Vlada je sa 183. sjednice u Hrvatski sabor uputila Prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, kojim se po prvi put uspostavlja jedinstven pravni okvir za upravljanje naftom, plinom, geotermalnim vodama, geološkim formacijama za skladištenje ugljikova dioksida i drugim energetskim georesursima.
Predstavljajući prijedlog zakona, ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da će novi propis objediniti dosad razdvojena zakonska rješenja te omogućiti učinkovitije upravljanje energetskim georesursima i povoljnije uvjete za ulaganja. Uz postojeći model ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije, zakon uvodi i tzv. royalty model, odnosno sustav plaćanja naknade prema količini pridobivenih ugljikovodika, čime će se za pojedine projekte moći primijeniti model koji je najpovoljniji za državu.
Prijedlogom se predviđa i aktivnija uloga države kroz sudjelovanje Agencije za ugljikovodike ili trgovačkih društava u državnom vlasništvu u pojedinim projektima.
Šušnjar je istaknuo da zakon donosi jasnije procedure, kraće rokove i bolju integraciju upravnih postupaka, što bi trebalo povećati pravnu sigurnost i predvidljivost za investitore. Poseban naglasak stavljen je na razvoj geotermalne energije radi poticanja ulaganja u projekte grijanja i proizvodnje energije, dok se uređuje i geološko skladištenje ugljikova dioksida u skladu s europskim propisima, čime se otvara mogućnost razvoja projekata hvatanja i skladištenja ugljika (CCS).
Zakonom se omogućuje i prenamjena postojećih bušotina za geotermalne projekte, skladištenje CO₂ i druge energetske namjene te paralelno ili sukcesivno korištenje istog prostora za različite energetske georesurse. Prema riječima ministra, cilj zakona je produljiti vijek eksploatacijskih polja, povećati iskorištenost domaćih energetskih resursa te ubrzati razvoj novih energetskih projekata uz smanjenje troškova i jednostavnije administrativne postupke.
Prijedlog zakona upućen je Hrvatskom saboru na raspravu i donošenje.
Na sjednici je donesena i Odluka o financiranju troškova prijevoza miješanog komunalnog otpada općinama i gradovima na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.
Radi se o jedinicama lokalne samouprave koje su izložene znatnom financijskom opterećenju uslijed povećanih količina miješanog komunalnog otpada te udaljenosti najbližih raspoloživih odlagališta izvan područja njihove županije, a sredstva u iznosu od dva milijuna eura za financiranje troškova prijevoza osiguravaju se do izgradnje centara za gospodarenje otpadom na njihovom području.
Financiranje se osigurava u 100-postotnom iznosu, a sveukupni iznos koji Fond za zaštitu okoliša dodjeljuje po županiji s kojima će potpisati ugovore ne smije prelaziti milijun eura.
Uslijed kontinuiranog opterećenja sustava gospodarenja otpadom, kojemu pridonose intenzivne turističke aktivnosti tijekom većeg dijela godine, količine nastalog otpada premašuju raspoložive kapacitete za njegovo zbrinjavanje, zbog čega neki gradovi i općine Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije moraju otpad prevoziti na zbrinjavanje na najbliže raspoloživo odlagalište izvan područja svoje županije.
Ministarstvu unutarnjih poslova odobreno je, bez naknadne, na privremeno korištenje 355 uredskih, stambeno-uredskih, stambenih i sanitarnih kontejnera, kao i 1600 poljskih kreveta, 3600 deka te po 4000 jastuka, jastučnica i plahti iz strateških robnih zaliha za potrebe uspostave privremenog centra za granične procedure provođenja postupaka kontrole nezakonitih kretanja te registracije stranih državljana.
Proglašen Posebni rezervat "Poljana"
Vlada je Uredbom proglasila Posebni rezervat "Poljana", koji se nalazi na jugozapadnim obroncima Papuka s najvišom kotom Poljana na 530 metara nadmorske visine unutar Požeško-slavonske županije.
