Premijer Plenković istaknuo je danas na konferenciji za medije da je u energetskoj krizi bez presedana Vlada svojim mjerama osigurala dostupnost energenata u svakom trenutku, za hrvatske građane i gospodarstvo, kao i priuštivost njihovih cijena istaknuvši da bi plin, bez tih mjera, bio gotovo 150 posto skuplji. Odgovarajući na pitanja novinara o tome koje su tvrtke i po kojim cijenama kupovale višak plina od HEP-a, premijer Plenković ustvrdio je da u ovome trenutku još o tome nema cjelovitu sliku. "Prerano je u ovom trenutku da bismo donijeli bilo kakav kategoričan sud o tome tko je, kako i zašto kupovao plin. Cijela ta procedura prodaje viška plina u sustavu je prilično kompleksna i zahtijeva još nekoliko dana da bismo imali cjelovitu analizu", poručio je.
Nakon sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije na kojoj je govorio o brojnim aktualnim temama. Govoreći o današnjoj sjednici Vlade istaknuo je kako je u političkom smislu bila izrazito važna u smislu značaja odluka koje su donesene. Najvažnijim je istaknuo cjelovito, transparentno izvješće potpredsjednika Vlade Branka Bačića o apsorpciji sredstava iz Europskog fonda solidarnosti podcrtavši da su u potpunosti iskorištena sredstva za obnovu nakon potresa u Zagrebu i na Banovini, a obnova je u punom zamahu.
Druga važna tema bili su podaci o prvih šest mjeseci turističke sezone, a premijer je istaknuo da rastu i dolasci i noćenja i prihodi, što znači da se vide pozitivni efekti članstva u Schengenskom prostoru i europodručju.
Turizam i s njima povezane gospodarske grane, dodao je, pridonijet će rastu hrvatskog gospodarstva te izrazio nadu da će taj rast biti i veći od Vladinih projekcija od 2,2 posto u ovoj godini.
Da bi se izbjegao fizički diskontinuitet grad Bakar u potpunosti stavljen u 8. izbornu jedinicu
Od ostalih točaka izdvojio je Prijedlog zakona o izbornim jedinicama, koji je upućen Hrvatskom saboru. Pritom je skrenuo pozornost na promjenu u odnosu na tekst prijedloga zakona koji je išao u javno savjetovanje.
"Da bi se izbjegao fizički diskontinuitet u 8. izbornoj jedinici, koji postoji zadnje 23 godine, sada je grad Bakar u potpunosti stavljen u tu izbornu jedinicu", pojasnio je podsjetivši da je četiri petine hrvatskih građana i dalje u onoj izbornoj jedinici u kojoj su bili prije ovih izmjena.
Naveo je i niz poboljšanja u kontekstu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama podsjetivši da je taj zakon dio paketa na koje se odnosi na dio kriterija za novu tranšu od 700 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Naglasio je kako je njime riješeno i glavno pitanje – nema nikakvih ograničenja za pristup plažama bilo gdje na pomorskom dobru.
Od danas ne postoji obveza INA-e da plin proizveden u Hrvatskoj prodaje jedino HEP-u
Osvrnuo se potom na Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, istaknuvši dva bitna elementa današnje Vladine odluke.
Prvo je, naveo je, da od danas više ne postoji obveza INA-e da u potpunosti plin koji se proizvodi u Hrvatskoj prodaje HEP-u. Drugo, nastavio je, napravljen je kompenzacijski mehanizam za one koji su nabavljali plin za naše tržište u odnosu na cijenu koja je regulirana metodologijom koju donosi HERA. S obzirom na ogromne poremećaje koji su se dogodili na tržištu plina u proteklom razdoblju, premijer Plenković podsjetio je na političke ciljeve mjera koje je Vlada poduzimala.
"Ruska agresija na Ukrajinu izazvala je ogromne šokove i poremećaje u pogledu cijena energenata. Jedan od energenata čije su cijene odletjele u nebo je plin", istaknuo je podsjetivši na kontekst u kojem su se te mjere donosile.
Niti u jednom trenutku hrvatskim građanima i gospodarstvu nisu nedostajali energenti
Na tržištu se cijene određuju na burzama, dodao je, a te su burze, prije samo nekoliko mjeseci, imale enormno visoke cijene plina. "Mi smo u tom trenutku vidjeli da bi dio naših sugrađana, oko 120 tisuća ljudi, ostao tijekom zime bez opskrbe plinom da Vlada nije naložila HEP-u i INA-i da se sve količine plina koje proizvede INA prodaju HEP-u, a HEP ih nakon toga dalje prodaje građanima", pojasnio je. Potom je podsjetio na političke, ekonomske i socijalne efekte te odluke. Govoreći o političkoj poruci, istaknuo je da je u velikoj krizi plin koji je proizveden u Hrvatskoj, ovdje i ostao i ovdje je potrošen.
"Koliko se ja sjećam, ta je politička poruka imala enormnu podršku svih aktera u Hrvatskoj, uključivši i oporbenih stranaka", dodao je.
