Europska komisija je pozvala lokalne zajednice, znanstvenike i sve zainteresirane strane da do 22. rujna 2023. dostave ažurirane podatke o populaciji vukova kojih je sve više u pojedinim regijama EU-a i koji postaju opasnost za ljude i stoku. - Koncentracija vukova u nekim europskim regijama postala je stvarna opasnost za stoku, a potencijalno i za ljude. Pozivam lokalna i nacionalna tijela da prema potrebi poduzmu mjere. To im već omogućuje postojeće zakonodavstvo EU-a, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Povratak vuka u regije EU-a u kojima je dugo odsutan sve više dovodi do sukoba s lokalnim poljoprivrednim i lovačkim zajednicama, posebno u slučajevima u kojima se mjere za sprečavanje napada na stoku ne provode u velikoj mjeri. Predsjednica Komisija ima i osobno negativno iskustvo s vukovima. U rujnu prošle godine vuk je upao na imanje obitelji von der Leyen u Donjoj Saskoj i ubio jednog od njezinih konja, ponija Dolly.
Na temelju prikupljenih podataka Komisija će odlučiti o prijedlogu izmjene, prema potrebi, statusa zaštite vuka u EU-u i ažuriranja pravnog okvira, uvođenja, prema potrebi, dodatne fleksibilnosti s obzirom na razvoj te vrste.
Komisijino preispitivanje znanstvenih podataka o vuku u EU-u sastavni je dio detaljne analize koju Komisija provodi kao odgovor na Rezoluciju Europskog parlamenta od 24. studenoga 2022. Komisija je u travnju 2023. počela prikupljati podatke od stručnih skupina i ključnih dionika te podatke koje su dostavila nacionalna tijela u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a i međunarodnim zakonodavstvom. Komisija ističe da je svjesna da povratak vuka u regije EU-a u kojima je dugo odsutan može dovesti do sukoba s lokalnim poljoprivrednim i lovačkim zajednicama, posebno ako mjere za sprečavanje napada na stoku nisu široko provedene.
Kao autohtona vrsta vuk je sastavni dio prirodne baštine Europe i ima važnu ulogu u njezinim ekosustavima. U skladu s Direktivom o staništima većina populacija vukova u Europi uživa strogu zaštitu, uz mogućnost odstupanja.
Brojnost sivog evropskog vuka dinarsko-balkanske populacije, koja obuhvata područje od Slovenije do sjeverne Grčke, uključujući Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Bugarsku procjenjuje se između 3,900 – 5,000 jedinki. Može živjeti na najrazličitijim tipovima staništa, jer ono prije svega zavisi od dostupnosti plijena i ljudskog uznemiravanja. Najčešće živi u šumama, ali je to posljedica činjenice da ga je čovjek potisnuo sa otvorenih područja.
