Nedavno je, tijekom susreta u Vinici, održan razgovor između premijera Hrvatske i Slovenije o pitanju zaštite manjina – Slovenca u Hrvatskoj i Hrvata u Sloveniji. U službenoj zabilješci Vlade Republike Hrvatske, hrvatski premijer Andrej Plenković je ponovno naglasio: „Ponavljamo naš apel da se Hrvatima u Sloveniji dodijeli status nacionalne manjine. To je izuzetno važna i bitna tema.“ Sada se očekuje da hrvatska strana, zajedno sa Slovenijom, u okviru članstva u Europskoj uniji nastavi inzistirati na ostvarenju ovog cilja.
Iako bi se moglo reći da ne treba dodavati ništa više, nužno je napomenuti da se ovaj zahtjev ponavlja već 34 godine, a konkretnih pomaka još uvijek nema. Zašto? Zar Slovenija, koja ima iskustva s nacionalnim manjinama, ne bi trebala priznati status Hrvatima? U Sloveniji su priznata prava talijanske i mađarske manjine, i to u okviru Europske unije. Mađarska manjina broji oko 9.000 ljudi, dok talijanska ima oko 3.000 pripadnika, dok je broj Hrvata u Sloveniji prema popisu iz 1991. godine bio 54.212. Iako popis etničkih skupina više nije obvezan, broj Hrvata u Sloveniji je, svakako, značajan.
Hrvati u Sloveniji imaju dugovječno naslijeđe, posebice u Beloj Krajini, gdje žive već stoljećima, te u pograničnim područjima od Lendave na Muri do Portoroža na moru. Iako je Slovenija stekla neovisnost, s njom su oživjela i nacionalna osjećanja Hrvata, ali i drugih manjina, koje su dokazali svoju prisutnost i aktivnost kroz osnivanje društava koja njeguju vlastite identitete. Ovaj proces bio je potvrđen brojnim znanstvenim i političkim raspravama, uključujući one među predstavnicima hrvatskih društava u Sloveniji.
Iz tih rasprava izdvojili su se slovenski stručnjaci poput povjesničarke dr. Vere Kržišnik-Bukić i ustavnih pravnika, mag. Matevža Krivica i dr. Cirila Ribičiča. Svi su se složili da priznavanje prava manjina nije samo čin empatije, već i interes većinskog naroda. Ribičič je to jasno istaknuo: „Priznavanje statusa manjine nije samo altruistički čin, već i interes slovenske države kako bi svi njezini građani živjeli u sigurnoj i poželjnoj zajednici.“
Iako su svi sudionici rasprava prepoznali važnost priznavanja manjinskih prava, problem ostaje – kako doći do konkretnih promjena u Ustavu? Zasad nema pomaka, što se posebno očituje u reakcijama slovenskih vlasti. Naime, iako je Savez hrvatskih društava u Sloveniji još 2011. godine uputio inicijativu za priznanje statusa manjine, više od godinu dana nisu dobili odgovor. Odgovor Ustavne komisije slovenskog parlamenta bio je negativan, jer „većina zastupnika nije spremna raspravljati o promjeni Ustava u dijelu o manjinama“.
Problem leži u političkoj volji za promjenom Ustava, jer mnogi se boje gubitka političkog utjecaja u slučaju priznavanja manjina. Unatoč tome, priznavanje manjinskog statusa donosi i mnoge koristi, uključujući jačanje međunarodnog ugleda Slovenije unutar Europske unije.
Hrvatska manjina i druge nepriznate manjine u Sloveniji moraju nastaviti svoje napore, ali također moraju postati plodniji subjekt vlastite nacionalne kulture. Status manjine izravno utječe na financijske uvjete djelovanja, jer nepriznati status ne omogućava značajnu financijsku pomoć. Trenutno, hrvatska društva i Savez oslanjaju se uglavnom na članarine i skromne donacije, uz simboličnu pomoć od strane slovenskog Fonda za kulturne djelatnosti.
Matična država Hrvatska također bi trebala biti aktivnija u ovom procesu. Nažalost, organizacija državnih posjeta Sloveniji bez uključivanja predstavnika Saveza hrvatskih društava nije dovoljna. Takvi susreti često ostanu bez stvarnog učinka, a problemi se ne percipiraju ozbiljno u slovenskim institucijama.
Drugi smjer pomoći trebao bi doći od Slovenije, kroz konkretne financijske poticaje i obavezujuće pravne akte koji bi omogućili sustavniju potporu kulturnim aktivnostima hrvatskih društava. Tako bi se omogućila stvarna afirmacija hrvatske zajednice u Sloveniji i napredak prema priznavanju njezinog statusa.
Ako ove godine neće doći do formalnog priznanja, i dalje treba ustrajati na postizanju konačnog cilja. Inicijativa za osnivanje Zavoda za hrvatsku kulturu u Sloveniji, koja je razmatrana na sastanku s ministrom kulture, mogla bi biti korak u tom smjeru, ali još uvijek nije ostvarena.
Na kraju, ako želimo da odnosi između Slovenije i Hrvatske postanu bolji, stvaranje kulturnih institucija u Sloveniji, poput Zavoda za hrvatsku kulturu, moglo bi biti prvi konkretan korak prema priznavanju statusa hrvatske manjine. To bi zasigurno bila velika afirmacija za hrvatsku zajednicu i prvi konkretan pomak prema dobrom političkom dijalogu, kojeg i dalje čekamo.
