Zastupnici traže da Unija i države članice predlože konkretne mjere za poštovanje prava žena i smanjenje rodne nepravnopravnosti

rodna ravnopravnost ilustracija

Europarlamentarci traže konkretne mjere za smanjenje rodne neravnopravnosti. Rodna ravnopravnost: ženama treba olakšati pristup tržištu rada i izjednačiti plaće. Stava su europarlamentaraci da razliku u plaći na temelju spola u EU-u – koja iznosi 14,1 % – treba ukinuti. Potrebne su ciljane mjere i zakonodavstvo za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja i zaštitu žrtava. Trenutačnim tempom EU će tek za 60 godina ostvariti potpunu rodnu ravnopravnost. Zastupnici traže da Unija i države članice predlože konkretne mjere za poštovanje prava žena i smanjenje rodne nepravnopravnosti.

U nezakonodavnom izvješću donesenom u srijedu s 500 glasova za, 105 protiv i 87 suzdržanih zastupnici su ponovili da su jednaka plaća i jednako postupanje ključni preduvjeti za jednaka prava žena te njihovu ekonomsku neovisnost i ostvarenje karijere.

Zastupnike zabrinjava trajna razlika u plaćama (14,1 %) i mirovinama (29,5 %) između spolova, kao i nesigurnost radnih mjesta. Stoga traže da države članice poduzmu konkretne mjere kojima će se ženama osigurati ravnopravan pristup tržištu rada i uvjete zaposlenja sa zajamčenim jednakim pravima i jednakom plaćom. Jedna od mogućnosti je da se uvedu sankcije za poduzeća koja se ne pridržavaju zakonodavstva o radu. Zastupnici su pozdravili i Komisijin prijedlog obvezujućih mjera za transparentnost plaća, ali naglašavaju da sama transparentnost plaća nije dovoljna za ukidanje duboko ukorijenjene rodne neravnopravnosti.

 Osiguranje ravnoteže između privatnog i poslovnog života

 Kako bi se osiguralo da svatko, bez obzira na spol, ima pravo na rad i ravnotežu između profesionalnog i privatnog života, zastupnici su pozvali Uniju i države članice da dodatno podrže prava na rodiljni i očinski dopust produljivanjem razdoblja jednakih i u potpunosti plaćenih dopusta. Traže i fleksibilne uvjete rada nakon rodiljnog, očinskog i roditeljskog dopusta te veća ulaganja u kvalitetnu lokalnu skrb o djeci.

Iskorjenjivanje nasilja nad ženama

 Zastupnici su upozorili da su pandemija i povezane mjere izolacije doveli do porasta nasilja nad ženama te su zatražili od država članica da poduzmu sve potrebne mjere kako bi osigurali da zlostavljači budu identificirani i uhićeni. Istaknuli su da treba uvesti posebne programe za zaštitu i praćenje žrtava nasilja u obitelji te za poboljšanje pristupa pravosuđu i skloništima.

 Kako bi se suzbilo rodno uvjetovano nasilje, zastupnici pozivaju Bugarsku, Češku, Mađarsku, Latviju, Litvu i Slovačku da ratificiraju Istanbulsku konvenciju te traže sveobuhvatno zakonodavstvo EU-a o rodno uvjetovanom nasilju.

Jamčenje pristupa spolnim i reproduktivnim pravima i zdravlju

 U nacrtu izvješća navedeno je da je pristup spolnim i reproduktivnim pravima i zdravlju temeljno pravo koje se ne može umanjiti ni ukinuti. Zastupnici naglašavaju da povrede spolnih i reproduktivnih prava i zdravlja, među ostalim uskraćivanjem sigurne i zakonite skrbi povezane s pobačajima, predstavljaju oblik nasilja nad ženama i djevojkama. Pozivaju Komisiju i države članice da pruže veću potporu borcima za ljudska prava, pružateljima zdravstvene skrbi koji rade na promicanju spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te organizacijama civilnog društva povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima.

 Izjava

Izvjestiteljica Sandra Pereira (Ljevica, Portugal) rekla je: „: „Potrebna nam je promjena u politici kako bi učvrstila i ojačali prava žena. Kako bismo riješili problem nejednakosti, moramo povećati plaće, braniti i promicati visokokvalitetne univerzalne javne usluge, kao što su besplatan pristup zdravstvu i obrazovanju, ali i pristup stanovanju i pravosuđu. Borba protiv svih oblika nasilja nad ženama mora biti prioritet. To je jedini način za postizanje ravnopravnosti žena i muškaraca.” 

Prema indeksu rodne ravnopravnosti Europskog instituta za ravnopravnost spolova, EU od postizanja potpune rodne ravnopravnosti dijeli najmanje 60 godina. Od 2010. rezultat Unije povećao se za samo 4,9 bodova. Države članice su 2021. ostvarile prosječni rezultat od 68 od 100 mogućih bodova, a više od trećine njih ima manje od 60 bodova.

 

Poveznice
Usvojeni tekst (15.12.2021.)
https://www.europarl.europa.eu/plenary/hr/texts-adopted.html

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.