„Eko-muzej Međimurje malo“ čiji je interpretacijski centar odnosno Centar za posjetitelje otvoren danas u okviru međimurske palače turizma ogroman je iskorak ne samo u promociji turizma na području Međimurja već i cijele Hrvatske i šire, rečeno je prigodom otvorenja.
Nakon sjajno odrađenog posla, Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije, u toj je prigodi ugostio župana Matiju Posavca i njegove suradnike te državnu tajnicu u Ministarstvu turizma, Sandru Herman, kako bi zajedno hrvatskoj javnosti predstavili Centar za posjetitelje koji će od sada biti ishodišna točka svakog organiziranog dolaska u Međimurje, a putem aplikacije bit će dostupan svim zainteresiranim posjetiteljima bilo da dolaze individualno ili u grupama.
Jedinstveni kulturno-turistički proizvod
Centar za posjetitelje „Eko-muzej Međimurje malo“ prezentira objedinjenu turističku ponudu cijele županije te uključuje desetak već uređenih centara kroz koje se promovira ono najvrednije što su kao posebne atrakcije kroz kulturu, gospodarenje prostorom, eko poljoprivredu, materijalnu i nematerijalnu baštinu, eno-gastronomiju njegovi žitelji očuvali od davnina, a već nekoliko godina zahvaljujući sjajno osmišljenim i zaokruženim pričama intenzivno u te ruralne prostore i privlače sve više turista.
– Eko muzej takve vrste još ne postoji u Hrvatskoj pa ni u široj regiji sve do Italije. Jedinstveni je to kulturno-turistički proizvod i što je još važnije osmišljen je tako da je u uskoj sprezi s lokalnim zajednicama i javnim ustanovama koje vode brigu o baštinskim vrijednostima, rekao je na predstavljanju Rudi Grula dodavši:
- Buduće posjetitelje ovdje očekuje nekoliko razina interpretacija od onih koje su već imali priliku upoznati, poput sadržaja na touch screen-ovima do filmova u 360 stupnjeva, preko virtualne stvarnosti - sustava koji je vjerujem jedinstvena inovacija i globalno, gdje možete svijet Rudolfa Steinera doživjeti u jednom sasvim inovativnom obliku, ali to morate doći vidjeti i doživjeti sami.
U desetak punktova prezentirani su sadržaji poput arheološke baštine, sakralne baštine, ruralne graditeljske baštine, prirodne baštine, antropozofije Rudolfa Steinera, legende pa do svega što čini nematerijalnu baštinu Međimurja – međimursku popevku, ispiranje zlata i naravno naše jesti i piti ili enogastronomiju po kojoj je Međimurje na daleko poznato. A sve to posjetitelji će moći doživjeti posjetom Centru za posjetitelje, a onda krenuti na izvorne lokacije po nekom vlastitom ili unaprijed dogovorenom itinereru, ovisno o tome jesu li došli individualno ili u grupi, istaknuo je Rudi Grula.
Kao buduću novinu najavio je i da će se kroz javno-privatno partnerstvo tijekom godine organizirati i dodatna pristupačnost svim atrakcijama u okviru “Eko-muzeja Međimurje malo” uvođenjem sustava “hop on hop off” – tj. turističkog autobusa, koji će kružiti te će se tako turiste moći "raspršiti" po cijeloj destinaciji. Naglasio je i da je za vrijeme pandemije pravi bum u Međimurju bio odmor u ruralnim kućama i apartmanima te da su svi oni koji su uložili u kvalitetu bili popunjeni.
Ponosni Međimurci
O projektu smo razgovarali i sa županom Matijom Posavcem, koji kaže:
Projekt „Eko-muzeja Međimurje malo“ jedan je od projekata koje provodi Turistička zajednica Međimurske županije sa željom da našim građanima, gostima i turistima što kvalitetnije prezentiramo našu turističku priču baziranu na prirodnim ljepotama, bogatstvu baštine i vrijednostima koje imamo. Bit će 11 interpretacijskih centara, izgradili smo Muzej nematerijalne baštine vezan za prirodne vrijednosti u Križovcu, revitalizirali stari tok rijeke Mure, sad to radimo na Dravi... U okviru 11 interpretacijskih centara bit će prezentirana i fortifikacija Starog grada Zrinski gdje će također biti muzej nematerijalne baštine te sve to povezujemo u jednu priču. Kad izgradimo vidikovac na Mađerkinom bregu kao jednu novu turističku točku, uz sve one nagrade i statuse koje imamo, od naše popevke koja je na listi nematerijalne baštine UNESCO-a pa do Europske destinacije izvrsnosti, želimo puno više turista i noćenja i prezentacije Međimurja diljem svijeta nego što je to bilo do sada.
No, prvo je trebalo uložiti u infrastrukturu, o čemu župan na dalje kaže:
Ulažemo i dalje kroz bespovratne potpore za razvoj turizma, kroz povećanje turističkih kapaciteta, kroz podršku turističkim manifestacijama i kroz izradu raznoraznih studija i master planova koji su nam temelj da vidimo što gdje treba napraviti. Također prijavljujemo se i na natječaje za financiranje iz europskih fondova, natječaje prekogranične suradnje s Mađarskom i Slovenijom tako da ima puno više planova i ideja.
