Prosječna mirovina iznosi 764 eura, a s godišnjim dodatkom 780 eura. Vlada najavljuje ukidanje poreza na dohodak od mirovina, novi zakon o zaštiti prava starijih osoba i nastavak izgradnje centara za starije.
Na 9. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održanoj 9. listopada, predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako je stvaranje uvjeta za dostojanstvenu, sigurnu i mirnu starost jedna od važnih političkih odgovornosti Vlade. Upozorio je pritom na izazove starenja stanovništva te naglasio potrebu kontinuiranog unapređenja materijalnog položaja umirovljenika i dostupnosti skrbi za starije osobe.
Čestitajući uime Vlade Međunarodni dan starijih osoba, obilježen 1. listopada, Plenković je istaknuo da se Hrvatska, kao i ostatak Europe, suočava s demografskim izazovima koji zahtijevaju istodobnu brigu o mladima, obiteljima i starijim generacijama.
„Svjesni smo društvenog i moralnog duga prema generacijama koje su izgradile današnju Hrvatsku i zato je naša politička odgovornost stvoriti uvjete za dostojanstvenu, sigurnu i mirnu starost”, poručio je premijer.
Prosječna mirovina s dodatkom iznosi 780 eura
Govoreći o mjerama za poboljšanje položaja umirovljenika, Plenković je podsjetio na zakonske izmjene i promjene načina usklađivanja mirovina. Prema njegovim riječima, prosječna mirovina trenutačno iznosi 764 eura, odnosno 780 eura kada se uračuna godišnji dodatak.
Istaknuo je da je prosječna mirovina u posljednjih deset godina povećana za gotovo 114 posto, dok je najniža mirovina porasla za 141 posto te sada iznosi 502 eura. Premijer je najavio i ukidanje poreza na dohodak od mirovina, čime bi više od 500.000 umirovljenika trebalo ostvariti veće mirovine. Podsjetio je i na novi Zakon o mirovinskom osiguranju, promijenjenu formulu usklađivanja mirovina prema omjeru 85:15 te uvođenje godišnjeg dodatka, koji je prošle godine prosječno iznosio 177 eura.
Među mjerama koje je izdvojio su i povećanje dodatnog mirovinskog staža za majke sa šest na 12 mjeseci za svako dijete te ukidanje penalizacije prijevremenih starosnih mirovina nakon navršenih 70 godina života. Potonja mjera trebala bi obuhvatiti oko 125.000 korisnika.
Plenković je podsjetio i na pomoć umirovljenicima tijekom višegodišnjih kriza, naglasivši da se pri donošenju mjera nastojalo zaštititi najugroženije skupine građana.
Novi zakon o zaštiti prava starijih osoba
Uz povećanje mirovina, Vlada najavljuje i donošenje Zakona o zaštiti prava osoba starije životne dobi do kraja mandata. Prema najavi premijera, cilj je unaprijediti pravni okvir zaštite i skrbi za starije osobe.
Plenković je podsjetio i na Deklaraciju o pravima umirovljenika i starijih osoba, koju je usvojio Hrvatski sabor, istaknuvši doprinos Hrvatske stranke umirovljenika i Matice umirovljenika Hrvatske njezinu donošenju.
Važnim je ocijenio i suradnju s umirovljeničkim udrugama i Sindikatom umirovljenika Hrvatske kroz rad Nacionalnog vijeća, koje služi kao platforma za dijalog i zajedničko traženje rješenja za probleme više od 1,3 milijuna hrvatskih umirovljenika.
Grade se centri za starije osobe
Govoreći o razvoju socijalne infrastrukture, premijer se osvrnuo na izgradnju centara za starije osobe diljem Hrvatske. Projekti su vrijedni ukupno oko 20 milijuna eura, a od 20 planiranih centara desetak ih je već dovršeno.
Njihovom realizacijom predviđeno je gotovo 2.000 novih smještajnih mjesta te oko 5.000 mjesta za izvaninstitucijsku skrb, uz zapošljavanje približno 1.400 osoba. Posebna pozornost posvećena je osobama oboljelima od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije, za koje je namijenjeno oko 15 posto smještajnih kapaciteta.
Premijer je istaknuo da je riječ o važnom iskoraku u organizaciji skrbi za starije osobe te najavio nastavak ulaganja nakon završetka aktualnog ciklusa.
Na dnevnom redu i godišnji dodatak za 2026.
Na sjednici Nacionalnog vijeća raspravljalo se i o Zakonu o središnjem registru stanovništva, porezu na dohodak te godišnjem dodatku za umirovljenike za 2026. godinu.
Plenković je izrazio očekivanje da će dijalog s predstavnicima umirovljenika pridonijeti boljem međusobnom razumijevanju i učinkovitijim mjerama za unapređenje njihova položaja.
Naglasio je da briga o starijim osobama podrazumijeva ne samo rast mirovina nego i razvoj kvalitetnih socijalnih usluga te stvaranje uvjeta u kojima će starije generacije imati veću sigurnost i dostojanstvo.
