''Zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i potencijal za plasman u turizmu kroz gastronomsku ponudu. Najnoviji statistički podaci za 2018. godinu pokazuju porast izvoza proizvoda od plećke i buta za gotovo 60 posto, ali nažalost još uvijek ne pokrivamo niti trećinu uvoza. Potrebne su nam nove investicije i ulaganje u nove proizvodne kapacitete pršuta kako bi udvostručili proizvodnju i sa 700 000 komada godišnje podmirili barem potrebe domaćeg tržišta'', istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, na konferenciji za novinare kojom je najavljena manifestacija Dani hrvatskog pršuta.
Ante Madir, izvršni direktor Klastera „Hrvatskog pršuta“ koji okuplja proizvođače odgovorne za 95 posto ukupne proizvodnje pršuta u Hrvatskoj je pobliže objasnio što nas sve čeka na petim Danima hrvatskog pršuta koji se ove godine od 26. do 27. travnja održavaju u zagrebačkom hotelu International. „Prvog dana ćemo imati manifestaciju s okruglim stolovima i radionicama, odnosno stručni dio skupa, a drugi dan je na Trgu bana Jelačića izložbeno-prodajni dio gdje će građani moći kušati naše pršute“, kazao je Madir, dodavši kako su se odlučili za Zagrebu jer tu dosta veliko tržište i potražnja.
„Ovo što se događa s pršutom u zadnje tri, četiri godine je uistinu spektakularno. Znakovi zaštite su nam ulaznica za šire tržište EU, tamo su vrlo važni za dolazak na police trgovačkih lanaca. U Hrvatskoj još trebamo raditi na tome da se potrošačima prezentira da se isplati dati više novca za nešto što je domaće i specifično“, izjavio je predsjednik uprave PPK karlovačke mesne industrije Igor Miljak, naglasivši kako nemamo gastro brendove koji su prepoznati na europskom ili svjetskom tržištu, ali imamo kvalitetu za nositi se s konkurencijom.
Ana Babić iz pršutane Voštane, predstavnica Udruge dalmatinskog pršuta, objasnila je razliku između dalmatinskog i istarskog, odnosno krčkog pršuta. „Dalmatinski pršut je dimljen, dok istarski i krčki nisu. U njegovoj proizvodnji nema nikakvih aditiva ni konzervansa, a sam proces traje najmanje godinu dana“, rekla je Babić, uz napomenu da tradicija proizvodnje dalmatinskog pršuta svoje korijene vuče još iz rimskih vremena.
Drago Pletikosa iz tvrtke Belcrotrade i predsjednik Udruge drniškog pršuta je naglasio kako je Drniš kolijevka pršuta pa su na račun toga napravili certifikaciju, iako u samom procesu proizvodnje nema nikakve razlike između drniškog i dalmatinskog pršuta.
Prošle godine smo uvezli 3.848 tona proizvoda od plećke i buta u vrijednosti više od 21,5 milijuna eura, a izvezli 1.113 tona (6,5 milijuna eura). U odnosu na 2014. izvoz je količinski povećan 14 puta, a vrijednosno 11 puta. Oko 88 posto ukupnog izvoza nam ide na tržište EU, a nešto više od 11 posto u zemlje CEFTA-e. najviše izvozimo u Sloveniju (35,5 posto ukupnog izvoza) te Italiju (28,1 posto). U razdoblju od 2014. do 2018. uvoz/unos proizvoda od plećke i buta se količinski i vrijednosno udvostručio.
Ova manifestacija okuplja i promovira proizvođače pršuta iz cijele Hrvatske čiji su proizvodi zaštićeni oznakom izvornosti (Istarski pršut – zajednička zaštita Hrvatske i Slovenije) i oznakom zemljopisnog podrijetla (Krčki, Dalmatinski i Drniški pršuti) na razini EU.
Oznake kvalitete potrošačima jamče kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i lokalnog podrijetla. Zaštita proizvoda bez edukacije potrošača i poslovnih partnera o njenom pravilnom vrednovanju nema velike koristi. Stoga ova manifestacija doprinosi jačanju prepoznatljivosti proizvoda s većom dodanom vrijednosti i njihovom boljem tržišnom pozicioniranju, a sve s ciljem razvoja gospodarstva.
