Ponedjeljak, 2. listopada u 9:30 sati
Potrošački krediti, prekoračenja, zašto su potrebna nova pravila?
Kuća Europe, Augusta Cesarca 4 - 6, Zagreb
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizira panel o novostima koje donose ažurirana europska pravila o potrošačkim kreditima, na koji način reguliraju pitanje dopuštenih i prešutnih prekoračenja na tekućim računima građana te procjenu kreditne sposobnosti. Sudjeluju Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj Kluba EPP-a za Direktivu o potrošačkim kreditima i Bojan Fras, viceguverner Hrvatske narodne banke, uz moderatoricu Valentinu Wiesner (Večernji list).
Petak, 6. listopada u 12 sati
Konferencija „Forum nove genenracije: OSNAŽIVANJE MLADIH ZA ODRŽIVU EUROPU"
Adriatic Business Centar, Narodnog preporoda 4, Šibenik
Ured Europskog parlamenta sudjeluje u programu konferencije na temu kako osnažiti mlade da budu proaktivni pokretači promjena u europskom društvu i oblikovati nove EU politike. U panel-diskusiji sudjeluje zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ, EPP) te predstavnici nacionalnih i lokalnih institucija i organizacija mladih. U drugom dijelu konferencije održat će se parlaonica s mladima – gimnazijalcima i studentima iz Šibenika, na kojoj sudjeluje predstavnik Ureda Europskog parlamenta Marko Boko. Organizator konferencije je EUROPE DIRECT Šibensko-kninske županije u suradnji s Udrugom „Mladi u EU".
Subota, 7. listopada
„EU-NITY IN DIVERSITY" - trening za mlade
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu
U sklopu međunarodnog treninga u organizaciji Erasmus Student Network Hrvatska predstavnici Ureda Europskog parlamenta predstavit će institucionalnu kampanju za europske izbore 2024., kao i sve nadolazeće aktivnosti koje će studentima nuditi dodatne prilike za informiranje, osnaživanje i umrežavanje, ponajviše putem platforme Europskog parlamenta zajednoza.eu.
Nedjelja, 8. listopada u 11:30 sati
„Život na otocima i turizam: U KOJEM SMJERU ŽELIMO IĆI?"
Hotel Elaphusa, Bol, otok Brač
Ured Europskog parlamenta u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Bol i Općinom Bol organizira raspravu na temu turizma i života na otocima. Sudjeluju zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP, S&D), Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta, Katarina Marčić, načelnica Općine Bol i Ante Mandić, Katedra za turizam i gospodarstvo Ekonomskog fakulteta u Splitu. Raspravu moderira Ivica Đuzel (HRT). U okviru posjeta Bolu Ured Europskog parlamenta predstavit će mladima i predstavnicima Općine Bol svoje aktivnosti u okviru institucionalne kampanje za europske izbore.
Plenarna sjednica, STRASBOURG
Akt o slobodi medija. Zastupnici će raspravljati i usvojiti svoje stajalište o Aktu o slobodi medija, čiji je cilj zaštititi medije od uplitanja te ih učiniti transparentnijima i neovisnijima. (rasprava i glasanje u utorak)
Zaštita EU-a od ekonomskih ucjena. Zastupnici će održati konačno glasanje o novom trgovinskom alatu koji će omogućiti EU-u da odgovori protumjerama ako EU ili država članica doživi ekonomsku ucjenu od države koja nije članica EU-a. (rasprava ponedjeljak, glasanje utorak)
Ključna rasprava: Azil i migracije. U kontekstu kontinuiranog pristizanja izbjeglica i migranata u EU morskim putem, u srijedu ujutro će se raspravljati o potrebi što bržeg donošenja sveobuhvatnog europskog pakta o azilu i migracijama. Prije glasanja u srijedu, predsjednica Metsola obratit će se zastupnicima povodom godišnjice tragedije na obali Lampeduse.