"Riječ je o vrijednoj inicijativi Ustanove koja upravlja zaštićenim prirodnim područjima Požeško-slavonske županije na temelju koje je Ministarstvo izradilo stručnu podlogu koja je pokazala da je potrebno zaštititi ovo vrijedno šumsko područje, područje pod bogatom šumskom vegetacijom, te proglasiti kategoriju zaštite posebni rezervat", istaknula je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
Područje Posebnog rezervata predstavlja iznimno vrijedno prirodno stanište s visokim stupnjem očuvanosti krajobraza i bioraznolikosti, a od ukupne površine od 234,91 hektara, čak 92 posto pokrivaju starije šumske zajednice.
Dana je suglasnost Javnoj ustanovi Park prirode Vransko jezero za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za provođenje projekta "Obnova i očuvanje voda i vezanih ciljnih staništa i vrsta ekološke mreže Vranskog jezera i Ravnih kotara" u visini od 1.967.340 eura bez PDV-a. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2,35 milijuna eura bez PDV-a te stopa sufinanciranja iznosi gotovo 85 posto. Preostale troškove financirat će JU PP Vransko jezero i Hrvatske vode.
Vlada je donijela i Odluku o provedbi mjere "Projekti ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama u trećim zemljama" kojom se Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije zadužuje da u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost doprinese prilagodbi klimatskim promjenama i zaštiti okoliša, ekosustava i bioraznolikosti u BiH u vrijednosti od pet milijuna eura. Sredstva su osigurana iz prihoda dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj.
Povećanje sredstava HŽ Putničkom prijevozu
Na sjednici je donesena i Odluka o četvrtom dodatku Nacionalnom planu oporavka i otpornosti koji uključuje, naveo je ministar financija Tomislav Ćorić, preraspodjelu oslobođenih sredstava s projekta punionica na vodik i za električna vozila za uključivanje Republike Hrvatske u europsku inicijativu AI Factories (AI tvornice) radi razvoja umjetne inteligencije i naprednih digitalnih tehnologija u Europi. "Vlada na ovaj način osigurava da se raspoloživa sredstva usmjerene u aktivnosti kojima se najbolje može ostvariti najveća dodana vrijednost za Republiku Hrvatsku", dodao je Ćorić.
Vlada je izmijenila Odluku o ranije sklopljenom ugovoru s društvom HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za razdoblje 2019.-2028., kojom se povećavaju sredstva za usluge javnog željezničkog prijevoza, budući da izvorno planirana sredstva, pojašnjeno je, nisu dostatna. Ukupni iznos predviđen odlukom iz 2018. godine iznosio je 613,2 milijuna eura te je u cijelosti iskorišten.
Prema novim projekcijama, ukupni iznos povećava se na 1,1 milijardi eura, odnosno za preostalo razdoblje 2026.-2028. osigurava se još 509,2 milijuna eura.
Doprinos Ukrajini 20 milijuna eura
Donesena je i Odluka o doprinosu Republike Hrvatske Popisu prioritetnih zahtjeva za Ukrajinu Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora u iznosu od 20 milijuna eura, a Vlada je upoznata s Memorandumom o suradnji u području prevencije i suzbijanja terorizma s BiH te pismom namjere o jačanju bilateralne obrambene suradnje sa Slovačkom Republikom.
Vlada je prihvatila i Izvješće o radu probacijske službe za 2025. godinu, tijekom koje je služba radila na izvršavanju 6630 predmeta, a za rad je utrošeno 706.000 eura. "Osobe koje su bile uključene u probaciju odradile su ukupno više od 321.000 sati rada za opće dobro, a bilo je zaposleno 104 službenika", naveo je ministar pravosuđa Damir Habijan.
Prihvaćeno je i Izvješće o radu Agencije za osiguranje radničkih tražbina za prošlu godinu, u kojoj je Agencija isplatila 816 radnika kod 61 stečajnog dužnika te 750 radnika na zahtjev 26 blokiranih poslodavaca, kao i 4,1 milijuna eura pomoći djeci čiji obveznik uzdržavanja ne izvršava svoju obvezu.
