U prikazu središnje ovogodišnje proslave 30. obljetnice ratne operacije Oluja slovenski mediji nastoje objektivno i neutralno prikazati ovaj svečani hrvatski događaj u Kninu. U uvodnom objašnjenju navodi se da „Hrvatska obilježava i slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 30. obljetnicu operacije Oluja, u kojoj je oslobodila većinu teritorija Hrvatske, koji su 1991. godine zauzeli srpski separatisti.“
Svečanost se ističe riječima:
„Crkvena su zvona zvonila kada su hrvatske snage 5. kolovoza 1995. ušle u Knin!“
Zatim se iznosi zapažanje da se na središnjoj proslavi Oluje okupio „cijeli državni vrh u gradu Kninu, simbolu pobjede.“ Značenje Dana pobjede, 5. kolovoza, ističe se navođenjem činjenice da je tom ratnom operacijom 1995. godine završen rat u Hrvatskoj, uz preciziranje da su hrvatske snage od 4. do 8. kolovoza oslobodile veliku većinu državnog teritorija, koji su 1991. godine zauzeli srpski pobunjenici i protivnici hrvatske državnosti.
Iako je na proslavi bio nazočan i predsjednik Republike Hrvatske, navodi se da je središnji govornik bio predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je Oluju postavio iznad spektakularnog vojničkog uspjeha, rekavši:
„Oluja nije bila samo vojni podvig, nego zapravo povijesni preokret. S tom operacijom slomljen je projekt velike Srbije i pobijeđen agresor koji je bio okupirao više od četvrtine hrvatskoga teritorija, a na kraju je Hrvatska uspostavila svoj ustavnopravni poredak.“
Plenković je također izrazio očekivanje u vezi s pronalaskom 1744 nestale osobe u Hrvatskoj:
„Očekujemo da će Beograd očitovati stvarnu pripravnost za suradnju, jer bez istine o nestalima nema iskrenih odnosa niti europske budućnosti.“
To se može razumjeti i kao jedno od pitanja u procesu pristupanja Srbije Europskoj uniji.
O razlozima zašto nije govorio na svečanosti i predsjednik Republike Zoran Milanović, slovenski mediji citiraju njegovu izjavu da je „primjerenije da na svečanosti obilježavanja obljetnice Oluje govori jedan od zapovjednika u Oluji“, a to je bio general Marijan Mareković, dok je Milanović počast poginulima u Oluji izrazio polaganjem vijenca u skupini državnih dužnosnika kod spomenika.
Osim državnog vrha, kako se navodi u slovenskim medijima, na svečanosti su bili i politički predstavnici iz Bosne i Hercegovine te delegacije županija, gradova i općina Republike Hrvatske. Nakon svečanosti na trgu slijedila je misa u Crkvi Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta.
U člancima slovenskih medija, u kojima se izvještava o proslavi Oluje, čitamo i informacije o komemorativnom obilježavanju Oluje na drugačiji način u Srbiji i Republici Srpskoj. Tako se navodi da je „srpski predsjednik Aleksandar Vučić o 5. kolovozu, Danu sjećanja na stradanje i progone Srba, rekao da je Srbima učinjena velika nepravda, jer je, osim oduzimanja teritorija i protjerivanja ljudi, prema njima provedena i najoštrija propaganda.“
Pomalo neobično, u jednoj se rečenici u slovenskim medijima spominju dva nepovezana događaja:
„Jubilarna obljetnica Oluje ovih je dana obilježena i najvećom vojnom paradom u povijesti samostalne države u Zagrebu te koncertom kontroverznog pjevača Marka Perkovića Thompsona u Sinju.“
Posebno se naglašava:
„Na koncertima Thompsona, koji je inače veteran Domovinskoga rata, često se čuju ustaški pozdravi. Bez incidenata nije prošao ni koncert u Sinju, gdje je splitska policija, zbog pjevanja neprimjerenih pjesama, privela šest osoba. Iako nije priopćeno o kakvim je pjesmama riječ, iz video snimki na društvenim mrežama“, u slovenskom se mediju zaključuje da je riječ o ustaškim pjesmama.
Inače, u slovenskim medijima nisu zabilježeni posebni komentari o proslavi Oluje.
