„HGK podupire uvođenje eura jer smo svjesni da pozitivne strane značajno nadmašuju one moguće negativne. Ali s preduvjetom da se cijeli posao odradi kvalitetno, detaljno i s velikom razinom ozbiljnosti i pozornosti. O pripremi, razvoju naših kapaciteta i uključivanju svih naših resursa u ovom području ovisi i uspjeh uvođenja eura i postizanje maksimalnih pozitivnih učinaka. Jer nemojmo se zavaravati, čin uvođenja eura tek je prvi korak, a uspjeh ovisi i o svemu što dolazi nakon toga. Izazov dolazi poslije“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović na današnjem otvaranju konferencije Dan hrvatskih financijskih institucija – Utjecaj uvođenja eura na kretanja u gospodarstvu u organizaciji HGK.
Burilović je naglasio da skeptičnost po pitanju eura uglavnom dolazi iz neinformiranosti. „Prema našem iskustvu, gospodarstvenici, a pogotovo izvoznici, dominantno podržavaju uvođenje eura. Ne smijemo zaboraviti da se oko dvije trećine naše robne razmjene odvija s članicama europodručja te da iz njih dolazi i velika većina ukupnih inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku. Većinu kriterija zadovoljavamo pa se nadam da će naše kune u zasluženu mirovinu već za nekoliko godina“, poručio je.
Premijer Andrej Plenković je izjavio da su prednosti uvođenja eura brojne, od trajnog uklanjanja valutnog rizika preko smanjenja troškova zaduživanja do jačanja međunarodne razmjene. Najavio je da već iduće godine ulazimo u Europski tečajni mehanizam II (ERM II) te da bi nakon perioda od dvije i pol do tri godine trebali zadovoljiti sve uvjete za uvođenje eura, što znači da bi u eurozonu ušli početkom 2023. ili 2024. godine.
„Hrvatska je od svih članica Unije izvan eurozone najmanja, a najviše eurizirana. Zbog tog visokog stupnja eurizacije, pridruživanje europodručju je logičan korak. Koristi od uvođenja će biti značajne i trajne“, rekao je Plenković, dodavši da je euro druga najsnažnija globalna valuta koju koristi preko 340 milijuna ljudi.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Lajoš Žager je izjavio da je ova konferencija jedna lijepa priča o Hrvatskoj u okviru EU te da euro tu ima vrlo važnu ulogu.
Član Upravnog vijeća HANFA-e Tomislav Ridzak je izjavio da će uvođenje eura utjecati na sve sudionike financijskog tržišta te da je stoga nužna suradnja regulatora i država članica kako bi se spriječila regulatorna arbitraža. „Pad kamatnih stopa dovest će do potrage za prinosima i nižim naknadama, a HANFA će gledati da su u tom procesu ljudi svjesni svih rizika. Pazit ćemo i na strukturu portfelja, odnosno voditi računa da proces donošenja odluka smanjuje rizike“, rekao je Ridzak.
Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek je govorila o bankovnoj uniji i izazovima s kojima će se susreti bankarski sektor u cjelini. „Ulaskom u ERM II HNB započinje blisku suradnju s ESB-om. Od nas se očekuje da ispunimo određena očekivanja i uvažimo novi institucionalni okvir Unije. Sudjelovat ćemo u Jedinstvenom nadzornom i sanacijskom mehanizmu“, pojasnila je Švaljek, uz napomenu da u našem bankarskom sustavu prevladavaju pozitivna kretanja i da je stabilan.
O provedbama mjera iz Akcijskog plana RH za pridruživanje ERM II i bankovnoj uniji govorili su ministar uprave Ivan Malenica, ministar državne imovine Mario Banožić, državna tajnica u ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman te ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković.
Malenica je kazao da provode nekoliko važnih projekata kojima se nastoji podići kvaliteta državnih i lokalnih namještenika. „Prva mjera se odnosi na depolitizaciju državne uprave smanjivanjem broja ljudi koji se imenuju na pozicije.“, izjavio je.