U proračun ide 60 posto dobiti državnih poduzeća ostvarene u 2025. godini
Donesena je i Odluka o visini, načinu i rokovima uplate sredstava pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske u državni proračun za 2026. godinu, prema kojoj će pravne osobe na koje se ta odluka odnosi u proračun uplaćivati 60 posto dobiti nakon oporezivanja za 2025. godinu.
Vladina procjena ukupne uplate 22 poduzeća na koja se odluka odnosi iznosi oko 200 milijuna eura. Od Odluke su prema riječima ministra Tomislava Ćorića, izuzete Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste, koje dobit koriste za izgradnju i održavanje autocesta, odnosno državnih cesta kojima upravljaju.
Izuzete su i zračne luke Osijek i Rijeka koje su ostvarile dobit nakon oporezivanja, ali će se ona upotrijebiti za pokriće gubitaka iz ranijih razdoblja.Pravne osobe koje su u 2025. godinu iskazale gubitak su Croatia Airlines, HŽ Cargo i zračna luka Pula, a Hrvatska pošta izuzeta je od primjene odluke na temelju prijedloga nadležnog ministarstva i na osnovu podataka iz planova poslovanja te provedene analize ministarstva financija, rekao je Ćorić.
Također, agencija Alan uplatit će u državni proračun 60 posto umjesto 100 posto sredstava s osnove dobiti nakon oporezivanja, dok će preostalih 40 posto biti uloženo u proizvodne i razvojne projekte agencije.
Hrvatska lutrija uplatit će u proračun za 2026. godinu svu dobit nakon oporezivanja.
Pravne osobe na koje se odluka odnosi su: ACI, Agencija ALAN, Agencija za komercijalnu djelatnost, Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, Državne nekretnine, HEP, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Hrvatska Lutrija, Hrvatska poštanska banka, Hrvatske šume, Hrvatski operator tržišta energije, HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz, Ina, Janaf, Narodne novine, Odašiljači i veze, Plovput, te zračne luke Dubrovnik, Split, Zadar, Zemunik Donji i Velika Gorica.
Skrb o nacionalnim manjinama
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek predstavila je tri prijedloga za prihvaćanje pokroviteljstva, koja su, kako je rekla, vezana uz programe koji promiču naše nacionalne manjine i raznolikost njihovih izričaja.
Prvo pokroviteljstvo prihvaćeno je nad manifestacijom Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina, koja će se održati 17. listopada 2026. u Zagrebu u Koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski“. Ona stavlja u fokus sve naše nacionalne manjine, rekla je ministrica, a ove godine za zemlju-partnera izabrana je Mađarska.
Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad proslavom makedonskog nacionalnog praznika „ILINDEN 1903.-2026.“, za koju je Obuljen Koržinek istaknula da je tradicionalna manifestacija koja okuplja pripadnike makedonske nacionalne manjine iz cijele Republike Hrvatske.
Treće prihvaćeno pokroviteljstvo je nad „Lipovljanskim susretima“, koji predstavljaju jednu od najznačajnijih manifestacija nacionalnih manjina, s tradicijom od 1974. godine. Posljednjih godina manifestacija je dobila i međunarodni karakter putem zemlje partnera, a ove godine je potvrđeno partnerstvo s Ukrajinom.
Izvor: Hina/Vlada
Radi se o jedinicama lokalne samouprave koje su izložene znatnom financijskom opterećenju uslijed povećanih količina miješanog komunalnog otpada te udaljenosti najbližih raspoloživih odlagališta izvan područja njihove županije, a sredstva u iznosu od dva milijuna eura za financiranje troškova prijevoza osiguravaju se do izgradnje centara za gospodarenje otpadom na njihovom području.
Financiranje se osigurava u 100-postotnom iznosu, a sveukupni iznos koji Fond za zaštitu okoliša dodjeljuje po županiji s kojima će potpisati ugovore ne smije prelaziti milijun eura.
Uslijed kontinuiranog opterećenja sustava gospodarenja otpadom, kojemu pridonose intenzivne turističke aktivnosti tijekom većeg dijela godine, količine nastalog otpada premašuju raspoložive kapacitete za njegovo zbrinjavanje, zbog čega neki gradovi i općine Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije moraju otpad prevoziti na zbrinjavanje na najbliže raspoloživo odlagalište izvan područja svoje županije.
