Izložba Židovi i Zagreb bit će otvorena u četvrtak, 11. travnja, u 19 sati, u varaždinskoj sinagogi

Izložba Židovi i Zagreb bit će otvorena u četvrtak, 11. travnja, u 19 sati, u varaždinskoj sinagogi

Izložba Židovi i Zagreb bit će otvorena u četvrtak 11. travnja, u 19 sati u varaždinskoj sinagogi.Ognjen Krauss,predsjednik Židovske općine Zagreb u predgovoru kataloga ističe da izložba govorio o ulozi Židova u stvaranju modernog Zagreba kao i o tome što su Židovi bili Zagrebu i što je Zagreb bio Židovima, ali i o stradanjima u Drugom svjetskom ratu.

Izložba Židovi i Zagreb predstavlja predstavlja povijest Židova u Zagrebu od osnutka Izraelitske bogoštovne općine 1806. i razdoblja modernizacije do 1941. godine, kad počinje vrijeme patnje i stradanja, doba Holokausta. Na 56 panoa, u 26 tematskih cjelina s 415 slikovnih priloga prikazan je udio Židova na svim područjima: u privredi i industriji, trgovini i bankarstvu, znanosti i medicini, sportu, izdavaštvu i publicistici, kulturi i filozofiji, arhitekturi i umjetnosti. Ukratko, izložba upućuje na ulogu Židova u nastanku modernog Zagreba kao i modernog društva. No predstavlja i sadašnjost – život Židovske općine Zagreb, njezine tradicionalne, ali i javne aktivnosti, uglavnom na području kulture i umjetnosti, napokon malu galeriju ličnosti koje su svojim radom zadužile Zagreb i ubilježile se u povijest zagrebačkih Židova. Za izložbu su korištene uglavnom povijesne fotografije, ostaci ostataka velike rasute i nesistematizirane dokumentacije koja je s vremenom, od svojeg nastanka do danas, pomalo nestajala. No i to što je prikazano, predstavlja izbor kojim se naglašava ono što je važno i najvažnije.

Tekstovi su na hrvatskom i engleskom jeziku. Izložba se održava u dijelom obnovljenoj sinagogi u Varaždinu kojoj je predstoji rekonstrukcija i uređenje interijera u funkciji javnih, poglavito kulturnih priredbi. Prostorna koncepcija i likovni postav povjereni su arhitektici prof. Heleni Paver Njirić, projektantici uređenja interijera. Organizatori su izložbe Židovi i Zagreb Židovska općina Zagreb i Predstavnik židovske nacionalne manjine Grada Zagreba. Izložba je realizirana potporom Ministarstva kulture RH. Koordinator Saša Cvetković; autorica, povjesničarka umjetnosti dr. sc. Snješka Knežević; likovni postav arhitekt mr. sc. Mario Beusan; grafičko oblikovanje i priprema za tisak Srećko Škrinjarić. Izbor dokumentarnih filmova autorica Mira Wolf, redateljica i voditeljica Židovskog muzeja u Zagrebu.

 Izložba traje do 25. travnja Što su Židovi bili Zagrebu – što je Zagreb bio Židovima? To je esencijalno pitanje koje se postavlja uvijek kad razmišljamo o sebi. Esencijalno zato, što porijeklo i identitet vučemo iz dva korijena: pripadnosti židovskom europskom korpusu i zagrebačkoj sredini, odnosno hrvatskom društvu. Bezbrojni znameni židovske prisutnosti u međuratnom i još ranijem razdoblju snažno su bili ubilježeni u zagrebačku urbanu i pojedinačnu memoriju. Njihov se sjaj ugasio i tek pokoji još zatitra kao iskra iz tame. A zajedno s njima ugasilo se i sjećanje na kozmopolitsku, velegradsku i europsku atmosferu Zagreba te epohe, koju obilježavamo i kao „zlatno doba” povijesti zagrebačkih Židova. Što su Židovi bili Zagrebu – što je Zagreb bio Židovima? Iz židovskog gledišta lakše je odgovoriti na drugi dio pitanja. Zagreb im je u određenoj povijesnoj i civilizacijskoj konstelaciji dopustio da ga izaberu kao mjesto života i šansu egzistencije. U materijalni i duhovni napredak Zagreba ugrađivali su rad i talent, znanje i vjeru. Postepeno su postali dio liberalnog društva i vjerovali da su stekli domovinu. No 1941. surovo su razbijene iluzije o integraciji i san o domovini koja je Židove odbacila kao strano tijelo. Odgovor što su Židovi bili Zagrebu nije dorečen. Nije ispravno ni dovoljno da on ostaje na nama. Židovski Zagreb, kakav je bio do početka Drugog svjetskog rata, zatrt je i nestao u nepovrat. On pripada povijesti i sjećanju

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.