Otvarajući posljednju ovogodišnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na 2025. godinu poručivši da je to bila godina novih iskoraka za građane, gospodarstvo i državu. Istaknuvši da su sigurnosne i ekonomske okolnosti u kojima se radilo i dalje bile neizvjesne, ustvrdio je da je Hrvatska ostala stabilna, sigurna i ekonomski otporna država koja štiti svoje interese kao odgovorna članica NATO-a i Europske unije i koja dijeli zajedničke vrijednosti. U 2026. godinu ulazimo s pozitivnim trendovima i s optimizmom, ali i s dozom opreza na gospodarsko usporavanje u Europi i u svijetu, odlučni provoditi Program Vlade i voditi politiku u interesu naših građana i gospodarstva, poručio je premijer Plenković.
Političku stabilnost potvrdili su i lokalni izbori u svibnju i lipnju ove godine, kazao je i dodao da je Vladina politika ravnomjernog regionalnog razvoja polučila rezultate razvojnim zamahom u nizu hrvatskih krajeva, a čak 83 posto jedinica lokalne i područne samouprave i dalje je ostalo istih političkih boja.
Govoreći o gospodarskim prilikama, naveo je da danas u Hrvatskoj radi milijun i 740 tisuća ljudi, što je gotovo 300 tisuća više nego 2016. godine.
Rast plaća od 2016. do danas višestruko veći od rasta inflacije u istom razdoblju
Prosječna neto plaća dosegla je 1.470 eura što je 96 posto više nego na početku prvog mandata ove Vlade. Medijalna plaća je 1.281 euro, što je 103 posto više nego 2016., a minimalna bruto plaća od 1. siječnja raste na 1.050 eura, što je rast za 150 posto u odnosu na 2016.
Prosječna sveukupna mirovina, s isplaćenim godišnjim dodatkom svim umirovljenicima, dosegnula je 700 eura, a poboljšana je i formula usklađivanja.
U proteklih 9 godina kumulativna stopa inflacije iznosila je 36,5 posto, dodao je premijer istaknuvši kako je rast plaća bio daleko veći u tom razdoblju.
Najsnažnije demografske mjere u povijesti Hrvatske
U 2025. donesene su najsnažnije demografske mjere u povijesti Hrvatske. Snažno su povećane roditeljske naknade, unaprijeđena socijalna prava, uveden je inkluzivni dodatak, koji objedinjuje potpore najranjivijim skupinama, a trenutno ga koristi čak 200 tisuća ljudi.
Posebno raduje podatak Porezne uprave i MUP-a, naglasio je premijer, o povratku čak 13 tisuća hrvatskih državljana u ovoj godini.
Podsjetio je u tom kontekstu na poticajne mjere za povratak u vidu rasterećenja poreza na dohodak kao i druge mjere za naše građane koji su u posljednjih nekoliko godina koristili slobodu kretanja, jednu od temeljnih sloboda Europske unije.
Rast gospodarstva 19. kvartala zaredom
Hrvatsko gospodarstvo raste već 19. kvartala zaredom, istaknuo je predsjednik Vlade i dodao da je BDP po stanovniku na 78 posto prosjeka Europske unije, što je skok od 16 postotnih bodova u odnosu na 2016.
Cilj je, podsjetio je, doseći 80 posto razvoja do kraja ovoga mandata i time se još više približiti najrazvijenijim članicama Europske unije.
Već smo do sada, naveo je premijer u tom kontekstu, dosegnuli mnoge članice koje su ušle u europsku obitelj 10 godina prije nas.
Govoreći o investicijskom kreditnom rejtingu zemlje, predsjednik Vlade kazao je da je on prema sve tri svjetske agencije na A razini sa stabilnim ili pozitivnim izgledima, što je poruka o političkoj stabilnosti i o odgovornom upravljanju javnim financijama.
Posebno je istaknuo jačanje tržišta kapitala podsjetivši da je u proteklih nekoliko godina bilo 18 izdanja državnih vrijednosnica u koje građani trenutno ulažu 4,6 milijardi eura, čime drže oko 9 posto javnog duga.
Do sada je ukupno uloženo 13,7 milijardi eura, dodao je.
Mjere pomoći protiv inflatornih pritisaka
Osvrnuvši se na inflaciju, premijer je kazao da je ona najviše pogodila najranjivije te je stoga Vlada i u 2025. nastavila s paketom mjera.
Podsjetio je da je do sada doneseno 9 paketa mjera pomoći ukupno vrijednih 8,5 milijardi eura.
