HNK Varaždin, 24.veljače: premijera antiratne predstave "Majka hrabrost i njezina djeca" s izvođenjem originalne glazbe

HNK Varaždin, 24.veljače: premijera antiratne predstave "Majka hrabrost i njezina djeca" s izvođenjem originalne glazbe

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu će se u petak, 24. veljače u 19,30 sati, održati premijera predstave Bertolda Brechta "Majka hrabrost i njezina djeca", u režiji Krešimira Dolenčića. Premijeru su danas u Klubu Europa Medija predstavili intendantica Senka Bulić, redatelj Dolenčić i glumci te ostali suradnici. Premijera je na godišnjicu početka rata u Ukrajini - dan kada su najavljeni antiratni prosvjedi diljem Hrvatske i Europe, a zanimljivo je da će varaždinski glumački ansambl izvesti i originalnu glazbu.

U vrijeme neizvjesnosti i strahote rata na europskom tlu ova antiratna drama trebala bi dirnuti u srce svakog gledatelja rekla je intendantica te je pohvalila cijeli glumački postav predstave pojačan s glumcima iz Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika kamo ubrzo nakon premijere predstava i odlazi na gostovanje budući je riječ o koprodukciji. Puno je simbolike u ovoj intelektualnoj predstavi koja se direktno ne dotiče nijednog rata već aludira na sve ratove koji su se vodili ili se vode u svijetu u kojemu je rat uvijek nekome svakidašnjica, dok su razdoblja mira sve kraća.

Glavnu ulogu igra Ljiljana Bogojević kojoj je to prva takva uloga nakon duljeg razdoblja, a varaždinska publika sjetit će se i njezinog ugodnog glasa imajući u vidu da je predstava glazbena.

 Ansambl predstave: Anna Fierling zvana Mutter Courage: Ljiljana Bogojević, Eilif, njezin prvi sin: Marinko Leš, Emental, njezin drugi sin: Zdeslav Čotić, Kattrin, njezina kći: Dea Presečki, Zapovjednik: Robert Plemić ,Kuhar Peter zvani Lulek: Barbara Rocco, Yvette Pottier: Hana Hegedušić, Kapelan: Branimir Vidić,Vojnici,  regrutari, stražari: Filip Eldan, Nikša Eldan, Oružar: Filip Eldan, Špijun: Nikša Eldan, Pukovnik u kolicima: Mladen Jerneić Grof Erdödy, Orkestar: David Vuković (klavir), Stjepan Vuger (harmonika), Jelena Geček (flauta), Melanija Gradečak (flauta), Tomislav Ratković (truba), Suzana Komanić (udaraljke). Autor fotografija: Marko Ercegović .

 Autor teksta: Bertolt Brecht, Autor glazbe: Paul Dessau, Prevoditelj: Antun Šoljan, Prevoditelj stihova: Ivan Ivica Krajač, Redatelj: Krešimir Dolenčić, Scenograf: Miljenko Sekulić, Kostimografkinja: Martina Ptičar. Oblikovatelj svjetla: Deni Šesnić, Oblikovatelj zvuka: Zlatko Milec Glazbeno vodstvo: Ivan Josip Skender, Korepetitor: David Vuković, Asistent scenografa: Darko Avar, Asistent redatelja: Tim Hrvaćanin.

 Majka Hrabrost i njezina djeca jedno je od najpoznatijih djela Bertolta Brechta. Ujedno i najpoznatiji antiratni dramski tekst. U komadu napisanom 1938/39., a praizvedenom u Zürichu 1941., Brecht „prokazuje“ plejadu likova u dugom i iscrpljujućem ratu, pojedince koji žive u skladu sa zlom koje ih okružuje, djelujući u suprotnosti s moralnim načelima. Način preživljavanja uglavnom je dehumaniziran, pa gotovo i nema dramskog lica čiji se postupci mogu opravdati. Ana Fierling, prozvana Majka Hrabrost je antijunakinja: ratna profiterka, krijumčarka za vrijeme „bogougodnog“ vjerskog rata koja se ratom hrani, upreže svoju djecu u kola kako bi skupo prodala robu.

Uopće ne treba spominjati zašto danas raditi komad o ratu kao trgovini, o ljudima koji pristaju na rat. Ne samo o ratu kao trgovini, ne samo kao o nečem što je nas male ljude snašlo, nego o nama malim ljudima koji na to pristajemo, s tim se suočavamo i mislimo da to valjda tako treba biti. Mutter Courage nije tragični junak, nije nikakva tragična heroina, nego trguje, ona pristaje na rat. Ona jest žrtva i mi smo svi žrtve visokih ratnih profita iz potrebe i želje stjecanja moći. Mi to jesmo, ali mi na to i pristajemo.“, navodi redatelj Krešimir Dolenčić obrazlažući razloge rada na ovom tekstu.

Brechtovo kazalište, i kazališni komadi i teorija, imalo je snažan odjek u svjetskim kazalištima. Bilo je hvaljeno, osporavano, prevođeno i nezaobilazna tema znanstvenih rasprava. Teme kojima je Brecht okupiran, postupci i lica koje opisuje i dalje su živi i prepoznatljivi. I danas, kada se suočavamo s novom krizom značenja, narušenim sustavom vrijednosti, kada se sve svodi na robu u brzom svijetu multinacionalnog kapitalističkog sustava, naš svijet, u odnosu na Brechtov, i nije se bitno promijenio.
Predstava je nastala u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika.

U veljači su na rasporedu još dvije izvedbe, 25.02. i 26.02 u 19,30 sati.

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.