Vinarija Nuić je digla standarde hercegovačkog vinarstva. To su riječi sommeliera Darka Lugarića sa predstavljanja vinarije u Češkoj besedi u Zagrebu. I sam tako mislim zato mi je drago da ih je izgovorio čovjek koji godinama propituje kvalitetu hrvatskih i hercegovačkih vinara ali i u Europi i ostatku svijeta.
Zaista kada je krenuo sa nasadima 7 hektara (žilavka, blatina,trnjak, Cabernet sauvignon, alicante boushet, plavac mali, bena i krkošija) na Orlovcu, Crnopod 2004.godine, Josip Nuić sigurno nije mogao znati kako će izgledati njegova vinarija i koliko će još trsova zasaditi kroz ova gotovo dva desetljeća. Povećane su u još dva navrata velike površine na kršu, koji je samljeo najsuvremeniji stroj Trencor. 2008. je u Dugolazama zasađeno 7 hektara a 2009. na istom području čaki 21 hektar novih loza. Sadi se i u najnovije doba tako je u Ljubuškom polju na 8.5 hektara posađeno 24000 trsova žilavke i 4000 chardonnaya koji će u pravi rod doći 2026. Tako sad vinarija ima 43.5 hektara vlastitih nasada i još 20 ha u kontroliranoj kooperaciji. Uz već gore spomenute sorte Nuići imaju zasađene: cabernet franc, merlot, syrah, pošip, chardonnay i portugalsku sortu touriga national (oprašivača blatine a uskoro izlazi i samostalno u boci berba iz 2020.). Dugogodišnji enolog je Ivan Marinović a o vinogradima brine Marko Marijanović. To je sada vinarija koja proizvodi u prosječnoj godini oko 200000 litara vina, kapacitet podruma je trenutno oko 650 000 litara a površina im dopušta da u budućnost dobro premaše milijun litara ako tako odluče. Velika zgrada vinarije se stalno nadopunjuje novim elementima, u ovoj godini misle povećati kapacitet za još 120 tisuća litara u inoxu, imaju veliku dvoranu za barrique. Na gornjoj etaži će biti kušaonica, restoran te luksuzni apartmani za ljubitelje vina kojih sve više ima u svijetu. Bijah tamo nekoliko puta i mogu posvjedočiti da kad završe sav taj posao bit će najljepša vinarija u Hercegovini. Josip Nuić živi na relaciji Wachau (Austrija)-Ljubuški i jasno mora pronaći sredstva za dovršetak ovog izuzetnog objekta. Škole, najprije 4-godišnju Weinbau schule a zatim Višu 3 godine (Maister ausbildung u Kremsu), ove godine završio je sin Vlatko koji sada kao stručna osoba ulazi u vinariju , govorio nam je o osam odabranih vina a Blatinu bijelu (Blanc de Noir) je samostalno kreirao i postaje suradnik enologa Marinovića. Ovo su počeci ali talenta i volje mu ne nedostaje.
U radionici smo probali: Žilavku 2022, Žilavku selekciju 2022, Bijelu blatinu (Blanc de Noir) 2022, Pošip 2022, Blatinu 2018, Blatinu barriqe 2020, Trnjak 2019 i Cabernet sauvignon 2018. Sva nabrojena vina su enološki čisto i ispravno napravljena a meni prostor dozvoljava spomenuti opširnije četiri od njih.
Žilavka selekcija 2022 13.5% alkohola i 5.5g/L kiseline ekstraktno, kremozno vino karakterističnih herbalnih nota. Grožđe je brano kasnije od uobičajenog termina za sortu. Možemo kazati da je prozrelo u kamenom dijelu vinograda brano sredinom rujna. Vino je fermentiralo na vlastitim kvascima a onda je 30% uliveno u 500 litarske bačve od slavonskog hrasta. Odležalo je 6 mjeseci i zajedno sa ostatkom iz inoksa napunjeno u boce. Osjeti se mineralnost i malo drva. Ima potencijal odležati još 5-6 godina a nakon toga će dobiti i predikatne note. Lugarić nas je gastronomski zaintrigirao slažući vino sa crnim rižotom, kovačem na žaru ali dobro bi se sljubilo sa pečenom patkom i ordinarnim bolonjezom u jeftinijoj varijanti. MPC od 13 eura je korektna cijena za kvalitetu.
