Premijer Andrej Plenković rekao je u razgovoru za Politico uoči sastanka u Zagrebu da želi da virtualni vrh EU-Zapadni Balkan pošalje snažniji signal podrške regiji, ali da je održavanje samog sastanka snažna poruka. Samit EU-Zapadni Balkan trebao je biti fizički održan u Zagrebu kao središnji događaj hrvatskog predsjedavanja EU-om, ali zbog koronavirusne pandemije morat će se održati u videokonferenciji.
Brojni analitičari na zapadnom Balkanu izrazili su razočaranje što se u završnoj izjavi - Zagrebačkoj deklaraciji - neće spominjati proširenje EU-a, jer su se nadali jasnoj poruci da će EU jednog dana pozdraviti članstvo svih zemalja jugoistočne Europe. "Osobno bih bio sretniji kada bismo bili jači i jasniji u izjavi, svi mi", rekao je Plenković u telefonskom razgovoru za Politico. "Ali realno sam, napravili smo vrlo čvrst dokument s obzirom na okolnosti. Činjenica da se sastanak održava već je jak politički signal", dodao je. Dužnosnici EU kažu da to ne znači da proširenje više nije na stolu i ističu činjenicu da je blok u ožujku dao zeleno svjetlo Sjevernoj Makedoniji i Albaniji za pokretanje pregovora o pridruživanju.Plenković je rekao da će odluka "biti politička ostavština hrvatskog predsjedavanja našim susjedima".
Proširenje na dnevnom redu
Dvije druge skupine samita, Srbija i Crna Gora, pregovaraju već godinama, ali još nisu blizu članstva, kaže Politico i dodaje da se BiH i Kosovo smatraju daleko od toga da su pozvani na otvaranje pregovora o pridruživanju.
Sporo napredovanje ka članstvu u tim zemljama potaknulo je neke regije da zaključe kako mnoge članice EU ne žele daljnje proširenje, mada to ne kažu otvoreno. U nacrtu zagrebačke deklaracije stoji da EU "još jednom potvrđuje nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana", ali ne spominje članstvo.
No, Plenković kaže kako se "proširenje vratilo na dnevni red". Prema njegovim riječima, ovogodišnji sastanak na vrhu u Zagrebu pružit će simetriju dok su se čelnici EU i Balkana okupili u hrvatskoj prijestolnici prije 20 godina kako bi najavili novu eru bliže suradnje nakon desetljeća rata i nemira u regiji.
Iako se čelnici ovoga puta ne sastaju u Zagrebu, Plenković je rekao da je hrvatsko predsjedništvo ponovno stavilo regiju na dnevni red. Tu tvrdnju mogla bi osporiti Bugarska, koja je u svibnju 2018. bila domaćin vlastitog samita EU-zapadni Balkan, navodi Politico.
"Ako možemo zadržati fokus na ovom političkom dijalogu na visokoj razini svake dvije godine, mi kao predsjedništvo možemo pouzdano reći da smo postigli svoje ciljeve. To je presudno", rekao je Plenković.
Izvor: Hina / Vlada
