Prošlog i ovog tjedna de facto vlasti u nekoliko ukrajinskih regija koje je Rusija nezakonito okupirala održale su lažne referendume o pripojenju Rusiji. Kremlj je istodobno priopćio da mobilizira 300 tisuća pripadnika pričuvnih snaga za borbu u Ukrajini, dok je predsjednik Putin prijetio uporabom nuklearnog oružja.
Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, od 3. do 6. listopada raspravljat će se o eskalaciji ruske ratne agresije na Ukrajinu. U središtu rasprave u srijedu bit će vojačenje ruskih rezervista, fiktivni referendumi u okupiranim dijelovima Ukrajine i Putinove prijetnje nuklearnim napadom.
Zastupnici će pozvati EU i države članice da snažno odgovore na eskalaciju rata kao i pripreme Kremlja za pripojenje ukrajinskih teritorija. Na dnevnom redu bit će i aktualna sigurnosna kriza uzrokovana iznenadnim oštećenjima na plinovodima Sjevernog toka u Baltičkom moru. Zatražit će učinkovitiju i koordiniraniju vojnu potporu Ukrajini te jačanje gospodarskih sankcija protiv Rusije. Također će pozvati EU da pojača napore kako bi se onemogućilo Rusiju da izbjegava sankcije uz pomoć zemalja koje nisu članice EU-a. O rezoluciji će se glasati u četvrtak.
Energija: gornje granice cijena i mjere za smanjenje potrošnje
Parlament će usvojiti rezoluciju u kojoj će ocijeniti prijedloge Europske komisije za zaštitu potrošača i poduzeća od povećanja troškova energije.
Kako bi se ublažio sve veći pritisak koji cijene energije vrše na europska kućanstva i poduzeća, Europska komisija predložila je izvanredne mjere za smanjenje potražnje za električnom energijom koje bi trebale pomoći u smanjenju troškova električne energije za potrošače, te mjere za preraspodjelu viška prihoda energetskog sektora krajnjim kupcima.
Parlament je održao raspravu o tom pitanju na posljednjoj plenarnoj sjednici.
Više informacija
U kontekstu rata u Ukrajini poremećaj u opskrbi ruskim plinom doveo je do naglog porasta cijena električne energije i nestabilnosti tržišta, zbog čega Komisija i države članice razmatraju nove opcije politike kao što su ograničavanje cijena ili odvojene cijene plina i električne energije. Posljednjih su mjeseci Parlament i Vijeće usvojili interventni plan za punjenje rezervi plina. Komisija je pokrenula i plan RepowerEU te mjere na razini EU-a za smanjenje potrošnje plina.
Univerzalni punjač za najčešće korištene elektroničke uređaje
Parlament će odobriti novi zakon kojim se uspostavlja univerzalno rješenje za punjenje mobilnih telefona, tableta i druge prijenosne elektronike u EU-u.
Od kraja 2024. cijeli niz malih i srednjih prijenosnih elektroničkih uređaja, kao što su mobilni telefoni, tableti, digitalne kamere i slušalice, morat će biti opremljeni USB priključkom za punjenje tipa C. Taj je zakon dio širih napora za veću održivost proizvoda u EU-u, smanjenje e-otpada i olakšavanje života potrošača. Direktivom se dodatno usklađuje tehnologija brzog punjenja, potrošačima pružaju jasne informacije o značajkama punjenja i omogućuje kupcima da odaberu žele li kupiti novu elektroniku s uređajem za punjenje ili bez njega.
Te nove obveze omogućit će korištenje istih punjača na različitim uređajima i pomoći će potrošačima uštedjeti do 250 milijuna eura godišnje na nepotrebnoj kupnji punjača. Odbačeni i nekorišteni punjači godišnje čine oko 11 tisuća tona e-otpada.
Mahsa Amini: Rasprava o prosvjedima za prava žena u Iranu
Zastupnici i šef EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell raspravljat će o prosvjedima protiv islamskog režima u Iranu.
Prosvjede diljem Irana potaknula je smrt 22-godišnje Mahse Amini u Teheranu 16. rujna. Umrla je dok je bila u rukama iranske moralne policije, koja ju je napala za, tvrdili su, pogrešno nošenje hidžaba. Otada, prosvjedi su se počeli širiti po zemlji i doveli do brojnih ozljeda i smrti mnogih prosvjednika. Iranski predsjednik Ebrahim Raisi rekao je da će se smrt Mahse Amini istražiti, ali je također zaprijetio oštrom represijom protiv prosvjednika.
O rezoluciji će se glasati u četvrtak.