Ministarstvu unutarnjih poslova odobreno je, bez naknadne, na privremeno korištenje 355 uredskih, stambeno-uredskih, stambenih i sanitarnih kontejnera, kao i 1600 poljskih kreveta, 3600 deka te po 4000 jastuka, jastučnica i plahti iz strateških robnih zaliha za potrebe uspostave privremenog centra za granične procedure provođenja postupaka kontrole nezakonitih kretanja te registracije stranih državljana.
Proglašen Posebni rezervat "Poljana"
Vlada je Uredbom proglasila Posebni rezervat "Poljana", koji se nalazi na jugozapadnim obroncima Papuka s najvišom kotom Poljana na 530 metara nadmorske visine unutar Požeško-slavonske županije.
"Riječ je o vrijednoj inicijativi Ustanove koja upravlja zaštićenim prirodnim područjima Požeško-slavonske županije na temelju koje je Ministarstvo izradilo stručnu podlogu koja je pokazala da je potrebno zaštititi ovo vrijedno šumsko područje, područje pod bogatom šumskom vegetacijom, te proglasiti kategoriju zaštite posebni rezervat", istaknula je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
Područje Posebnog rezervata predstavlja iznimno vrijedno prirodno stanište s visokim stupnjem očuvanosti krajobraza i bioraznolikosti, a od ukupne površine od 234,91 hektara, čak 92 posto pokrivaju starije šumske zajednice.
Dana je suglasnost Javnoj ustanovi Park prirode Vransko jezero za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za provođenje projekta "Obnova i očuvanje voda i vezanih ciljnih staništa i vrsta ekološke mreže Vranskog jezera i Ravnih kotara" u visini od 1.967.340 eura bez PDV-a. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2,35 milijuna eura bez PDV-a te stopa sufinanciranja iznosi gotovo 85 posto. Preostale troškove financirat će JU PP Vransko jezero i Hrvatske vode.
Vlada je donijela i Odluku o provedbi mjere "Projekti ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama u trećim zemljama" kojom se Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije zadužuje da u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost doprinese prilagodbi klimatskim promjenama i zaštiti okoliša, ekosustava i bioraznolikosti u BiH u vrijednosti od pet milijuna eura. Sredstva su osigurana iz prihoda dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj.
Povećanje sredstava HŽ Putničkom prijevozu
Na sjednici je donesena i Odluka o četvrtom dodatku Nacionalnom planu oporavka i otpornosti koji uključuje, naveo je ministar financija Tomislav Ćorić, preraspodjelu oslobođenih sredstava s projekta punionica na vodik i za električna vozila za uključivanje Republike Hrvatske u europsku inicijativu AI Factories (AI tvornice) radi razvoja umjetne inteligencije i naprednih digitalnih tehnologija u Europi. "Vlada na ovaj način osigurava da se raspoloživa sredstva usmjerene u aktivnosti kojima se najbolje može ostvariti najveća dodana vrijednost za Republiku Hrvatsku", dodao je Ćorić.
Vlada je izmijenila Odluku o ranije sklopljenom ugovoru s društvom HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za razdoblje 2019.-2028., kojom se povećavaju sredstva za usluge javnog željezničkog prijevoza, budući da izvorno planirana sredstva, pojašnjeno je, nisu dostatna. Ukupni iznos predviđen odlukom iz 2018. godine iznosio je 613,2 milijuna eura te je u cijelosti iskorišten.
Prema novim projekcijama, ukupni iznos povećava se na 1,1 milijardi eura, odnosno za preostalo razdoblje 2026.-2028. osigurava se još 509,2 milijuna eura.
Doprinos Ukrajini 20 milijuna eura
Donesena je i Odluka o doprinosu Republike Hrvatske Popisu prioritetnih zahtjeva za Ukrajinu Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora u iznosu od 20 milijuna eura, a Vlada je upoznata s Memorandumom o suradnji u području prevencije i suzbijanja terorizma s BiH te pismom namjere o jačanju bilateralne obrambene suradnje sa Slovačkom Republikom.
