Slijedi li novi nekretninski balon?

Slijedi li novi nekretninski balon?

Stanovi su preskupi, stvara se nekretninski balon, a stanje na tržištu podsjeća na ono uoči financijske krize - nedavno je upozorio guverner HNB-a Boris Vujčić. Brz rast cijena pokazuju i službeni podaci. U drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje lani - porasle su više od 10%. Najviše u Zagrebu - gotovo 15%, te na Jadranu - oko 9%. Stručnjaci tvrde da su na rast cijena znatno utjecale državne subvencije.

Cijene nekretnina posljednjih godina rastu, no o nekretninskom balonu koji spominje guverner HNB-a Boris Vujčić, teško je govoriti.

- Dobar indikator dali imamo balon ili nemamo balon je kada cijene nekretnina rastu, a broj transakcija se smanjuje. Međutim kako mi u ovom trenutnu još uvijek ne znamo koliki je broj transakcija u 2019., ne možemo reći imamo li balon ili nemamo balon. Ali definitivno što znamo je da se tržište prilično zahuktalo, rekla je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta.

Niske kamate, turistička potražnja, smanjenje klasične štednje u banci i subvencionirani krediti neki su od razloga zbog kojih rastu cijene nekretnina, poručuju iz HNB-a. U Splitu su, primjerice, cijene neizdržive, a i nekretnina nedostaje. U gradovima uz more zbog kratkoročnog najma turistima manje je raspoloživih stanova.

- Nekakva prosječna cijena istaknuta u gradu je 2800 i nešto...šta, u mojoj memoriji, ne pamtim da je ikad bila tolika cijena nekretnina, rekla je Sandra Radan iz agencije za nekretnine iz Splita.

U Osijeku su na cijeni manji stanovi i garsonijere koji se prodaju za 1.100 eura po četvornom metru. Rast je to od 15% u odnosu na 2017.

- Tržišne vrijednosti navedenih nekrentina su porasle isključivo, pored toga što ih nema na tržištu, zbog stimulacije koju daje grad Osijek, županija i RH. Mladi ljudi kupuju zato što imaju od toga pomoć za pohvalu. To je jedini razlogm, drugih razloga nema, kazao je Marijan Matijević iz agencije za nekretnine iz Osijeka.

U Zagrebu se cijene kreću od tisuću do četiri tisuće eura po četvornom metru. Novogradnja je između dvije i tri tisuće eura. Rabljene nekretnine na najboljim lokacijama to pokušavaju slijediti, vrlo često neuspješno.

- Mi smo objavili podatak da se tijekom godine tek svaka šesta oglašena nekretnina proda. Znači da nije baš takva situacija, ako usporedimo s 2008., kada se sve prodavalo, doslovce, kazao je Dubravko Ranilović, predsjednik udruženja poslovanja nekretnina HGK.

Zbog ciklične prirode tržišta nekretnina svi koji na njemu sudjeluju moraju biti svjesni da nakon rasta dolazi faza pada. Nepoznanice su jedino kada će se pad dogoditi i koliko će biti bolan.

Zašto cijene rastu, stvara li se "nekretninski balon" te kako državno subvencioniranje kredita utječe na tržište nekretnina - u Temi dana o tome su govorili dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Boro Vujović i predsjednik Udruge developera pri HUP-u Denis Ćupić.

Vujović kaže da stavljajući riječi "nekretnine" i "balon" u istu rečenicu vuče na 2009. kada je bila velika svjetska kriza. Pojašnjava da se takvo nešto ne može više dogoditi iako su cijene stanova narasle, ali može doći i do stabilizacije.

- Nikakvi baloni i nikakva pucanja, u onom obliku kao što je bilo 2009., nisu izvjesni, dodao je.

Ćupić kaže da je riječ o normalnim oscilacijama tržišta, a kod nas generalno cijene rastu jer najveći dio cijene nekretnina uzima država - PDV je kod nas 25%, u Sloveniji je PDV na stanove do 120 m2 9,5%.

Pojašnjava da je cijena gradnje manje-više slična u cijeloj Europi, male su oscilacije u cijeni zemljišta, a država uzima puno.

Ćupić je rekao da mi već imamo porez na nekretnine - zove se komunalna naknada i vrlo je visoka.

Vujović kaže da je tržište trenutno vrlo živo - uslijed subvencija se tržilo jako puno i samim time su cijene veće nego prijašnjih godina - 2017. nitko nije mogao predvidjeti takav rast i promet.

- Ono što se sada događa na tržištu je iznenadilo mnoge, dodaje.

Ćupić pojašnjava da bi prosječna cijena kvadrata stana trebala biti 1600-1800 €, smatra da je to realna cijena - građevinci ispod toga ne mogu proizvesti stan. Smatra da pojedinci koji ne vjeruju u bankarski sustav kupnjom nekretnina čuvaju vrijednost imovine.

 

Izvor: HRT

Poveznica: https://vijesti.hrt.hr/553979/slijedi-li-novi-nekretninski-balon

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.