Slovenija i Hrvatska jačaju energetsku suradnju

Slovenija i Hrvatska jačaju energetsku suradnju
Predsjednik Vlade Republike Slovenije Janeza Janša i domaćin, premijer Andrej Plenković, na današnjoj su konferenciji za medije potvrdili unaprijeđene odnose dviju zemlja među kojima nema tenzija. U svjetlu posljedica ruske agresije na Ukrajinu, čije izbjegle obje zemlje spremno prihvaćaju, Hrvatska i Slovenija radit će i na unaprjeđenju energetske suradnje uključujući plin i nuklearanu energiju, ali i nastojati olakšati život hrvatskim i slovenskim ribarima.
Ovo je jedan od naših brojnih susreta u proteklih nekoliko godina otkad paralelno obnašamo dužnosti i u tom razdoblju možemo konstatirati da smo zaista unaprijedili ozračje u našim odnosima i ukupnu atmosferu među narodima, koja je bitno bolja, gdje nema tenzije, dapače, sve probleme koji postoje, i traju dugi niz godina, nastojimo riješiti tiho i na zadovoljstvo obiju zemalja", rekao je Plenković uvodno poželjevši dobrodošlicu slovenskom kolegi.
 
Plenković je Janši zahvalio na čvrstoj potpori koju je Hrvatska od Slovenije dobila za tri svoje temeljne vanjskopolitičke ambicije: put u eurozonu, članstvo u Schengenskom prostoru i OECD-u.
 
"Zahvaljujem i na potpori koju je Slovenija dala Hrvatskoj nakon dva potresa koja su pogodila Zagreb i Banovinu, a imali smo i jako dobru suradnju u kontekstu pandemije bolesti COVID-19", istaknuo je Plenković.
 
Velik skok u trgovinskim odnosima pridonijet će još većem angažmanu naših gospodarstvenika
 
Zadovoljstvo je izrazio i trgovinskim odnosima dviju zemalja kazavši je da je trenutni iznos robne razmjene 5,6 milijardi eura.
 
"Veliki je skok, za čak 34 posto, iz 2020. na 2021. godinu. Uvjereni smo da će ovo pozitivno ozračje koje postoji pridonijeti još većem angažmanu naših gospodarstvenika", rekao je Plenković te dodao da su razgovarali i o suradnji u području turizma.
 
"U 2021. u Hrvatskoj je bilo milijun i 166 tisuća slovenskih turista, više od 55 posto Slovenaca lani je boravilo u Hrvatskoj i ostvarilo 8, 3 milijuna noćenja. To govori o tradicionalnom i afektivnom odnosu Slovenaca prema Hrvatskoj, među kojima mnogi ovdje imaju svoje nekretnine, a drugi su naši dragi gosti", naglasio je.
 
Hrvatsko-slovenska kvalifikacija ruske agresije na Ukrajinu jasna je od prvoga dana. Obje zemlje prihvaćaju izbjegle. U Hrvatskoj ih je trenutno 10.500
 
Dvojica premijera razgovarali su i o aktualnim temama, prije svega ruskoj agresiji na Ukrajinu i posljedicama koje ona ima za Europu, cijeli svijet i dvije zemlje.
 
Hrvatski premijer nazvao je odličnom gestom posjet Janše Kijevu koji je sredinom ožujka bio u ukrajinskoj prijestolnici s češkim i poljskim premijerom.
 
"I Slovenija i Hrvatska oko kvalifikacije te agresije su vrlo jasne, rezolutne i čvrstoga stava od prvoga dana, rekao je Plenković te nastavio da se posljedice osjećaju na dva temeljna pitanja –velikoj izbjegličkoj krizi bez presedana te na pitanju energetike i rasta cijena energenata.
"I Hrvatska i Slovenija su izrazile spremnost da prihvate ukrajinske izbjeglice. U Hrvatskoj ih je dans 10.500 i spremni smo, temeljem svih odluka koje smo donijeli, i dalje pomoći našim prijateljima u Ukrajini", rekao je Plenković.
 
Sljedeći tjedan sastanak ministra o energetskoj suradnji oko plinovoda, korištenja LNG-a i NE Krško
 
"Drugo izrazito važno pitanje je pitanje energetike i rasta cijena energenata i na tom tragu dogovorili smo da se već idući tjedan u Zagrebu sastanu naši ministri zaduženi za energetski sektor, koji će raspraviti suradnju Slovenije i Hrvatske glede plinovoda i korištenja kapaciteta LNG terminala na Krku, a razmotrit će i daljnju suradnju u vezi s Nuklearnom elektranom Krško. Tu smo u suvlasničkom odnosu i kao Vlada smo izrazili spremnost da bi, ukoliko se u Sloveniji donese odluka o izgradnji novoga bloka, Hrvatska u tom procesu participirala po modelu kakav je i danas. To je s obzirom na strateške odluke Europske unije o jasnom odmaku od Rusije kad je riječ o energentima pitanje na kojem moramo raditi. Dakle, suradnja u pogledu plina i suradnja u pogledu nuklearne energije", istaknuo je Plenković.
 