A iz sveg navedenoga proizlazi i da Međimurci mogu biti posebno ponosni, a što posebno podcrtava i župan Posavec ističući:
- Naši ljudi mogu biti ponosni na našu povijest, kulturu i vrijednosti i osjećati i samopoštovanje i poštovanje prema precima jer tu baštinu možemo ostaviti u nasljeđe našim budućim generacijama. Naravno da to trebamo promovirati jer ono na što možemo biti posebno ponosni je i činjenica da smo po mnogo čemu prekrasno očuvana zelena oaza u srcu Europe.
Jedinstveni smo po tome da smo jedan zemljopisno mali kraj sa 730 metara četvornih površine, smješten između dviju rijeka na dvije morfološke cjeline, a opet s toliko zanimljivih turističkih priča koje može ispričati svatko tko živi u naših 120 naselja u Županiji i to je poanta Eko-muzeja jer on je istodobno i priča lokalnih ljudi i zajednica.
Kontinentalni turizam pokazao iznimne potencijale u doba pandemije
Državna tajnica Sandra Herman ne čudi se da je Međimurje ponovno napravilo jedan veliki iskorak u razvoju kontinentalnog turizma,a naglasila je i da je normalno da Međimurje prednjači jer već godinama ulaže u ruralni turizam, te postiže izvrsne rezultate i osvaja nagrade i na europskoj razini.
- Po svom razvoju Međimurje je kao kontinentalna turistička destinacija već godinama ispred drugih u Hrvatskoj, a tome u prilog govori i da je već niz godina za redom najbolja destinacija kontinentalnog turizma u Hrvatskoj, a tu je i trostruka nagrada EDEN, jedina u EU. Dakle, Međimurje prednjači i po rezultatima i po pitanju razvoja turističke infrastrukture i privlačenju europskih sredstava ... A moram reći i da je ovaj današnji projekt koji smo otvarali samo još jedan prilog svemu tome. Naravno da u Hrvatskoj ima Centara za posjetitelje, ali ovaj naš Centar posjetitelja "Eko-muzeja Međimurje malo" puno je više od toga. On objedinjuje sve ono što je dosad napravljeno i to je inovacija koju trebamo razvijati osobito u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
S ovom krizom došli smo do spoznaje da je bilo potrebno ulagati u kontinentalni turizam te da se to ulaganje isplatilo jer turisti su ove godine sve više tražili osamljene lokacije primjerice u unutrašnjosti Istre i na kontinentu. Dobar je to smjer razvoja i da bismo izbjegli sezonalni karakter hrvatskog turizma, a vidimo i na primjeru Međimurja da su potencijali za razvoj tog segmenta turizma nevjerojatni. S pandemijom upravo je kontinentalni turizam pokazao da takav vid odmora ljudima sve više treba. A dobru turističku ponudu u ruralnim područjima osmislilo je upravo Međimurje i sve te nagrade i otvaranje Eko-muzeja koji zaokružuje ponudu cijele destinacije pokazuju dase trebalo pripremiti za to neko novo vrijeme. To naravno nije potrebno samo u kontinentalnom segmentu turizma već i onome priobalnom jer novo je vrijeme i nove su navike turista i posjetitelja za koje su samo more i sunce sve samo ne dovoljni.
Promijenile su se navike turista, a i ova pandemija je i nas sve podučila da i kad ne putujemo doma živimo zdravije, da se više krećemo, da tražimo prostore s manje komunikacije i manje ljudi. To se sve više vidi i u turističkom sektoru, a tu nudi upravo taj, kontinentalni dio Hrvatske.
Naravno, nastavlja Sandra Herman, iznimno su važne i lokalne vrijednosti, segment u kojem je Međimurje također još prije desetak godina napravilo jako puno. Napravili su male lance vrijednosti. Terme Sveti Martin povezale su se s 15-ak, a sad je to već 25 lokalnih OPG-ova te njihove proizvode lansiraju direktno na svoj stol i svoje tržište. Polako to počinje danas i na razini ostatka Hrvatske, zaključila je državna tajnica.
Priupitali smo je i smatra li da Hrvatska danas dovoljno čini na promidžbi svoje turističke ponude u zemlji i svijetu.
- O promidžbi hrvatske turističke ponude mogu reći da je ona sve bolja, i da se sve više radi na tome. Prije nekoliko godina nije se činilo dovoljno na promociji kontinentalnog turizma i turizma u ruralnom području jer neki misle da je kontinentalni turizam uglavnom seoski turizam, ali ruralni i seoski turizam su različiti i mi smo za vanjska emitivna tržišta uglavnom radili kampanje za morske destinacije.
Uistinu smo puno manje promovirali kontinentalni turizam, ali postojao je i dobar razlog, a to je da kontinent nije imao dovoljno razvijenu javno-turističku infrastrukturu. Ne može se nešto promovirati ako nemate dovoljno smještajnih kapaciteta i slično, ali kad smo ušli u EU i jedinice lokalne samouprave počele su pripremati kvalitetne projekte za kandidaturu za europske fondove stvorila se poželjna infrastruktura i kreirani sadržaji koji današnji turisti traže. Mislim da više nema razloga da se kontinentalni turizam Hrvatske ne promovira isto kao i morski, a sada u ovo vrijeme neizvjesnosti kad se puno polaže na sigurnost kontinentalni turizam može biti puno jača karika - zaključila je državna tajnica