Subvencionirane su cijene energenata, ograničene su cijene ključnih proizvoda, njih čak 100, snižene su stope poreza na dodanu vrijednost, uspostavljene su mjere transparentnosti cijena, a isplaćeno je i 11 jednokratnih potpora umirovljenicima.
Prema projekcijama Ministarstva financija, naveo je premijer, inflacija bi u 2026. trebala biti oko 2,8 posto.
U kontekstu nastavka borbe protiv inflatornih pritisaka premijer je kazao kako očekuje odgovornost i znatno veći doprinos svih tržišnih aktera kojima je država itekako pomogla u krizama nizom mjera koje su omogućile da se one premoste.
U 2026. ulazimo s optimizmom i dozom opreza
„U 2026. godinu ulazimo s pozitivnim trendovima i s optimizmom, ali i s dozom opreza na gospodarsko usporavanje u Europi i u svijetu, odlučni provoditi Program Vlade i voditi politiku u interesu građana i hrvatskoga gospodarstva“, poručio je premijer Plenković.
Državni proračun za 2026. usmjeren je na nastavak rasta plaća, mirovina i socijalnih naknada, dodao je.
Govoreći o prioritetima za 2026. godinu premijer je istaknuo tri ključna područja. Prvi je kvaliteta života građana, drugi je uređenija i otpornija država, a treći snažnije gospodarstvo i međunarodno pozicioniranje Hrvatske.
Kvaliteta života građana
Kada je riječ o kvaliteti života građana, premijer je naveo da će od 1. siječnja rasti invalidske mirovine, za 10 posto.
Ukinut će se i penalizacija za prijevremenu mirovinu svima iznad 70 godina, uvodi se mogućnost istovremenog korištenja mirovine i rada duljeg od polovice punog radnog vremena uz isplatu mirovine od 50 posto.
Istodobno se stvaraju preduvjeti za potpuno ukidanje poreza na mirovine tijekom 2026. s ciljem da te izmjene poreza na dohodak stupe na snagu s 1. siječnjem 2027. Od početka iduće godine uvodi se i paket besplatnih bankarskih usluga za građane koji primaju plaću, mirovine ili druga redovita primanja.
Time osiguravamo pristup osnovnim financijskim uslugama bez dodatnih troškova uz posebnu zaštitu umirovljenika i osjetljivih skupina, istaknuo je predsjednik Vlade.
Ključna tema, kazao je premijer, je priuštivo stanovanje podsjetivši da je Vlada s tim ciljem donijela Nacionalni plan stambene politike, kao i Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju i Zakon o energetskoj učinkovitosti.
Ti zakoni imaju za cilj omogućiti i poticati stanogradnju, osobito u urbanim središtima, i jačanje priuštivog najma. Najavio je da će se u idućoj godini razmatrati i nove demografske mjere, jačati obitelj, u skladu sa strateškim ciljem demografske revitalizacije koja je ključno pitanje za budućnost hrvatskog naroda. Iduće godine osigurat će se preduvjeti za uvođenje jedinstvenog nalaza i vještačenja za osobe s invaliditetom.
Studenti će u 2026. godini moći zaraditi 12 tisuća eura bez plaćanja poreza, a nastavit će se s izgradnjom veteranskih i braniteljskih centara, naveo je premijer.
Uređenija i otpornija država
Kada je riječ o boljem i kvalitetnijem upravljanju, premijer je podsjetio da će 2026. biti uspostavljen Registar stanovništva, kojim će se osigurati kvalitetnije, preciznije i pravednije planiranje javnih politika.
Temeljem tih politika Vlada će moći donositi ciljane mjere koje će precizno pomoći onima kojima je potpora najnužnija. Uvodi se i temeljno vojno osposobljavanje u kontekstu potreba jačanja obrambenih sposobnosti. Trajat će dva mjeseca, uz financijsku naknadu od 1.100 eura. To je prilika da mladi steknu osnovna znanja i vještine za krizne situacije, obranu i civilnu zaštitu, naveo je predsjednik Vlade.
Od Nove godine Hrvatska će samostalno preuzeti zaštitu nacionalnog zračnog prostora koja će se 24 sata dnevno provoditi s našim višenamjenskim borbenim zrakoplovima Rafale, u potpunosti integriranim u NATO-ov sustav protuzračne i proturaketne obrane.