Odnosi EU-a i Kine. U utorak poslijepodne zastupnici u Europskom parlamentu ispitivat će Komisiju o trgovinskim odnosima s Kinom, nakon što je predsjednica von der Leyen najavila novu istragu o subvencijama.
Produljenje odobrenja za korištenje glifosata. Zastupnici će u srijedu raspravljati s Vijećem i Komisijom o prijedlogu produljenja odobrenja za korištenje glifosata u EU-u za dodatnih deset godina.
Gorski Karabah. Parlament će u utorak raspravljati o teškoj situaciji u Gorskom Karabahu, nakon azerbajdžanskog vojnog zauzimanja planinske enklave na južnom Kavkazu. O rezoluciji će se glasati u četvrtak.
Revidiranje dugoročnog proračuna EU-a/instrument za Ukrajinu. Parlament će u utorak raspravljati i glasati o svom stajalištu o reformi dugoročnog proračuna EU-a. Zastupnici će se zalagati za proračun EU-a koji je u stanju nositi se sa suvremenim izazovima i višestrukim krizama. Predsjednica EP-a Metsola i izvjestitelji održat će konferenciju za medije nakon glasanja. U četvrtak će Odbor za proračune i Odbor za vanjske poslove glasati o uspostavi namjenskog instrumenta u iznosu do 50 milijardi eura za razdoblje od 2024. do 2027. za potporu oporavku, obnovi i modernizaciji Ukrajine.
Imenovanja Wopkea Hoekstre i Maroša Šefčoviča. Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i povezani odbori održat će u ponedjeljak i utorak saslušanja s Wopkeom Hoekstrom, kandidatom za povjerenika za klimatsku politiku, i Marošem Šefčovičem nakon što mu je dodijeljena uloga izvršnog potpredsjednika za Europski zeleni plan. Plenarno glasanje zakazano je za četvrtak.
Češki predsjednik Petr Pavel. Češki predsjednik Petr Pavel obratit će se zastupnicima u Europskom parlamentu na svečanoj sjednici u srijedu u 11:30. Prije njegova govora predsjednici Metsola i Pavel održat će bilateralni susret, a potom će se obratiti medijima u 11:20.
ODBORI
Borba protiv trgovine ljudima i zaštita žrtava. Odbori za građanske slobode i rodnu ravnopravnost usvojit će svoje stajalište o nacrtu zakona čiji je cilj suzbijanje trgovine ljudima, uz povećanje sankcija i jačanje zaštite žrtava. (četvrtak)
Kalendar predsjednice. Predsjednica EP-a Roberta Metsola sastat će se u ponedjeljak s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen i talijanskim ministrom za europske poslove Raffaeleom Fittom u utorak. Zatim će otputovati u Granadu kako bi sudjelovala na summitu Europske političke zajednice (četvrtak) i neformalnom sastanku Europskog vijeća (petak). U subotu će boraviti u Swieqiju na Malti gdje će joj biti uručena nagrada „Ġieħ is-Swieqi".
Konferencija za medije. U ponedjeljak u 16:30 glasnogovornik Parlamenta održat će brifing uoči plenarne sjednice koja počinje u 17 sati. Klubovi zastupnika održat će brifinge u utorak ujutro.
Detaljniji raspored tjednih aktivnosti radnih tijela Europskog parlamenta dostupan je ovdje.
AKTIVNOSTI HRVATSKIH ZASTUPNICA I ZASTUPNIKA*
LADISLAV ILČIĆ (Hrvatski suverenisti - ECR)
Zastupnik Ilčić sudjeluje na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta. Glede govorničkih tema, zastupnik je prijavio teme: Europski akt o slobodi medija; Stanje u Gorskom Karabahu nakon napada Azerbajdžana; Potreba za brzim prihvaćanjem paketa azila i migranata. Osim govorničkog i glasačkog dijela sjednice, tijekom strasburškog zasjedanja zastupnik će sudjelovati na sastanku izvjestitelja iz sjene u ime ECR grupe glede Izvješća o istraživačkim slobodama u EU-u. Također, zastupnik Ilčić će sudjelovati na potpisivanju pravnih akata vezanih uz Opću komisiju za ribarstvo na Mediteranu (GFCM) gdje je prethodno bio glavni izvjestitelj.