Druga politička poruka bila je sigurnost opskrbe jer niti u jednom trenutku niti jedno hrvatsko kućanstvo i niti jedan gospodarski objekt nije došla u situaciju nedostatka energenata.
Tijekom energetske krize cijene energenata u Hrvatskoj zbog Vladinih mjera bile su priuštive
Najvažniji element, istaknuo je, u toj kriznoj situaciji bio je taj da su Vladine mjere uspjele sačuvati socijalnu koheziju i spriječiti socijalnu strukturu.
"To u praksi znači imati priuštive cijene energenata to jest jeftine cijene energenata u odnosu na cijene energenata u zemljama članicama Europske unije za naše građane, vrtiće, škole, fakultete, bolnice, domove zdravlja, domove za starije, općine, gradove i županije, nevladine udruge i vjerske organizacije", kazao je predsjednik Vlade.
S obzirom da je količina plina koja je u ovom trenutku kupljena od HEP-a dosegla tolike razine da je HEP zapunio i tzv. zračne jastuke, više nema potrebe da se sve količine plina koje proizvede INA u Hrvatskoj prodaju samo HEP-u.
Zbog toga se, pojasnio je, danas donijela odluka da te obveze u budućnosti nema.
Kompenzacija opskrbljivačima u javnoj usluzi
Drugo, dodao je, kroz verifikaciju koju će provoditi HERA omogućit će se kompenzacija opskrbljivačima u javnoj usluzi, primjerice Gradskoj plinari Zagreb.
Odnosno, pojasnio je na primjeru, Gradska plinara Zagreb sada će podnijeti zahtjev prema ministarstvu u kojem će navesti koliko je cijena plina koju oni imaju temeljem svojih ugovora viša od one cijene koja je metodologijom HERA-e izračunata kao cijena koju fakturiraju svojim korisnicima. Na taj će se način oni kompenzirati.
Na kraju uvodnog obraćanja, premijer Plenković najavio je da danas putuje u Orašje u prigodi otvaranja još jednog Konzulata Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, čime se ponovo šalje važna poruka Hrvatima u toj zemlji.
Tom će se prigodom, dodao je, susresti ponovno s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH gospođom Borjanom Krišto, kao i s predstavnicima svih političkih stranaka okupljenih u Hrvatskom narodnom saboru.
Procedura prodaje viška plina je kompleksna i zahtjeva još nekoliko dana da bismo imali cjelovitu analizu
Odgovarajući na pitanja novinara o tome koje su tvrtke, u kojim količinama i po kojim cijenama kupovale višak plina od HEP-a, premijer Plenković ustvrdio je da u ovome trenutku još o tome nema cjelovitu sliku.
Podsjetio je da je prije dva dana kazao da će od ministra gospodarstva zatražiti cjelovitu analizu situacije kako bi se utvrdilo što se dogodilo s tim tzv. pozitivnim odstupanjima u tehničkom smislu odnosno puštanjem viška plina u distribuciju zbog nedostatka kapaciteta za skladištenje.
Dodatno će se razjasniti cijeli sustav upravljanja viškom plina. Tu, pojasnio je, ulogu imaju svi akteri, prvenstveno HEP, zatim PLINACRO, pa HROTE i HERA.
"Prerano je u ovom trenutku da bismo donijeli bilo kakav kategoričan sud o tome tko je, kako i zašto kupovao plin. Cijela ta procedura prodaje viška plina u sustavu je prilično kompleksna i zahtijeva još nekoliko dana da bismo imali cjelovitu analizu", poručio je.
Upitan o mogućim smjenama u HEP-u, premijer je ustvrdio da je u ovome trenutku o tome prerano govoriti te da će se o daljnjim koracima razgovarati kada dobije sve podatke.
"Zahvaljujući odlukama Vlade, ogromna većina hrvatskih građana, uključujući i gospodarske subjekte, a da ne govorim o funkcioniranju vrtića, škola, fakulteta, bolnica, domova za starije, nevladinih udruga, vjerskih ustanova, općina, gradova i županija, prošla je ovu krizu tako da si je mogla priuštiti energente u vremenu kada su oni bili na najvišim razinama cijena", istaknuo je naglasivši da bi bez toga cijena plina bila gotovo 150 posto veća nego što je danas.
Za razliku od Milanovića, Vlada poštuje proceduru, zakon i Ustav
Na upit novinara, predsjednik Vlade osvrnuo se na poziv predsjednika Republike na sastanak vezan uz imenovanje čelnika VSOA-e.
Vlada je, pojasnio je, preko ministra obrane, koji je sukladno zakonu nadležan za upućivanje prijedloga, poslala predsjedniku Republike prijedlog u vezi imenovanja Mije Validžića, koji ima sve reference za obavljanje te dužnosti, još u veljači.
Naglasio je kako taj prijedlog nije upućen bez konzultacija ministra i premijera.
"Mi smo jučer čuli da je Vlada nekoga, mislim na gospodina Validžića, "bacila preko plota"", kazao je predsjednik Vlade osvrnuvši se na izjave predsjednika Republike.