Unaprjeđujemo i upravljanje u poduzećima u državnom vlasništvu, kazao je predsjednik Vlade, nastavljamo digitalizaciju javne uprave, provodimo fiskalizaciju 2.0 i dalje moderniziramo porezni sustav.
Dovršavamo i projekte obnove, nastavio je, kao i Nacionalni plan oporavka i otpornosti. U tom je kontekstu kazao da danas tijekom dana očekujemo uplatu od milijardu i 68 milijuna eura. U predviđenom roku, dodao je, apsorbirat će se nešto više od 10 milijardi eura.
S današnjom uplatom, dodao je, Hrvatska će biti ukupno u plusu 19,4 milijarde eura u odnosu na sredstva koja je uplatila u europski proračun. Nastavit ćemo snažno borbu protiv korupcije, ulagati u pravosudnu infrastrukturu i jačati kapacitete pravosudnih institucija, kazao je.
Snažnije gospodarstvo i međunarodno pozicioniranje Hrvatske
Cilj u 2026. je i snažnije gospodarstvo, istaknuo je premijer, kada je riječ o konkurentnosti, produktivnosti i povećanju izvoza.
Članstvo u OECD-u zaokružit će naš međunarodni položaj, poručio je te dodao da je krajem siječnja predviđen posjet glavnog tajnika te organizacije Hrvatskoj koji će predstaviti drugo cjelovito izvješće o stanju hrvatskoga gospodarstva, koje je preduvjet za finalizaciju procesa pristupanja.
Uz to, dodao je, u 2026. Hrvatska će predsjedati Inicijativom triju mora i skupinom EU MED-9.
Naveo je da će se u 2026. voditi pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, a za sada su projekcije alokacije za Hrvatsku 16,8 milijardi eura, uz milijardu i 700 milijuna eura iz Modernizacijskog fonda te dodatne izvore. Ukupno će za Hrvatsku biti rezervirani 18,8 milijardi eura, prema prijedlogu kako sada izgleda.
Izdvojio je i revidiranje Nacionalne razvojne strategije, donošenje novog Zakona o obrtu te nove Industrijske strategije, ubrzanje svih procesa vezanih za energetsku i klimatsku tranziciju te jačanje hrvatske poljoprivrede za proizvodnju sigurne i zdrave hrane.
Nove porezne olakšice potaknut će veća ulaganja u sport, kulturu, znanost i humanitarne aktivnosti.
Najavio je i nastavak ulaganja u vrtiće i škole, podsjetivši na investicijski ciklus vrijedan čak 2,7 milijardi eura i poručivši kako od Mažuranića nije bilo takvih ulaganja hrvatski obrazovni sustav.
Istaknuo je i nastavak ulaganja u cestogradnju te rekao kako je posebno važno da se do kraja ovoga mandata Vlade riješi pitanje gužvi vezane uz Split. Najavio je da će početkom siječnja biti otvoreni radovi na dionici Dugi rat - Omiš.
Nastavit ćemo sa snažnom potporom Bosni i Hercegovini, jačanju Hrvata kao konstitutivnog naroda i truditi se da BiH ubrzano lovi korak u dinamici proširenja Europske unije.
Nastavit će se i snažna potpora Ukrajini radi postizanja mira, istaknuo je predsjednik Vlade.
Trudit ćemo se napraviti pozitivne iskorake i za važne društvene teme kao što su borba protiv nasilja i ovisnosti, jačanje skrbi o mentalnom zdravlju, osobito mladih, te odgovorno praćenje i primjena umjetne inteligencije, kazao je predsjednik Vlade.
„S iskustvom upravljanja u brojnim krizama, bavit ćemo se s onim što je najvažnije za naše građane, a to je stabilna, sigurna i razvijena Hrvatska, koja vodi računa o svim svojim građanima i koja se priprema za izazove u budućnosti“, poručio je predsjednik Vlade.
Obnova i revitalizacija Banovine
Zaželjevši i ovom prigodom svako dobro svim građanima u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana, izrazio je zadovoljstvo što je ove godine po prvi puta nakon potresa polnoćka služena u obnovljenoj Zagrebačkoj katedrali. Jučer je obilježena peta obljetnica petrinjskog potresa, a premijer Plenković u tom je kontekstu podsjetio da je do sada samo u obnovu Banovine uloženo milijardu i 770 milijuna eura, dok je u ukupan proces obnove uloženo 4,3 milijarde eura.