Blatina barrique 2020 15% alkohola i 5.1g/L kiselina je brana kasnije od redovne i grožđa za vrhunsku berbu blatine sa prinosom od 1.5 kg po trsu. Rubin crvene boje sa simfonijom mirisa i okusa: višnja maraska, začini , kava,koža, fini doticaj drva. Poslije fermentacije odležalo je 18 mjeseci u drvu, mali barik također slavonski hrast. Vino je zapravo još mlado ali ima eleganciju, slanost, koncentrirano je i po svim parametrima može trajati još godinama. Blatina barrique ne izlazi svake godine. Prije ove, ona iz 2017 je osvojila zlata na Mundus vini i IWC-u a srebro na Decanteru. U vrhu je po nagradama vinariji. MPC 12 eura je sasvim primjerena a za koju godinu ono što neće izaći na tržište može doseći i 20 eura. Volio bih ga kušati ponovno za 2-3 godine, mada će trajati i deset. Dobili smo preporuku jela: Lungići sa žara, žgvacet,pašticada, pečena krvavica a šampinjoni sa žara, vrganji za Vegane.
Trnjak 2019 15.5% alkohola i 5.4 g/L kiseline je perjanica ove kuće i prva međunarodna priznanja za ovu sortu, koja je bila u redovima sa blatinom i služila kao oprašivač , su bila pokazatelj Nuiću da je na pravom putu. Sada je u Hercegovini polemika koja je bolja od ove dvije sorte blatina ili trnjak. Mišljenja sam da one mogu supostojati samostalno a trnjak prirodno jer ga je bilo malo i nije se radio samostalno kao vino sve do prije 15-estak godina sada je došao u prvi plan. Međutim još godinama neće dostići, i ne treba!, broj loza blatine jer ova crna sorta prevladava kod svakoga od tamošnjih vinara i može pravilno tretirana dati odlična vina. Vraćam se na trnjak u radionici. Odličnog mirisa i okusa-borovnica,kupina, paljeno drvo, duhan, kava...Dobro uklopljen visoki alkohol,koncentriran, mineralan, osjeti se slanost može odležavati još godinama jer je sada tek u četvrtoj godini. Vlatko nas je obavijestio da je napunjeno 2000 boca za prodaju ove godine a preostalo je još oko 8000 za iduće. Josip Nuić je praktički prvi, Čitluk d.d je izašao sa trnjkom par mjeseci ranije, upoznao širu regiju sa velikim mogućnostima ove sorte. Ja sam ga kušao prvi put u Beogradu na sajmu u hotelu Hayatt prije jednog desetljeća berba 2011. Za tri tjedna u Ljubuškom će se održati 1.Festival trnjka sa 23 sudionika iz Hercegovine i Hrvatske. Bit će to prilika da medijski bude odlično promovirano vino. I ovdje smo dobili gastronomsku preporuku zec u saftu, tamni umaci općenito, teleće pečenje.
Cabernet sauvignon Limited 2018 15.5% alkohola i 5.0% g/L kiselina. Rubin boje izraženog mirisa. Grožđe je bilo potpuno zrelo, osjeti se višnja, kompot od šljive, crni ribiz, koža, drvo, kava... Koncentrirano, moćno, ekstraktno vino. Vino je odležalo u drvu kao i trnjak punih 18 mjeseci. Vinar nam navodi da je ono već godinu kasnije 2019. bilo toliko zrelo da ga poznavatelji na prvu nisu mogli detektirati. Ovo je prvo vino iz Limited kategorije koje će se raditi u najboljim godinama. Vinarija ima nešto manje od 3 hektara pod ovom sortom. Napunjeno je 3000 boca a na Mundus vini 2023 je osvojio čak 92 boda. MPC je 27.5 eura u ovom trenutku.
Posjetitelji promocije su pohvalili izgled etikete, radio ih je Bojan Galić, a tada nam je Vlatko Nuić objasnio simboliku zlata i različitost etiketa pod kojima plasiraju svoja odlična vina. U Premium liniji od 2012. pune se trnjak, merlot i syrah. Treba naglasiti tu veliku sortnu raznovrsnost , primjerice plavac mali, pošip i grk ali i već spomenutu tourigu. A uskoro izlazi i Red seven sa toliko crnih sorti (blatina, cabernet franc, CS, trnjak, merlot, syrah i touriga). U vinariji su zadovoljni sa sadašnjom prodajom čak 60% je u BiH (najviše Sarajevo) a izvoze u više od deset zemalja osim susjedstva Hrvatska, Srbija i Crna gora još u Njemačku, Austriju, Švicarsku, Kinu, Japan, SAD, Australiju, Novi zeland...Nema sumnje da će ova vinarija u idućim godinam rasti u svakom pogledu kvaliteti, količinama, plasmanu a siguran sam da će to biti prepoznato na svim relevantnim natjecanjima gdje se pojave.
Priredio: Vjekoslav Madunić
Foto: Marko Čolić