Zdravstvena unija: snažniji odgovor EU-a na izvanredna stanja u području javnog zdravlja
Zastupnici će podržati privremene sporazume o jačanju kapaciteta EU-a za sprečavanje i kontrolu zaraznih bolesti i borbu protiv prekograničnih prijetnji zdravlju.
Proširenjem mandata Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti EU nastoji biti bolje pripremljen i sposoban koordinirati svoj odgovor na moguće buduće zdravstvene krize. To podrazumijeva pojačanu suradnju između tijela EU-a te nacionalnih i međunarodnih tijela, pravodobno prikupljanje usporedivih podataka na razini EU-a te bolje praćenje nacionalnih zdravstvenih sustava kako bi se procijenila njihova sposobnost za borbu protiv izbijanja bolesti.
Parlament će također glasati o novim mjerama kojima bi se EU-u i državama članicama omogućilo učinkovitije rješavanje budućih ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju poboljšanjem planiranja prevencije, pripravnosti i odgovora te uvođenjem jasnijih pravila za zajedničku nabavu lijekova i medicinskih proizvoda. Raspravom u ponedjeljak i glasanjem u utorak dovršit će se prvi paket mjera za zdravstvenu uniju na temelju iskustava stečenih tijekom pandemije bolesti COVID-19.
U četvrtak poslijepodne Parlament će također raspravljati o pristupu Komisije održavanju pripravnosti i odgovora EU-a na pandemiju u nadolazećim mjesecima.
Više informacija
U okviru izgradnje europske zdravstvene unije Komisija je 11. studenoga 2020. predložila novi okvir za zdravstvenu sigurnost na temelju iskustva stečenog u borbi protiv bolesti COVID-19. Paket obuhvaća tri zakonodavna akta: o snažnijoj ulozi Europske agencije za lijekove, produljenju mandata Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti te Prijedlogu uredbe o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju.
Zastupnici će raspravljati o pristupanju Bugarske i Rumunjske schengenskom prostoru
Zastupnici će zatražiti da se u schengensko područje, u kojem nema provjera na unutarnjim granicama EU-a, što prije proširi na Bugarsku i Rumunjsku.
U raspravi s Komisijom i Vijećem u srijedu poslijepodne očekuje se da će zastupnici pozvati na brzo proširenje schengenskog prostora koji omogućuje putovanja bez provjera na unutarnjim granicama EU-a, tako da se on proširi na sve države članice koje žele sudjelovati. Zastupnici će raspravljati i o trenutačnom stanju schengenskog područja i nedavnim prijedlozima za reformu njegovih pravila i upravljanja.
Kontekst
Većina država članica EU-a, osim Bugarske, Hrvatske, Cipra, Irske i Rumunjske, dio su schengenskog prostora.
Vijeće je u prosincu 2021. zaključilo da Hrvatska ispunjava potrebne uvjete za ulazak u Schengen i zatražilo mišljenje Parlamenta o potpunoj primjeni schengenskih pravila u Hrvatskoj. Odbor za građanske slobode trenutačno priprema svoje izvješće o toj temi te će o tom pitanju raspravljati na sastanku 10. listopada.
Zastupnici su u više navrata pozvali da se i Bugarsku i Rumunjsku u potpunosti uključi u schengenski prostor, primjerice u rezoluciji o toj temi iz 2018., rezoluciji o stanju Schengena iz 2020. u kontekstu pandemije i izvješću iz 2021. o funkcioniranju područja putovanja bez putovnica.
Ostale teme na dnevnom redu
Uredba o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava u slučaju Mađarske
Povećanje napetosti između Armenije i Azerbajdžana
Fleksibilna pomoć područjima EU-a pogođenima ratom u Ukrajini (FAST-CARE)
Ublažavanje obveze iskorištenosti slotova u zračnim lukama zbog COVID-a
Stanje u romskim naseljima u EU-u
CITES – nezakonita trgovina divljom faunom i florom
Smanjenje štetnih kemikalija u otpadu
Hitna potreba za strategijom EU-a o gnojivima kako bi se osigurala hrana
Održiva i konkurentna akvakultura EU-a
Jačanje upravljanja oceanima i bioraznolikosti u njima
Humanitarno stanje nakon poplava u Pakistanu
Akcijski plan za trgovinu i održivi razvoj
Rasprave o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokracije: stanje na Haitiju, sloboda medija u Mjanmaru i ljudska prava u Etiopiji
Pristup EU-a upravljanju svemirskim prometom
Borba protiv depopulacije pomoću instrumenta kohezijske politike
Institucionalni rasizam u EU-u
Pristup EU-a upravljanju svemirskim prometom – doprinos EU-a rješavanju globalnog izazova
Konačni nacrt dnevnoga reda dostupan je ovdje.
