vina te industrijskih usjeva), pri čemu je uvijek naglasak na različitosti proizvoda, ekološki održivoj infrastrukturi proizvodnje, podržavanju autohtonih sorti i prepoznatljivih tradicionalnih proizvoda veće vrijednosti te potpore onima koji usvajaju bolje proizvodne prakse. Strategija prepoznaje važnost kratkih lanaca opskrbe kojima se skraćuje put hrane od proizvođača do potrošača i time ostvaruju višestruki pozitivni učinci u smislu jačanja lokalnog gospodarstva, isporuke svježih i kvalitetnih proizvoda izravno potrošačima i znatno povoljnijeg učinka na okoliš. Nadalje, Strategija iskazuje jasnu namjeru revidiranja postojećeg sustava izravnih plaćanja u poljoprivredi u korist malih i srednjih proizvođača.

Rast svinjogojstva, govedarstva i površina pod trajnim nasadima

Predviđeni učinci Strategije do 2030. godine su povećanje produktivnosti rada za 60 posto te posljedično povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna za što su ukupno predviđena sredstva u iznosu od 7,5 milijardi eura. Tome cilju će pridonijeti planirano povećanje broja svinja u tovu iz domaćeg uzgoja za 35 posto i povećanje govedarstva za 20 posto te proširenje površina pod trajnim nasadima za 5 tisuća hektara i staklenicima za 500 hektara. Planirano je i povećanje udjela prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto te proizvođača koji sudjeluju u kratkim lancima opskrbe za 30 posto što uključuje dvadeset regionalnih skladišno-distribucijskih centara s pratećim uslugama za svježe proizvode.

Također, planirano je utrostručenje projekata mladih poljoprivrednika, udvostručenje broja projekata malih gospodarstava, smanjenje stope siromaštva u ruralnim područjima za 25 posto te dvostruko povećanje prosječnog dohotka poljoprivrednika.

-Planovi za hrvatsku poljoprivredu jesu ambiciozni, ali i provedivi – unatoč tome što strategija još nije usvojena vodimo se utvrđenim strateškim smjernicama, čemu u prilog govore porast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje od 7 posto te gotovo dvostruki rast produktivnosti i neto dodane vrijednosti u prošloj godini. Projekt je poslužio tome da preispitamo stanje i potrebe našeg poljoprivrednog sektora, kao i mjere koje provodimo te nam je pomogao definirati temelje buduće hrvatske poljoprivredne politike za razdoblje do 2030. godine.

U suradnji s poljoprivrednicima te domaćim i stranim stručnjacima izradili smo dokument koji odgovara na potrebe i izazove koje danas imamo u sektoru, s ciljem iskorištavanja punog potencijala ruralnih krajeva Hrvatske te nastavka daljnjeg rasta i razvoja hrvatske poljoprivrede, naglašava ministrica poljoprivrede Marija Vučković prenosi Hina.

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.