Premijer Poljske Donald Trump taj je, navodno pogrešan, čin nazvao „provokacijom velikih razmjera“. Kako i zašto se to dogodilo? Recimo da je doslovce napadnuta država članica NATO-a. Koliko je zapravo dronova otkriveno u tom napadu?
Podaci iz Glavnog stožera poljske vojske kažu da je 10. rujna u poljski zračni prostor uletjelo 19 bespilotnih letjelica ruskih oznaka, od kojih su oborene četiri. Druge štete gotovo da nije bilo (oštećenje jedne kuće i jednog automobila), ali negativni učinak bio je vrlo velik.
Iskusni savjetnik predsjednika Ukrajine Mihail Podoljak tvrdi (ili pretpostavlja) da je „Rusija namjerno i ciljno napala Poljsku“. U to je uvjeren jer, kako kaže, za to postoje vidljivi razlozi: „To je nedvojbeno potpuno svjesna strategija, koja se sastoji u tome da se provjeri sustav mogućih zapadnih odaziva. Želi se šokirati europske partnere Ukrajine, prestrašiti ih i omesti u njihovim algoritmima podrške Ukrajini.“
Oleksandr Leonov iz ukrajinskog Centra za političke studije Penta ide još dalje preko Atlantika pa kaže: „Putin na taj način pokušava izvršiti pritisak na Trumpa da smanji pritisak u zamjenu za određene koncesije, odnosno da pokuša izbjeći sankcije SAD-a, jer je njihovo uvođenje sve bliže ostvarenju. Naime, sada su manje mogućnosti da bi kontakt s Trumpom Putinu olakšao uvjete za sankcije. Ovako izgleda da Putin pokušava prestrašiti Zapad kako bi dobio prihvatljivije uvjete za pregovore, a zatim i iskoristio određena neslaganja između Poljske i Ukrajine.“
Međutim, reakcija NATO-a sve je te ruske ideje ili pretpostavke „otopila“ aktiviranjem članka 4. Atlantske povelje (Sjevernoatlantskog ugovora), koji predviđa hitno dogovaranje članica o protumjerama u slučaju da je jednoj članici ugrožena teritorijalna cjelovitost, politička neovisnost ili sigurnost. Taj članak zapravo govori o predratnom stanju, jer upućuje na mjere pripreme za moguću invaziju. To svjedoči o spremnosti NATO-a, što nije bio cilj Rusije – ona je htjela izazvati zbunjenost i nejedinstvo – pa je u tome promašila.
Kako je u trenutku tek blagoga zaoštravanja i najave potencijalnog širenja sukoba reagirala Ukrajina? Ministar vanjskih poslova Andrij Sybiha pozvao je Zapad da se odluči za uporabu sustava protuzračne obrane susjednih država za obaranje letjelica koje lete prema Ukrajini. To bi zasigurno bio učinkovit potez, ali NATO će procijeniti rizik.
Bilo kako bilo, već sama najava mogućnosti uzvraćanja napada daje Rusiji razloga za razmišljanje. Ona još uvijek ne objašnjava kako to da su dronovi bili usmjereni na Poljsku. Možda je svemu uzrok Trumpovo odlaganje sankcija protiv Rusije unedogled. Ako NATO nastavi s aktivnim držanjem i upozorenjima, opasnost da Rusija ide dalje bit će manja. Ovo je možda i prilika za Trumpa da se postavi u bolju poziciju prema Putinu. Znakovito je da je nakon napada na Poljsku Rusija ostala u šutnji.
Ivan Botteri