Za razliku od Milanovića, ustvrdio je, Vlada poštuje proceduru, zakon i Ustav, podsjetivši na način na koji je Milanović, suprotno Ustavu, nametao prijedlog za imenovanje profesorice Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda.
Sada taj isti Milanović, kazao je predsjednik Vlade, želi poslati poruku javnosti da je on taj koji štiti Ustav i proceduru, ustvrdivši kako su stvari potpuno suprotne.
"Upravo je Vlada ta koja je na vrijeme, sukladno zakonu preložila imenovanje kompetentnog čovjeka koji je trenutno na čelu ustrojstvene jedinice u okviru Ministarstva obrane koja je najbliža onome što radi Vojna sigurnosno obavještajna agencija, koja je dio Ministarstva obrane", poručio je premijer.
Budući da mandat gospodinu Kinderu istječe za nekoliko dana, Vlada je pripremila, a o tome je informiran savjetnik predsjednika Republike gospodin Lozančić, način kako da se ovlasti jednu osobu u sustavu VSOA-e koja bi obavljala one poslove koje sukladno zakonu može obavljati dok se postigne dogovor o čelniku VSOA-e, izvijestio je premijer Plenković.
Milanović se oglušuje na niz prijedloga za imenovanja, a praksa "fifty-fifty" koju zagovara nikad prije nije postojala
Premijer je istaknuo da je u proteklom vremenu bilo niz primjera u kojima je ministar obrane predložio predsjedniku Republike, sukladno zakonu, kadrovska rješenja koja stoje u Uredu predsjednika i na njih se Milanović oglušuje.
Tako, naveo je, stoje sljedeći prijedlozi za imenovanje – brigadni general Mijo Validžić za čelnika VSOA-e, general bojnik Krešo Tuškan za direktora Glavnog stožera Oružanih snaga, Slaven Zdilar za zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta, Ante Tomić za vojnog predstavnika Hrvatske u NATO-u, Milan Blažević za zapovjednika Obalne straže.
Kad je riječ o prijedlozima za veleposlanička imenovanja, premijer je podsjetio kako su oni lakonski još prije tri godine odbačeni s tezom "fifty-fifty".
U tom su trenutku, dodao je, iz Vlade bili spremni za razgovore i poslali neformalne prijedloge niza veleposlanika, koji su odbačeni i okvalificirani kao nekakvi HDZ-ovi prijedlozi.
"On je taj koji onemogućuje daljnja imenovanja veleposlanika, upravo tim pristupom "fifty-fifty", koji nikada prije nije postojao", ustvrdio je i dodao kako su se ta imenovanja ranije uvijek dogovarala kroz razgovore benevolentnih ljudi koji su se mogli dogovoriti.
Ta bi "fifty-fifty" praksa, pojasnio je, proizvela varijantu "njegovih i naših" veleposlanika, što bi bilo nevjerojatno za državu. Ista je stvar, dodao je, s časnicima Hrvatske vojske.
Dok se Milanović ne ispriča za uvrede, nema sastanka, a Hrvatska zbog toga neće propasti
"Dakle, sve blokade su do Milanovića", ustvrdio je poručivši da Milanović, koji je svojim konstantnim uvredama i huškanjima srozao političku kulturu u Hrvatskoj, ne može očekivati tretman kao da se ništa nije dogodilo.
"Mi sada pokazujemo hrvatskoj javnosti da ne pristajemo na neprihvatljivu, diskvalificirajuću političku kulturu, to jest nekulturu, koju sada pokazuje onaj koji se u kampanji predstavljao kao normalan", dodao je premijer Plenković.
Da bi se došlo u poziciju da se s Milanovićem razgovara, kazao je premijer Plenković, on se prvo treba kulturno i fino javno ispričati Vladi, HDZ-u i hrvatskoj javnosti za uništavanje političke kulture.
"Dok ne bude lijepe i kulturne isprike, nema sastanka. A Hrvatska neće propasti. Neće biti ugrožena nacionalna sigurnost, neće propasti VSOA-, neće propasti hrvatska diplomacija, neće propasti niti sustav niti Ustav", poručio je predsjednik Vlade.
Podsjetio je da se ovakve stvari prije Milanovića nisu događale, a ni oporba koja prepisuje od njega, nije bila nepristojna i agresivna, u smislu komunikacije, kao što je sada.
Na kraju se osvrnuo i na pripreme za NATO summit u Vilniusu, gdje se, osim summita, odvojeno održavaju i sastanci ministara vanjskih poslova i ministara obrane.
Nakon što je ministar vanjskih poslova u medijskom nastupu o tome tko zastupa principijelne stavove o ruskoj agresiju na Ukrajinu rekao svoju poziciju, Milanović je poslao "neki smiješni" dopis u kojem isključuje ministra iz delegacije za Vilnius.
"Zamislite vi koji je to stupanj tankoćutnosti i osjetljivosti, slušaš što netko kaže u nekoj emisiji i izbaciš ministra iz delegacije", rekao je premijer istaknuvši kako to govori kako bi se shvatilo kakav je to odnos i kakve su to relacije i ponovio kako je sastanak s Milanovićem moguć jedino nakon iskrene isprike zbog svih uvreda.