Vlada je prihvatila i Izvješće o radu probacijske službe za 2025. godinu, tijekom koje je služba radila na izvršavanju 6630 predmeta, a za rad je utrošeno 706.000 eura. "Osobe koje su bile uključene u probaciju odradile su ukupno više od 321.000 sati rada za opće dobro, a bilo je zaposleno 104 službenika", naveo je ministar pravosuđa Damir Habijan.
Prihvaćeno je i Izvješće o radu Agencije za osiguranje radničkih tražbina za prošlu godinu, u kojoj je Agencija isplatila 816 radnika kod 61 stečajnog dužnika te 750 radnika na zahtjev 26 blokiranih poslodavaca, kao i 4,1 milijuna eura pomoći djeci čiji obveznik uzdržavanja ne izvršava svoju obvezu.
U proračun ide 60 posto dobiti državnih poduzeća ostvarene u 2025. godini
Donesena je i Odluka o visini, načinu i rokovima uplate sredstava pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske u državni proračun za 2026. godinu, prema kojoj će pravne osobe na koje se ta odluka odnosi u proračun uplaćivati 60 posto dobiti nakon oporezivanja za 2025. godinu.
Vladina procjena ukupne uplate 22 poduzeća na koja se odluka odnosi iznosi oko 200 milijuna eura. Od Odluke su prema riječima ministra Tomislava Ćorića, izuzete Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste, koje dobit koriste za izgradnju i održavanje autocesta, odnosno državnih cesta kojima upravljaju.
Izuzete su i zračne luke Osijek i Rijeka koje su ostvarile dobit nakon oporezivanja, ali će se ona upotrijebiti za pokriće gubitaka iz ranijih razdoblja.Pravne osobe koje su u 2025. godinu iskazale gubitak su Croatia Airlines, HŽ Cargo i zračna luka Pula, a Hrvatska pošta izuzeta je od primjene odluke na temelju prijedloga nadležnog ministarstva i na osnovu podataka iz planova poslovanja te provedene analize ministarstva financija, rekao je Ćorić.
Također, agencija Alan uplatit će u državni proračun 60 posto umjesto 100 posto sredstava s osnove dobiti nakon oporezivanja, dok će preostalih 40 posto biti uloženo u proizvodne i razvojne projekte agencije.
Hrvatska lutrija uplatit će u proračun za 2026. godinu svu dobit nakon oporezivanja.
Pravne osobe na koje se odluka odnosi su: ACI, Agencija ALAN, Agencija za komercijalnu djelatnost, Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, Državne nekretnine, HEP, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Hrvatska Lutrija, Hrvatska poštanska banka, Hrvatske šume, Hrvatski operator tržišta energije, HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz, Ina, Janaf, Narodne novine, Odašiljači i veze, Plovput, te zračne luke Dubrovnik, Split, Zadar, Zemunik Donji i Velika Gorica.
Skrb o nacionalnim manjinama
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek predstavila je tri prijedloga za prihvaćanje pokroviteljstva, koja su, kako je rekla, vezana uz programe koji promiču naše nacionalne manjine i raznolikost njihovih izričaja.
Prvo pokroviteljstvo prihvaćeno je nad manifestacijom Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina, koja će se održati 17. listopada 2026. u Zagrebu u Koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski“. Ona stavlja u fokus sve naše nacionalne manjine, rekla je ministrica, a ove godine za zemlju-partnera izabrana je Mađarska.
Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad proslavom makedonskog nacionalnog praznika „ILINDEN 1903.-2026.“, za koju je Obuljen Koržinek istaknula da je tradicionalna manifestacija koja okuplja pripadnike makedonske nacionalne manjine iz cijele Republike Hrvatske.
Treće prihvaćeno pokroviteljstvo je nad „Lipovljanskim susretima“, koji predstavljaju jednu od najznačajnijih manifestacija nacionalnih manjina, s tradicijom od 1974. godine. Posljednjih godina manifestacija je dobila i međunarodni karakter putem zemlje partnera, a ove godine je potvrđeno partnerstvo s Ukrajinom.
Izvor: Hina/Vlada