TOMISLAV SOKOL (HDZ – EPP)
U svojstvu izvjestitelja Kluba zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu, zastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol sudjelovat će u ponedjeljak u Zagrebu na okruglom stolu o potrošačkim kreditima. Od ponedjeljka do srijede, zastupnik Sokol će prisustvovati plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu, gdje će sudjelovati u raspravama na više tema. Tijekom tjedna, Sokol će aktivno sudjelovati na sastancima Kluba zastupnika EPP-a, pripremnim sastancima EPP-a u sklopu odbora IMCO i ENVI te će održati sastanke s raznim dionicima na temu zdravstva. U četvrtak s početkom u 9:30 sati u hotelu Sheraton u Zagrebu, zastupnik Sokol organizira konferenciju pod nazivom „Proširenje EU – može li BiH biti nova uspješnica?“ na kojoj će sudjelovati Christian Schmidt, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu.
ŽELJANA ZOVKO (HDZ - EPP)
Željana Zovko u ponedjeljak sudjeluje na međuparlamentarnoj konferenciji o zajedničkoj vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici u Madridu, gdje će kao potpredsjednica Odbora za vanjske poslove predsjedati tijekom otvaranja konferencije i moderirati prvu sjednicu na temu „Prioriteti ZVSP/ZSOP i aktualni izazovi, u okviru 30. obljetnice ZVSP/ZSOP“.
Zovko će sudjelovati na plenarnoj sjednici EP-a, gdje će raspravljati i glasati o nizu izvješća i akata, s naglaskom na raspravu o situaciji u Nagorno-Karabahu, te raspravu o nedavnom razvoju događaja u dijalogu između Srbije i Kosova. Glasat će o Europskom aktu o slobodi medija, te izvješću o odnosima između EU-a i Švicarske. Sudjelovat će na sastancima predsjedništva Kluba zastupnika EPP-a te će koordinirati rad na hitnim rezolucijama u slučajevima kršenja ljudskih prava u Afganistanu, slučaju Zarema Musaeve u Čečeniji i suđenju Hishama Kassema u Egiptu. U petak govori na 14. Limassol ekonomskom forumu na Cipru na panelu o međunarodnim odnosima i diplomaciji.
U FOKUSU
Kriptovalute: koji su rizici i kako EU zakonodavstvo može pomoći?
Korištenje kriptoimovine i tehnologije koja iza nje stoji pokazalo se iznimno obećavajućim, ali sa sobom nosi brojne izazove. Zato EU radi na pravilima kojima želi potaknuti razvoj takve tehnologije i njezine upotrebe, a istodobno zaštititi potrošače. Ono što kriptoimovinu čini privlačnom jest nepostojanje središnjeg registra ili institucije, tako da se transakcije između dvije strane mogu obavljati bez posrednika. To je stvorilo potrebu za novim zakonodavstvom EU-a kako bi se povećala zaštita od znatnih rizika.
Rizici za potrošače, tvrtke i tržišta. Novim se uredbama nastoje riješiti mnogi rizici koje predstavlja kriptoimovina. Trenutačno, kada se koriste kriptoimovinom, građani nisu obuhvaćeni EU pravilima o zaštiti potrošača i često nisu dovoljno informirani o rizicima, što može dovesti do gubitka novca. Široka upotreba kriptoimovine bez propisa i zakona bi još mogla dovesti do financijske nestabilnosti, manipulacija tržišta i financijskog kriminala. Budući da je uglavnom riječ o anonimnim transakcijama, kriptovalute se koriste za brojne kriminalne aktivnosti. Nakon invazije na Ukrajinu, države članice EU-a su ograničile trgovinu kriptovalutama za Rusiju i ruske subjekte.
