Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na komemoraciji povodom 30. obljetnice stradanja civila i branitelja Kijeva u Domovinskom ratu, koja je održana kod središnjeg križa „Raspeti kijevski Krist“ ispred crkve Sv. Mihovila u Kijevu.
Obljetnica stradanja Kijeva, prvog mjesta u Hrvatskoj koje je napala tzv. JNA i tijekom koje je prvi puta upotrijebljena avijacija i sredstva zabranjena međunarodnim konvencijama, započelo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća poginulim hrvatskim braniteljima i civilima kod centralnog križa. Nakon polaganja vijenaca uslijedila je komemoracija na kojoj je predsjednik Milanović rekao kako je trideset godina u životu jedne nacije malo, ali da niti jedna nacija u Europi nije prošla ono što je prošla naša, hrvatska nacija.
„Ovdje na ovim prostorima nastajala je i korijene hvatala rana hrvatska srednjevjekovna država, ona o kojoj govori hrvatski Ustav, rijetki povijesni izvori, predaja, ali uglavnom istina. Tu je naš identitet, tu su naši korijeni, to je kamen, to je narod koji se u ratu napatio silno, koje danas ne gledam kao žrtve, niti kao na one koji preživljavaju i kojima treba milostinja, nego na one koji su pobjednici, koji su uzvišeni, praštaju i milosrdni su“, poručio je predsjednik Milanović.
U tom smislu, dodao je kako je u korijenima europske civilizacije praštanje, pomirba i novi početak. „Koliko puta ste počinjali iz početka? Koliko puta je građena ova crkva? Koliko puta se Europa urušavala i ponovno dizala?“, rekao je predsjednik Milanović istaknuvši da u pomirbi i praštanju mora biti uzajamnosti, a ne oholost i silništvo. „Ovdje su ginuli naši hrabri vojnici, ali ovdje su ubijani i nemoćni civili, na kućnom pragu, bez puške u rukama, bez ikoga da ih zaštiti naivno vjerujući da su ovdje zaštićeni, što od UNPROFOR-a, što od elementarnog ljudskog milosrđa svojih susjeda“, rekao je dodavši kako je naša obveza i dužnost da se osim njih sjetimo i drugih žrtava. „Ali očekujemo uzajamnost. Kao čovjeka bi me radovalo da i ta druga strana uzvrati na takav način. Samo tako opstaje europska civilizacija, susjedstvo i zajedništvo. Mi smo kultura, mi smo društvo ljudi koji imaju zajedničku prošlost, svijest o toj prošlosti, neke zablude, možda i neke mitove, vjeru u novi početak“, poručio je predsjednik Milanović.
Istaknuo je da, premda puno manje nego prije trideset godina, u Kijevu ima dovoljno stanovnika da izgrade uvjete za dobar život. „Danas vas 500, vaš mladi načelnik i vaša mlada ekipa imate šansu, ako vas poslušaju, biti sjedište Parka prirode Dinare. Sve ste rekli, koliko ste energije, ideje i novaca u to uložili dok su drugi gledali. Sama činjenica da mi danas, dan-dva prije donošenja odluke o tome još licitiramo, nije dobra. Kijevo je još odavno trebalo znati na čemu je, ovo je jako važna stvar“, istaknuo je predsjednik Milanović dodavši da je dolazak sjedišta Parka prirode Kijevo prilika za ozbiljan gospodarski uzlet.
„Opraštanje, pomirba, suživot, zajednički život, poštovanje, pravo na novi početak i pravo na novi ekonomski početak za Kijevo. Živio dolazak sjedišta Parka prirode u Kijevo! To je vaša šansa, to je posao, to nije preživljavanje, to je mogućnost prave zarade. Do toga dijeli vas samo malo ljudske i političke pažnje, i jedna odluka“, zaključio je svoje obraćanje predsjednik Milanović u Kijevu.
Uoči obilježavanja obljetnice stradanja Kijeva, predsjednik Milanović u naselju Ćulumi položio je vijenac i zapalio svijeću kod spomen-obilježja poginulom hrvatskom branitelju Frani Juriću Arambašiću, prvoj žrtvi obrane Kijeva. Uz predsjednika Milanovića bili su pročelnik Kabineta Predsjednika Republike Bartol Šimunić i posebni savjetnik Predsjednika Republike za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković.