Janša je čestitao Hrvatskoj što je pravodobno donijela odluku o izgradnji LNG terminala čemu će se sad okrenuti i druge europske države, a za to će biti dostupna i europska sredstva.
 
"Velik dio Europe nije išao u tom smjeru", no rat u Ukrajini promijenio je situaciju te će Europa osigurati financije za jačanje LNG kapaciteta diljem kontinenta. 
Slovenija je zainteresirana za što skorije proširenje kapaciteta hrvatskog LNG terminala, trenutno zakupljenog do 2027. godine.  
Plenković je kazao kako je Hrvatska već povećala kapacitet LNG terminala na Krku s 2,6 na 2,9 milijardi kubičnih metara plina, a da stručnjaci smatraju kako se on može maksimalno povećati na 3,5 milijardi. Istaknuo da treba širiti kapacitete postojećih plinovoda i interkonekcija, posebno u plinovod od Zlobin-Bosiljevo i u Lučko-Zabok-Rogatec.
 
Plenković je izrazio spremnost Hrvatske da kao suvlasnik participira u izgradnji novog bloka te nuklearke, no da je odluka o tome na Sloveniji pošto je elektrana na njezinom teritoriju.
 
Janša je rekao da je njegova vlada već donijela odluku o proširenju i da dvije države imaju sreću što je za novi blok prostor već dostupan. 
"Nemamo one poteškoće kao naše kolege u Europi koje razmišljaju u istom smjeru", izjavio je Janša, pa dodao da su se Hrvatska i Slovenija zalagale za nuklearnu energiju u Europskoj uniji u kojoj joj je dio članica nesklon.
 
Olakšat ćemo rad hrvatskih i slovenskih ribara. Valja izbjeći kažnjavanje i relaksirati odnose
 
Dvojica premijera razgovarala su i o pitanju granice zaduživši ministre vanjskih poslova da olakšaju rad hrvatskih i slovenskih ribara.
 
"Postoje određeni modeli koji bi trebali premostiti prepreke koje su postojale proteklih godina, a kada dođe vrijeme nastavit ćemo razgovore i o samom razgraničenju na moru", rekao je Plenković.
 
"Optimist sam da ćemo u relativno kratkom vremenu doći do rješenja", rekao je Plenković i dodao da se neka pitanja moraju ostaviti i za "budući mandat premijera Janše" kojeg krajem travnja očekuju parlamentarni izbori.
 
Odnosi na granicama "trebaju se relaksirati" i prestati biti opterećenje za slovenske i hrvatske ribare jer se njihov odnos može rješavati na "benigniji način" od policijskih kazni, rekao je hrvatski premijer.
 
Složni u poticanju bošnjačkih i hrvatskih političkih stranaka u Federaciji BiH u postizanju konsenzusa oko ograničene reforme Ustava i izborne reforme
 
Na stanaku su premijeri razgovarali i o situaciju u susjedstvu, osobito o Bosni i Hercegovini te se osvrnuli na intervenciju obojice na Europskom vijeću prošloga tjedna gdje su se založili da se potaknu lideri bošnjačkih i hrvatskih političkih stranaka u Federaciji da iskoriste predstojeće dane i ulože dodatni napor u postizanju konsenzusa oko ograničene reforme Ustava i izborne reforme.
 
"Na taj način, smatramo, da bi se moglo ići prema pravednom rješenju u kojem će se svi konstitutivni narodi i svi drugi građani Bosne i Hercegovine osjećati dobro te adekvatno zastupljeni u predstavničkim tijelima države. S te strane smo zadovoljni da su u Strateškom kompasu Europske unije spomenuti konstitutivni narodi, a zaključci Europskog vijeća su bili odlični prema svima u BiH i iskazali su spremnost na najvišoj razini Europske unije da se dodatno angažiraju oko pronalaženja rješenja.
 
Obojica premijera sastanak su ocijenili kvalitetnim i sadržajnim, pohvalivši poboljšanje odnosa dviju država tijekom njihovih mandata.
 
Izvor: Vlada / Hina

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.