Završeno je 10 tisuća postupaka obnove, obnovljeno je 9.300 obiteljskih kuća, 392 višestambene zgrade i 450 zamjenskih obiteljskih kuća. Od 59 višestambenih zgrada koje se grade na Banovini, 45 ih je dovršeno, 12 je u tijeku i dvije će se započeti graditi, naveo je predsjednik Vlade.
Na snazi su i dalje mjere pomoći građanima, otpisi i naknada troškova električne energije, otpisi RTV pristojbe, oslobađanje od plaćanja cestarine na autocesti A11 Zagreb-Sisak te besplatan željeznički prijevoz.
Plan je da se do sredine 2027. izgrade sve zamjenske kuće, a da se cjelokupan proces obnove završi do 2030. godine.
Uz obnovu, naglasio je, u tijeku je i proces ukupne revitalizacije Sisačko-moslavačke županije, a što s prometnim povezivanjem, što s ogromnim sredstvima uloženim u infrastrukturu, javne objekte, kulturnu i sakralnu baštinu, ulaganjima u obrazovni i zdravstveni sustav napravljeni su ogromni iskoraci.
Uz to, dodao je, na gospodarskoj karti potpora Sisačko-moslavačka županija ima najbolji status.
Odluka Ustavnog suda otvara financijska i pitanja raspoloživosti asistenata
Od točaka s današnje sjednice Vlade, premijer Plenković izdvojio je Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj asistenciji, koja se donosi jer trenutačno Hrvatski sabor ne zasjeda pa Vlada, na temelju posebnog zakona i ovlasti, kompenzira tu činjenicu.
Tom će uredbom biti uređene samo one odredbe koje su ukinute odlukom Ustavnog suda i koje su prestale važiti 19. prosinca 2025., pojasnio je.
Pri tome je naglasio da uredba nije instrument za rješavanje svih pitanja koja su vezane za osobnu asistenciju i da će sva druga povezana pitanja biti rješavana u redovitom zakonodavnom postupku i u skladu s demokratskim procedurama koje podrazumijevaju i javno savjetovanje, radne skupine i dva čitanja u Hrvatskom saboru.
Donošenjem uredbe, djeca do 18 godina imat će pravo na uslugu osobne asistencije, a uslugu osobne asistencije moći će koristiti i korisnici usluge pomoći u kući, osobe s invaliditetom čiji roditelj ili drugi članovi obitelji ostvaruju pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, kao i svi korisnici čiji članovi obitelji imaju status njegovatelja na temelju drugih propisa, poput hrvatskih ratnih vojnih invalida.
Satnica usluge više nije ograničena, a maksimalan broj sati korištenja usluge povećan je na 24 sata dnevno.
Premijer Plenković je istaknuo da prije mandata ove Vlade pitanje osobne asistencije nije bilo zakonski regulirano, te podsjetio da je u 2016. godini bilo samo 409 rješenja o osobnoj asistenciji. Danas ih je više od 8 tisuća, a za što se izdvaja 60 milijuna eura.
Dodao je da odluka Ustavnog suda otvara i financijska pitanja s obzirom na to da se širi polje primjene ovih prava na veći broj korisnika. "U ovom trenutku ne možemo sa stopostotnom sigurnošću niti procijeniti koliko će to koštati državni proračun, ali to će biti značajna sredstva", naglasio je. Otvara se i pitanje realne raspoloživosti osobnih asistenata kojih će trebati biti puno više s obzirom na to da je usluga sada proširena na 24 sata i da će biti niz novih rješenja.
Premijer je također podsjetio da je u 2026. za socijalna prava osoba s invaliditetom predviđeno 1,5 milijarde eura, a na temelju ove odluke taj će se iznos morati povećati.
Jačanje hrvatskih obrambenih sposobnosti
Izdvojio je i Odluku o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu za 2025., kojom će se dodatno ojačati hrvatske obrambene sposobnosti.
Pojasnio je da će preraspodjelom biti osigurano 235,7 milijuna eura Ministarstvu obrane za nabavu samohodnih haubica CAESAR MK2 i borbenih tenkova Leopard 2A8 te 13,9 milijuna eura Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za doprinos NATO-ovom popisu prioritetnih zahtjeva za Ukrajinu.
Pritom je ukupan iznos državnog proračuna ostao nepromijenjen, naglasio je predsjednik Vlade.
Hrvatska će u 2025. tako za obranu izdvojiti 2,08 posto svog BDP-a, a za modernizaciju naših oružanih snaga ukupno 33,5 posto od toga iznosa, čime smo ispunili sve naše obaveze i kriterije kao članica NATO-a.
