Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je 5. rujna na 52. izdanju međunarodnog foruma u talijanskom Cernobbiu, na kojem su glavne teme bile aktualni europski i globalni izazovi, sigurnost, energija, migracije i budućnost Europske unije.
Plenković je sudjelovao na panelima „Europa u svijetu“ i „Širi Mediteran“, gdje je zajedno s albanskim premijerom Edijem Ramom i predsjedavajućim Savjetodavnog vijeća Europske investicijske banke Paolom Gentilonijem govorio o budućnosti Sredozemlja, proširenju Europske unije, obrani te pregovorima o novom Višegodišnjem financijskom okviru.
Migracije snažno promijenile europsku politiku
Govoreći o migracijama, Plenković je podsjetio da je migracijska kriza 2015. i 2016. godine ostavila duboke političke posljedice na Europsku uniju. Prema njegovim riječima, teško je pronaći događaj nakon pada Berlinskog zida koji je toliko snažno utjecao na raspoloženje građana i birača, političke stranke i pojavu novih političkih pokreta.
Kao primjer promjena u političkom raspoloženju naveo je Njemačku i rezultate anketa uoči izbora u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt, gdje je AfD prema tadašnjim anketama imao više od 42 posto potpore. Takav rezultat, istaknuo je, prije 2016. godine bio bi gotovo nezamisliv.
Hrvatska snažno štiti vanjsku granicu EU-a
Plenković je posebno govorio o borbi protiv ilegalnih migracija. Podsjetio je da Hrvatska trenutačno predsjeda neformalnom skupinom MED9, koju, uz Hrvatsku, čine Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska. Osvrnuo se i na nedavne migracijske pritiske na vanjskim granicama Europske unije, naglasivši kako je potrebno pronaći učinkovita zajednička rješenja i spriječiti nezakonite migracije.Kao primjer naveo je Hrvatsku, istaknuvši da je broj ilegalnih prelazaka granice značajno smanjen. Dodao je da oko 7000 policajaca svakodnevno sudjeluje u zaštiti hrvatske granice duge oko 1300 kilometara, uz sve veće korištenje suvremene tehnologije i ulaganja u nadzor granice.
Energija postaje jedno od ključnih pitanja
Među najvećim izazovima za Mediteran i Europu Plenković je izdvojio i energetsku sigurnost. Upozorio je da rast cijena nafte i plina, kao i mogući poremećaji pomorskih pravaca, mogu snažno utjecati na gospodarski rast, inflaciju i sigurnost opskrbe energentima. Europa, naglasio je, i dalje u velikoj mjeri ovisi o fosilnim gorivima, zbog čega su energetska tranzicija, diverzifikacija dobavnih pravaca, razvoj infrastrukture i bolja međusobna povezanost među državama ključni zadaci za budućnost. U tom je kontekstu istaknuo strateški položaj Hrvatske. „Hrvatska predstavlja mediteranska vrata za srednju Europu“, rekao je Plenković govoreći o ulozi Hrvatske u opskrbi plinom i naftom. Pritom je podsjetio na velika ulaganja u LNG terminal na Krku i razvoj plinske infrastrukture tijekom njegova mandata.
Proširenje EU-a uz jednake kriterije za sve
Jedna od tema razgovora bila je i budućnost proširenja Europske unije. Plenković je ocijenio da se europsko raspoloženje prema proširenju promijenilo nakon nove ruske agresije na Ukrajinu, što je dodatno ubrzalo europski put Ukrajine, Moldove i Gruzije.Iako smatra važnim geopolitički aspekt proširenja, naglasio je da temelj mora ostati načelo individualnih zasluga. „Smatram da bi svi trebali imati isti tretman i ispuniti kriterije“, poručio je. Posebno je istaknuo važnost poštivanja temeljnih europskih vrijednosti. Kao primjer nespojivosti s tim vrijednostima naveo je veličanje osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji. „Netko tko odaje državne počasti osuđenom ratnom zločincu ne razumije što je Europska unija, ne dijeli iste vrijednosti demokracije, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava, a kamoli solidarnosti s njima“, kazao je Plenković.
Podsjetio je i da Mladić nikada nije odgovarao za zločine počinjene u Hrvatskoj.
Hrvatska nastavlja podržavati Ukrajinu
Govoreći o ratu u Ukrajini, Plenković je ponovno istaknuo snažnu hrvatsku potporu Ukrajini. Pritom je naglasio da Hrvatska, kao država koja je i sama prošla kroz iskustvo agresije, posebno dobro razumije situaciju ukrajinskog naroda.
„Ne mislim da bismo ikada trebali prestati pružati našu podršku prijateljima jer ona im je zaista potrebna“, poručio je.
Demografija među ključnim europskim izazovima
Plenković se osvrnuo i na demografska kretanja u Europi, upozorivši na istodobno smanjivanje broja stanovnika i rast migracija.
Zbog toga, istaknuo je, demografskoj revitalizaciji treba pristupiti ozbiljno i dugoročno. Demografska politika, prema njegovim riječima, zauzima važno mjesto i u politikama hrvatske Vlade.
Govoreći o budućnosti europskog gospodarstva, naglasio je kako demografska revitalizacija može pridonijeti dugoročnom gospodarskom rastu i konkurentnosti Europske unije.
Ujedno je istaknuo da se u novom europskom financijskom okviru sve veća pozornost posvećuje i ulaganjima u obranu, što će, uz energetsku i gospodarsku sigurnost, biti jedno od ključnih pitanja buduće Europe.
