Trendovi su jasni: sve više žena i ljudi starije dobi upada u zonu siromaštva

Ante Gavranović Ante Gavranović

U hrvatskom društvu postoje velike i neopravdane socijalne razlike. Nepotrebno je posebno isticati u kojoj mjeri neopravdano velike socijalne razlike pogađaju najosjetljivije dijelove društva, konkretno umirovljenika i sve starije osobe. U uvjetima dugoročne krize siromaštvo i socijalna isključenost više se ne mogu smatrati problemom koji se odnosi samo na pojedine dijelove društva, već je ono prijetnja svim slojevima društva i svim generacijama.  Upravo to nas sve zajedno obvezuje na drukčiji pristup i drukčije poimanje društvene i političke odgovornosti za nastalo sadašnje i buduće stanje.

Razlike se, nažalost, stalno produbljuju.  Činjenica je da tome pridonosi i neprimjeren sustav usklađivanja mirovina. Obveza je države i društva u cjelini propitati uzroke takvim kretanjima i osigurati uvjete da se stanje izmijeni na bolje.Upravo je ovih dana objavljen podatak o najnovijoj službenoj liniji siromaštva:  u Hrvatskoj on iznosi - 2.927 kuna!  Činjenica je da je 65 posto svih mirovina niže od te granice bijede, što znači da se dvije trećine umirovljenika nalaze u zoni siromaštva. Dodajmo tome porazan podatak da prosječna mirovina iznosi čak  345 kuna manje od linije siromaštva!  Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći (prvi put) iznosi ispod 36 posto, što nas svrstava na posljednje mjesto među svim zemljama EU-a. Nad tim se moramo zamisliti!

  • Tko su najugroženiji?

Dok najveću stopu izloženosti siromaštvu u Europskoj uniji imaju djeca, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja članica u kojoj su najugroženije starije osobe, i to osobito žene. Razlog tomu je visina mirovina, koja predstavlja glavni izvor dohotka za umirovljenike. Dovoljno je reći da udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Hrvatskoj iznosi ispod 36 posto, te je nakon Irske najnepovoljniji u Uniji.

U Europskoj uniji je godine 2019. 22.5 posto djece mlađe od 18 godina bilo izloženo riziku bijede, dok je siromaštvo prijetnja tek za 18 posto starijih od 65 godina. Takav europski trend i prosjek ne vrijedi za Hrvatsku.

U listopadu 2020. godine Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je svoje izvješće „Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2019. godini”. U medijima je glavna vijest bila je da je posljednjih godina stopa rizika od siromaštva u neprekidnom padu. I dok je to istina gledajući cjelokupnu populaciju, podaci koje se odnose samo na starije od 65 godina, pričaju potpuno drukčiju priču. Naime, 2014. godine stopa rizika od siromaštva za tu populaciju iznosila je 23,1 posto, 2018. iznosila je 28,1 posto, da bi 2019. porasla na 30,1 posto. Gledajući po spolu, 24,9 posto muškaraca i 33,6 posto žena starijih od 65 potonuli su u siromaštvo. Trendovi su jasni: siromaštvo u Hrvatskoj je sve više ženskog spola i starije dobi. Gledajući samo umirovljeničku populaciju, stopa rizika od siromaštva 2014. godine iznosila je 18,9 posto, 2018. godine 24,6 posto, a za 2019. je narasla na 26,1 posto.

 

Izvor: DZS

Stopa rizika od siromaštva starijih osoba porasla je s 28 na 30 posto. To je 20-ak tisuća novih siromašnih umirovljenika, a još je alarmantniji podatak za osobe koje žive same, jer je njih 50 posto u riziku od siromaštva. Tih 50 posto osoba starijih od 65 godina koje žive same su velikom većinom žene, koje imaju duži životni vijek, te su nakon smrti partnera ostavljene da preživljavaju sa svojom mirovinom, ili mizernom obiteljskom mirovinom, prema kojoj dobivaju 70 posto partnerove mirovine. Zbog toga Sindikat umirovljenika I Matica umirovljenika već godinama upozoravaju i zahtijevaju promjenu modela obiteljskih mirovina. Ova Vlada je pristala da se osnuje Radna skupina za preispitivanje modela obiteljskih mirovina. 

Vlada zaista želi unaprijediti sustav socijalne skrbi, pa je u pripremi novi zakon kojim bi se povećala visina i obuhvat korištenja socijalnih naknada te dostupnost socijalnih usluga, a Vlada je osigurala i dodatna sredstva za korisnike zajamčene minimalne naknade. Iako se na prvu čini da je riječ o pomaku, jer su se našla dodatna sredstva za najsiromašnije, riječ je zapravo o saniranju požara, buktinje siromaštva starijih koja je sve veća. Umjesto širenja socijalne pomoći, treba pronaći način kako povećati mirovine pa će se time i smanjiti broj socijalnih slučajeva.

 

Izvor: DZS

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj  vrlo jasno  prepoznaje skupine unutar opće populacije koje su i dalje ranjive prema siromaštvu, socijalnoj isključenosti, raznim oblicima nedostataka materijalnih sredstava i posljedično diskriminaciji. To su: starije osobe, samačka kućanstva, obitelji s jednim roditeljem, obitelji s više od jednog djeteta, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, osobe s nižom razinom školovanja, osobe s invaliditetom, veterani domovinskog rata i ratni stradalnici i njihove obitelji, povratnici i raseljene osobe, te etničke manjine (uglavnom Romi i Srbi). Važno je naglasiti da siromaštvo u Hrvatskoj također ima i teritorijalnu dimenziju. Najveća prostorna koncentracija faktora koji utječu na udio ljudi koji su u riziku od siromaštva može se naći u malim gradovima i naseljima na istoku i jugoistoku zemlje, uglavnom uz granicu s Bosnom i Hercegovinom (BiH) i Srbijom, područjima koja su najviše bila zahvaćena Domovinskim ratom 1990-tih, kao i ruralnim  područjima.

Samo malo pomnija analiza ciljeva iz navedene Strategije ukazala bi, međutim, na brojne manjkavosti u njenoj provedbi. Ukratko, osnovne postavke velikim dijelom nisu ostvarene, jer se zona siromaštva i dalje proširuje, napose u redovima umirovljenika.

 Hoće li izračun stope siromaštva za 2020. još bolnije ukazati na izrazito nepovoljan položaj, prvenstveno umirovljenika i žena, saznat ćemo ovih dana, nakon objave Državnog zavoda za statistiku. Ostaje za razmišljanje ipak nepobitna činjenica da bauk siromaštva ozbiljno kruži Hrvatskom.

 

 

 

Kestenijada

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.