Prednosti nove EU regulacije za kripto tržište. EU je donio Uredbu o tržištima kriptoimovine kako bi se iskoristili potencijali te ograničili rizici kriptoimovine. Cilj novih pravila, koja su stupila na snagu u lipnju 2023., jest pružiti pravnu sigurnost, podržati inovacije, zaštititi potrošače i ulagače te osigurati financijsku stabilnost.
Financijska stabilnosti i zaštita potrošača. Reguliranjem kriptotržišta osigurava se financijska stabilnost. Pravila obuhvaćaju transparentnost, javnu dostupnost, autorizaciju i nadzor transakcija. Zastupnici žele da se izdavanje nekih tokena nadzire od strane Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala, te Europskog nadzornog tijela za bankarstvo. Tvrtke koje posluju s kriptoimovinom će morati bolje informirati potrošače o rizicima, troškovima i naknadama. Parlament je u ožujku 2022. usvojio pravila o korištenju tehnologije kao što je blockchain tehnologija za trgovanje kriptoimovinom. One omogućuju praćenje interakcija i transakcija. Cilj zakona je razviti nova rješenja za trgovanje kriptoimovinom, uz očuvanje visoke razine financijske stabilnosti, transparentnosti i integriteta tržišta.
Sprječavanje korištenja kriptovaluta za kriminal. U travnju 2023. Parlament je podržao pravila za praćenje i identifikaciju prijenosa kriptovaluta, kako bi se spriječila njihova upotreba u pranju novca, financiranju terorizma i drugim kaznenim djelima. Novi zakon također omogućuje blokiranje sumnjivih transakcija. Pravilima su obuhvaćene transakcije s kriptoimovinom u vrijednosti većoj od tisuću eura. Vijeće je u svibnju 2023. službeno odobrilo novi zakon.
Utaja i plaćanja poreza. U listopadu 2022. Parlament je pozvao države članice da koordiniraju oporezivanje kriptovaluta, ističući važnost poštenog transparentnog i učinkovitog oporezivanja. Naglašeno je da bi vlasti trebale razmotriti posebni, pojednostavljeni tretman za male trgovce i male transakcije. Zastupnici su još dodali da bi blockchain tehnologija mogla olakšati učinkovito prikupljanje poreza.
Što su kriptoimovina, kriptovalute, tokeni i stabilne kriptovalute?
Kriptoimovina je digitalna imovina koja se može koristiti kao sredstvo razmjene ili za ulaganja. Za razliku od tradicionalnog bankarstva, nema potrebe za središnjim registrom – temelji se na tehnologiji decentraliziranog vođenja evidencije transakcija koja omogućuje sigurno bilježenje transakcija putem mreže računala. Transakcije su privatne; ne odrađuje ih niti za njih jamči središnja banka ili neko javno tijelo. "Kripto" u nazivu sugerira sigurnost, budući da se radi o zaštiti kriptografijom. Prva kriptoimovina bili su bitcoini, uvedeni 2008. kao kriptovaluta – alternativni način plaćanju valutama koje je izdala središnja banka. Do 2020. postojalo je 5 600 različitih kriptovaluta s procijenjenom globalnom vrijednošću od 250 milijardi eura (još uvijek relativno mali udio u ukupnoj vrijednosti novca). Ova generacija kriptoimovine općenito nema temelj u imovini s pripadajućom vrijednošću. Njezina je vrijednost često prilično promjenjiva, što ograničava praktičnu upotrebu, pretvarajući kriptoimovinu u oblik rizičnih ulaganja, a ne u korisnu valutu.
Tokeni su novija kriptoimovina; oni su digitalno predstavljanje udjela ili prava na određenu imovinu. Obično se izdaju za prikupljanje kapitala za nove poduzetničke projekte ili start-upove.
Uvođenje novih proizvoda poput stabilnih kriptovaluta (stablecoins) mogao bi biti stabilniji način plaćanja jer je njihova vrijednost potkrijepljena stvarnom imovinom, te one donose nove mogućnosti za inovacije i šire korištenje. Uz to se međutim pojavljuju i veće prijetnje.