Banožić je rekao da u ministarstvu imovine provode objave natječaja o prodaji udjela u najmanje 90 društava u državnom vlasništvu, a koja nisu od posebnog interesa za RH. „Druga mjera se odnosi na donošenje Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu koji je uvjet prema Akcijskom planu. Novim Zakonom bi se riješio problem turističkih zemljišta koja nisu ušla u kapital tvrtki u procesu pretvorbe i privatizacije čime bi se otvorile mogućnosti za buduće investicije procijenjene na 3 do 5 milijardi eura“, objasnio je Banožić.
Elektroničko pokretanje poslovanja, provedba barem 100 mjera administrativnog rasterećenja, analiza parafiskalnih davanja i njihovo smanjenje te liberalizacija usluga u području graditeljstva, ljekarništva i fizioterapije mjere su koje će provoditi MINGO uz Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstvo zdravstva. „Time ćemo pomoći našim poduzetnicima da budu konkurentniji na tržištu“, naglasila je Mikuš Žigman.
Brković je predstavila ulogu DZS-a u ERM-u II. „Imamo ukupno četiri mjere usuglašene s Eurostatom i pred nama je velika odgovornost da ih pravovremeno provedemo. Koristili smo iskustva i dobre prakse drugih institucija i svoje obveze izvršavamo i prije roka“, pohvalila se Brković.
Na panel raspravi u sklopu konferencije razgovaralo se o utjecaju uvođenja eura na kretanja u gospodarstvu. Predsjednik Udruženja banaka HGK i član Uprave Addiko banke Ivan Jandrić je poručio da je uvođenje eura snažan politički, gospodarski, društveni, poslovni i monetarni signal koji će Hrvatskoj, nakon pretežno jednokratnih troškova, omogućiti trajne koristi. „Prvenstveno u vidu uklanjanju valutnog rizika, padu premije rizika, smanjenju kamatnih stopa, poticaju međunarodnih razmjena i ulaganja, te nižim transakcijskim troškovima, a posljedično i u povećanju konkurentnosti”, rekao je Jandrić.
„Očekujemo smanjenje troškova za ulagatelje u investicijske fondove i druge financijske instrumentima te jednostavniji pristup za strane ulagatelje domaćem tržištu kapitala a time i povećanje likvidnosti domaćih izdanja što će ih učiniti dodatno atraktivnijim“, istaknuo je Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave ZB Investa.
„Kao predsjednik Uprave kompanije koja je stopostotni izvoznik, jasno je kako sam veliki zagovornik uvođenja eura. Tečajna politika koja se provodi nama izvoznicima ne ide u prilog i ona je je jedna od najvećih prepreka u povećanju profitabilnosti. U tim je okolnostima vrlo teško ostati konkurentan na zahtjevnom globalnom tržištu, posebice u industriji u kojoj mi radimo“, izjavio je Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika.
Miroslav Klepač, član Uprave Croatia osiguranja je naglasio da će, ukupno gledano, ulazak u Euro zonu imati pozitivne efekte. „S obzirom na to da većina osiguratelja u Hrvatskoj ima dosta imovine u eurima, ta će se imovina gledati kao manje rizična, niži će biti kapitalni zahtjevi, jer će nestati valutni rizik u odnosu na euro, kao i neki drugi regulatorno formirani rizici. Uvođenje eura imat će i negativnih efekata. Negativno će se odraziti na ekonomski kapital društava kroz obračunavanje obveza, jer će se diskontirati s nižim kamatnim stopama te će iskazane obveze biti u konačnici veće“, pojasnio je Klepač.
Viceguverner HNB-a Michael Faulend je kazao da ankete o uvođenju eura pokazuju da su građani slabo upoznati s prednostima koje euro donosi njima i hrvatskom gospodarstvu u cjelini. „Stoga je važno ulagati dodatan napor s ciljem informiranja javnosti o euru, posebice o tome što on znači za Hrvatsku, kao i o samom procesu njegova uvođenja. Vjerujem da će Hrvatska sve preduvjete za ulazak u Tečajni mehanizam 2 steći do sredine 2020. Istovremeno s ulaskom u Tečajni mehanizam 2 uspostavit će se i bliska suradnja između HNB-a i Europske središnje banke, što podrazumijeva sudjelovanje u Jedinstvenom nadzornom mehanizmu i sudjelovanje u Jedinstvenom sanacijskom mehanizmu“, zaključio je Faulend.
